Poslednje objave
cache/resized/f9158b2724f741452f362891a0156e03.jpg
... kada dođu ti neki dani zbog kojih se pitaš zašto nema ...
cache/resized/feee6291ae64629fd901cd3c4c118e85.jpg
Stradao lovac iz Šapca: Puška slučajno opalila J. M. (52) ...
cache/resized/4faaa69275caccae64c7fd82ab53b3ca.jpg
Ministar Gašić: Lovci i dalje odgovorni za bezbedno ...
cache/resized/4b0939f72d05c0e61b5dae6a5ee29e22.jpg
Stradao mladi lovac, puška opalila slučajno, a metak ga ...
cache/resized/dab7c010685275b660cf1189089d9543.jpg
Blizu 1.500 lovaca u SBK-u već četvrtu godinu ne mogu u lov ...
cache/resized/d03d46d1ec16beaa8950b3a772322d05.jpg
Prošle nedelje počela je sezona lova na fazane. Lep ...
cache/resized/04616e033a9e51a127e53f6ad783bbd8.jpg
Lovačko udruženje Zlatibor izgradilo volijeru za prihvat ...
cache/resized/9611f9cda0d153064c8feaba0bdd6d18.jpg
Lovci spasili mladučne medvjeda, pa se našli pod istragom ...
ponedeljak, 27 jun 2016 16:21

I i II kolo južne lige LSS

Napisala

Dana 26.06.2016 na strelištu "Canona" u Leskovcu održano je I i II kolo južne lige LSS. U prvom kolu u pojedinačnom plasmanu su sledeći rezultati:

1.Nikolić Goran-Ćićevac
2.Stanković Nenad-Pukovac
3.Dimitrijević Vladan-Leskovac

U ekipnom plasmanu rezultati prvog kola su sledeći:

1.L.U. Hajduk Veljko Ćićevac
2.L.U. Dubočica Leskovac
3.L.U. Toplica Doljevac

U drugom kolu u pojedinačnom plasmanu rezultati su sledeći:

1.Ristić Ljubiša-Kruševac
2.Stanković Nenad-Pukovac
3.Nikolić Goran-Ćićevac

U ekipnom plasmanu rezultati drugog kola su sledeći:

1.L.U. Hajduk Veljko Ćićevac
2.L.U. Niš
3.L.U. Dubočica Leskovac

Divljač se može naseljavati na područja koja do sada nisu naseljavala (introdukcija) i na područja koja su pre naseljavala, ali su iz nekog razloga, iščezla (reintrodukcija). Unošenje novih vrsta divljači na predele na kojima nisu obitavala je zahtevan i složen posao, jer takva naseljavanja nisu predvidiva i mogu da imaju niz neželjenih posledica. Ovo se dešava zbog nedovoljnog poznavanja i nepredvidivosti prirodnih uslova, kao i nedovoljnog poznavanja biologije divljači. Novonaseljena divljač mora da zauzme određeni prostor u ekološkoj niši, zatim da se prilagodi životu s konkurentskom divljači, koja već naseljava dato područje. Postojeća divljač se bolje snalazi u lovištu, bira bogatije delove lovišta i brani ih od druge divljači, što je nepovoljno za novo - naseljenu divljač. Iz navedenih razloga za divljač koju naseljavamo, bilo bi poželjno obezbediti jedan ograđeni prostor kao prihvatilište u koju bi se prvo ispustila i privikla pre puštanja u slobodnu prirodu. Introdukcija neke vrste divljači ne može se obavljati bez saglasnosti resornog ministarstva.

Kada je reč o ponovnom naseljavanju divljači (reintrodukciji) na prostore na kojima je bila nastanjena, moraju se pre svega utvrditi faktori koji su uticali na nestanak vrste, pa tek potom preći na ponovno naseljavanje. Ukoliko je uzrok nestanka divljači s jednog područja prekomerni lov, uznemiravanje i progon divljači, onda su izgledi za ponovno naseljavanje veći, za razliku od toga, ako su loši ekološki uslovi uticali na istrebljenje iste, tada su i izgledi manji. Samostalno naseljavanje neke vrste jednog područja se vrlo retko može desiti, međutim, enormna ekspanzija šakala u Srbiji, a naročito na području Vojvodine u poslednjoj deceniji ovo opovrgava. Kako bi novo pridošla divljač mogla opstati, na novom području moraju biti ispunjeni mnogi uslovi. U prvom redu klimatski uslovi, temperature, biljni i životinjski sastav vrsta kao i sličnost sa staništem koje je divljač naseljavala. Pogodni faktor je vegetacijska sličnost dva područja, bilo da se radi o hranidbenom sastavu ili načinu uzimanja hrane. Pre naseljavanja trebalo bi uvideti i mogućnosti komplementarnosti s drugim vrstama. Strogo se mora pratiti unesena divljač, da ne bi ubacivanjem nove vrste došlo do degradacije već postojećih vrsta. Unošenjem novih vrsta menja se ekološka niša lovišta, odnosi predator i plen, menja se parazitološka situacija. Poteškoće se mogu javiti prilikom naseljavanja vrsta na prostore koji su udaljenim od matičnih područja. U ovakvom naseljavanju ima i pozitivnih i negativnih rezultata, kao što je naseljavanje kunića u Australiju, širenje parazitarne bolesti američkog metilja preko belorepih jelena unetog u Češku i kod nas (Karađorđevo).

