Mnogo češće nego kod drugih punorožaca iz porodice Cervidae, kod srndaća se javljaju različiti razvojni deformiteti i nepravilnosti parogova. Gledajući od napred parogovi mogu biti uporedni, raskrečeni, jajolikog i kruškolikog oblika, a gledajući sa strane mogu biti strmo nasađeni u odnosu na čelo, više ili manje nagnuti unazad, tako da su uporedni sa uzdužnom osom lobanje. Postoje još i neki oblici, to su: u obliku lale, vadičepa, hobotnice, ovnujskih i bivolskih rogova, palme, krune, isprepletani u krst, oblik trozupca, sa perikom, sivi ili crni abonos i u obliku srca.
Pod tipičnim rogovljem podrazumeva se pravilan šesterac, što znači da na svakoj grani ima po tri paroška, prednji, stražnji i vršni. Kada se na rogovlju nalazi različit broj parožaka, naziva se takvo rogovlje atipično ili nepravilno. Parogovi sa većim brojem parožaka normalno raspoređenih na grani smatra se abnormalnim. Abnormalno rogovlje su različiti deformiteti, posledice su niz razlilitih činilaca, hormonski poremećaji, bolesti, stres, promene u organizmu, smrzavanje u fazi rasta i oštećenje rožišta. Osnovni razlozi deformacija parogova su: nagli pad temperature, pesticidi, nedostatak materija u ishrani, naslednost, akutna ili hronična bolest, infektivna, parazitska, duboka starost, hormonalno poreklo, borba, rana na nozi, metak, grana, automobil, oštećenje frontalne kosti, hipofiza, tiroidna i paratioridna žlezda. U napadu bolesti drugih organa, mogu da stradaju i parogovi tako na primer bolest aktinofitoza je infektivna bolest i nastaje od bakterije kojoj je prirodno stanište u ustima divljači. Dovoljno je da se desi povreda, pa da bakterija napadne kost. Ova infektivna lezija deformiše kost, poprima oblik šupljine alveole u nivou vilice i to uglavnom donje. Začuđujuća stvar, jer se izgleda bakterija premešta odozdo na gore da bi napala vrh lobanje. Na taj način koren parogova je deformisan, tako da će oni rasti na abnormalan način. Ekstremna faza bolesti i bakterija je probila kost lobanje, napada mozak i životinja umire.
Nepravilnosti su svi atipični parogovi. Nasledne nepravilnosti su veoma retke. Nepravilnosti su najčešće uzrokovane smetnjama u rastu, povredama čeone kosti i rožišta, povrede tela, parogova u bastu, upalni procesi i hormonalni poremećaji. Neki od ovih poremećaja dovode do stalnih nepravilnosti, a neki do povremenih. Razne nepravilnosti kao što si srašćeno rožište, srašćeni parogovi, tri ili više grana su posledica smetnji u rastu, preloma lobanje ili rožišta, teške ozlede tela ili kostiju. Ove promene su trajne ali ne nasledne. Smetnja u izmeni materijala (verovatno kalcijuma) dovode do takozvanih ovnovskih i svrdlastih parogova. Ove promene nisu trajne i nasledne. Tupi obično tamni na vrhovima zaobljeni parogovi su posledica smrzavanja, a promene nisu trajnu i nasledne. Polomljeni i kalemljeni parogovi, sa više parogova i grana su posledica oštećenja rogovlja u bastu. Promene nisu trajne i nasledne. Povrede nožne kosti dovode do nepravilnog irastanja paroga na suprotnoj strani tela.
Formiranje perike
Perika je rogovlje koje je uvek u bastu i stalno rastu u nepravilnu masu, posledica su hormonalnih poremećaja, ozlede testisa i žile polnog organa. Tada ne dolazi do okoštavanja. Na perici se pod bastom grade novi površinski delovi parogova posebno ikre. Njihov rast podleže godišnjim promenama i obično se u jesen usporava ili skroz zaustavlja pri čemu su ikre povremeno dovršene kalcifikovane, ali nastavlja i dalje da raste odnosno nema redovnog jesenjeg odbacivanja parogova. Najčešći uzrok nastanka perike je povreda polnog organa i testisa, a u pojedinim slučajevima nesavršena sinhronizacija hormonskih aktivnosti. Srndać najčešće ugine posle 2-3 godine života.