Međutim, ovakva naseljavanja nisu imala previše uspeha, naročito kada je u pitanju sitna divljač, tako da se može reći da bi najefikasniji vid bio održavanje i pravilno gazdovanje postojećim matičnim fondom, te pravovremeno uviđanje i otklananje faktora koji utiču na smanjenje broja dvljači. U ugroženim područjima praktikuje se naseljavanje divljači da bi populacija iznedrila kvalitetnije jedinke, te da ne bi došlo do parenja u srodstvu. U prirodi se međutim takvo parenje retko dešava, pošto se uglavnom mladi po polnom sazrevanju odvajaju od roditelja i traže nove teritorije.

Program naseljavanja divljači

Ako je lovnom osnovom planirano naseljavanje divljači, izrađuje se program naseljavanja divljači, koji je sastavni deo lovne osnove.

Program naseljavanja divljači sadrži:
- studiju izvodljivosti, koja sadrži stručnu opravdanost realizacije programa naseljavanja divljači, bio-ekološke aspekte i ekonomske aspekte naseljavanja divljači, kao i cilj izvođenja programa naseljavanja divljači
- osnovne podatke o prihvatilištu sa dokazom o ispunjenosti uslova, koji se uređuju u skladu s propisima o veterinarstvu, zaštiti životne sredine i lovstvu
- postupke nabavke i unošenja divljači u prihvatilište, praćenja divljači u prihvatilištu i praćenje divljači posle ispuštanja
- dinamiku realizacije pojedinih faza programa
- očekivane rezultate realizacije programa
- podatke o nosiocima realizacije programa
- specifikaciju troškova potrebnih za realizaciju programa naseljavanja divljači
- tabelarni prikaz podataka o ogradama i objektima koji su sastavni deo prihvatilišta
- preglednu kartu lovišta u razmeri 1:10.000 s mestom i položajem prihvatilišta kao i s prostornim rasporedom objekata
- preglednu kartu u razmeri 1:100.000 s lokacijom prihvatilišta i dela lovišta u koji se planira ispuštanje divljači u odnosu na naseljena mesta u okruženju.

nedelja, 19 jun 2016 13:32

Štenećak kod pasa

Napisala

Štenećak je virusno, veoma rašireno i teško oboljenje pasa. Pas se može inficirati u bilo kojoj starosnoj dobi ali najčešće oboljevaju psi od 3-6 odnosno 12 meseci. Inficirane i obolele životinje izlučuju virus preko nosnog i očnog iscedka, kao i putem pljuvačke i mokraće. Zaraza se ne širi samo direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom, već se vaš ljubimac može zaraziti i samim boravkom na mestu, gde je prethodno bila bolesna životinja. Virus ulazi u organizam preko sluzokože gornjih vazdušnih puteva i digestivnog trakta. Brzo se umnožava i širi u ostale delove organizma pa se zbog toga kod obolelih pasa može pojaviti i sekundarna bakterijska infekcija.

Simptomi štenećaka i proces lečenja

U virusnom stadijumu bolesti skoro da se i ne zapažaju kliničke promene kod psa. Inkubacija traje od 3-7 dana. Nakon toga se javlja visoka temperatura, apatija, pas odbija hranu, malaksao je, često pije vodu, ne reaguje na uobičajeni poziv i povremeno cvili. Javlja se iscedak iz nosa, povraćanje, proliv (koji nekada može biti i krvav). U zavisnosti od virulencije uzročnika bolesti, imuniteta psa, starosti itd. oblici štenećaka mogu biti (crevni, plućni, kožni i nervni). Kod nervnog štenećaka karakterišu se teške psihičke promene poput uplašenosti, nepovernja prem vlasniku, ponekad i agresivnost, psi cvile, zavlače se u ćošak i javlja se teška depresija. Javljaju se i grčevite kontrakcije, tikovi, trzaji usana, nevoljno zatvaranje očnih kapaka, paraliza, gluvoća, slepilo i gubitak čula mirisa.

U zavisnosti od jedinke do jedinke bolest protiče veoma različito. Pas može da ugine za 2-4 dana a u zavisnosti do komplikacije bolest može da traje i do 2 nedelje. U velikom procentu ishod bolesti je nepovoljan, dok se smrtnost kreće od 30-80%.

Od velikog je značaja da kod prvih simptoma kod svog psa ishitreno odreagujete i odvedete ga kod veterinara za pse i mačke! Veoma je važno da se psu daje infuzija direktno u venu što mu daje koliko toliko energije i sprečava mogućnost dehidriranja. A pored infuzije mora da dobije i vitamine B kompleksa A, C i D. Pored toga obavezan je antibiotik širokog spektra dejstva kako se infekcija ne bi dalje proširila što bi dodatno ugrozilo život vašem psu. U principu blaži oblici štenećaka gde je veći procenat šansi za izlečenje psa su kožni i plućni štenećak dok su nervni i crevni štenećaci dosta opasniji i u slučaju izlečenja mogu ostaviti doživotne posledice vađšem psu.

Na sreću pasa, samo urednom vakcinacijom ova bolest se može u potpunosti sprečiti. Prvu vakcinaciju treba izvršiti od- 40-42 dana starosti, potom dve revakcine u razmaku od po 3 nedelje od prve tj. druge vakcinacije. Sledeća vakcinacija je tačno u godinu dana starosti i potom vakcinaciju treba vršiti jednom godišnje u istom mesecu. Na našem tržištu najpouzdanije vakcine su VANGUARD PLUS 5 i NOBIVAC. Pri tome treba koristiti petovalentne vakcine koje obavezno treba čuvati na temperaturi od 2-7 stepeni celzijusa. U slučaju da se vakcina ne čuva adekvatno pri vakcinaciji psa dobiće kontraefekat što dovodi do ozbiljnih komplikacija.

četvrtak, 16 jun 2016 10:59

Štete lovištima od divljih svinja

Napisano

Divlja svinja je vrsta divljači koja pričinjava štete različitih oblika, obima i intenziteta. Štete nastaju u onim područijima gde se lovišta naslanjaju na poljoprivredne površine. Objašnjenje je u jednostavnoj činjenici da količina energije koju jedna divlja svinja može da dobije s hektara šumskog lovišta čini svega 1-7% od maksimalne energije koju može da dobije s hektara poljoprivrednog zemljišta. U potrazi za hranom u cilju da zadovoljenje osnovnih životnih potreba, divlja svinja u šumskom lovištu mora da pretraži oko 650 m2 u toku proleća i 4.000 m2 u toku zime. Najčešće štete od divlje svinje nastaju u vreme setve i dozrevanja poljoprivrednih kultura. Štete nastaju rovanjem, kopanjem, gaženjem mladih useva i konzumiranjem semenja.

Štete koje divlje svinje čine na poljoprivrednim kulturama mogu se podeliti na: štete na površinama pod žitima, štete na krompirištima i štete na livadama. Štete na poljima sa žitima najčešće nastaju na kukuruzištima, u periodu mlečne faze zrelosti zrna, a najviše su pogođene njive na kojima se gaje rani hibridi, koji prvi i sazrevaju. Štete nastaju lomljenjem (obaranjem) stabla i konzumiranjem klipa. Međutim, štete od konzumiranja su puno manje od gubitaka koji nastaju lomljenjem i gaženjem biljaka. Pri tome trebalo bi uzeti u obzir da se u istom trenutku i na istoj površini odjednom može naći i 30-40 životinja ove vrste, različitog pola i uzrasta. Štete na poljima sa žitima javljaju se pre svega na parcelama na kojima je prethodni usev bio kukuruz. Pri kombajniranju kukuruza, jedan manji broj klipova se mašinski ne obere, već ostaje iza kombajna na zemlji, i nakon pripreme parcele za jesenju setvu zaorava. Zahvaljujući izvanrednom čulu mirisa, divlje svinje osećaju fermentisano (ukiseljeno) zrno ili klipove ispod zemlje i rijući dolaze do njih, praveći manje ili veće štete na poljima sa žitom. Mogućnost pojave i veličina ovih šteta zavise od položaja parcele u odnosu na šumske komplekse ili mesta gde se najčešće zadržavaju divlje svinje.

Štete na krompirištima najčešće nastaju u prvim danima posle setve ove kulture, ali se mogu javiti sve do momenta vađenja krompira. Najteže su prolećne štete, kada posejana kultura bude uništena, a za drugu setvu nema vremena. Međutim, i štete koje nastaju u toku leta nisu manje značajne, s obzirom na to da parcele ostaju bez roda. Štete na livadama u najvećem procentu dešavaju se u proleće i početkom leta, mada su evidentirane i u zimskom periodu. Glavni razlog za ovo je intezivan razvoj insekata (gundelja i dr.), koje divlja svinja svojim razvijenim njuhom precizno locira kao hranu i pronalazi je rijući. Posledica toga su preorane livade na kojima je bitno smanjen prinos travne mase, kao i neophodnost njihovog ravnanja. Štete koje su pričinjene na poljoprivrednim parcelama u najvećem procentu javljaju se uz rubni deo šume ili u njenoj blizini. U planinskim delovima lovišta ove parcele su dosta male, 0,1 - 0,3 ha, tako da se mere zaštite od strane vlasnika parcela uglavnom i ne preduzimaju. U brdskim delovima istraživanih lovišta, uočene su još veće štete na poljoprivrednim površinama. Pri tome, veličina šteta u velikoj meri zavisi od gustine populacija divlje svinje. Štetni uticaji divlje svinje u šumarstvu mogu biti ispoljeni konzumiranjem hrastovog i bukovog žira, a time i smanjenje broja klijajućih semenki.  Štete na parcelama sa posađenim hrastovim i bukovim žirom mogu nastati čupanjem i oštećivanjem mladih biljaka prilikom rovanja. Pored toga može doći do intenziviranja gljivičnih bolesti zbog oštećenja korena drveća. Pored toga, mogu da utiču na podsticanje zatravljenosti i stvaranje uslova za podmlađivanje neželjenim vrstama (npr. jasikom).

Prihranjivanje zečeva

Većinu svojih potreba u toku vegetacije zec zadovoljava hranom iz prirode ili sa oranica. Deficit hrane može da se javi u toku zime, pre svega u vreme dubokog snežnog pokrivača, kada zec pravi i velike štete u voćnjacima guleći koru mladim voćkama. Zec je poznat po osobini da ponuđenu hranu uzima samo u ,,kritičnim” situacijama: za vreme velikog snega i kada prirodne hrane ima jako malo. Za prihranjivanje se koristi pre svega lisnato (a ne travno) seno, i to od lucerke, deteline i grahorice, zatim repa, kelj, kupus i dobar lisnik. U ovu svrhu snopovi sena ili nakresanih grančica vešaju se za grane ili vezuju za kočiće pobijene u zemlju. Dobro je da se nakon berbe na njivama mestimično ostave glavice kupusa, repa (stočna ili šećerna) i mrkva.

Prihranjivanje fazana

Od svih vrsta pernate divljači, fazan najviše zahteva zimsko prihranjivanje. Na početku vegetacije lovište najčešće pruža obilje hrane biljnog i životinjskog porekla za fazane. Međutim, već posle kombajniranja žita bitno se smanjuje raspoloživa hrana. Ranijih decenija strništa su ostajala mesecima neobrađena, pa su se fazani na njima hranili. U poslednje vreme, strništa se odmah po skidanju useva pale i oru i u tom slučaju za fazane ostaju gola polja bez ikakve hrane. U periodu po kombajniranju žita, na neplodnim zemljištima i međama fazan konzumira seme korova, plodove i semenke žbunja. Približavanjem kraja vegetacije fazan postaje sve zavisniji od prihranjivanja. Inače, u potrazi za hranom može jako puno da odluta. Dodatnu hranu čini zrnevlje i eventualno peletirana hrana prečnika 3-5 mm, kao i sočna hrana (repa, šargarepa, kupus, keleraba, kelj i otpaci voća). Za zimsku prihranu fazana planira se dnevna količina zrnaste hrane od oko 40 g po jedinki. U toku zime fazan može da koristi i površine zasejane keljom, kao i njive s mladim žitom. Sa privikavanjem fazana na hranilišta trebalo bi početi što ranije. Odmah posle žetve žita u hranilišta se donosi i koncentrovana hrana.

Na prilazne staze hranilištima sipa se zrnasta hrana ili klasje žita, što ima za cilj da fazane privuče i dovede do hranilišta. Davanjem pleve i klasja fazani su prinuđeni da čeprkanjem traže hranu, slično kao i u prirodi. Hrana se donosi na hranilišta dnevno ili svaki drugi dan. Najbolje je da se raspodeljuje ujutru, jer je fazan najaktivniji u traženju hrane ujutru i uveče. U slučaju većih padavina fazan se preko celog dana zadržava u blizini hranilišta. Intenzivno prihranjivanje fazana počinje u ravničarskim predelima od novembra i traje do kraja marta, na srednje visokim terenima od oktobra i vrši se do kraja marta, a na visokim od oktobra do kraja aprila. Količina hrane zavisi od područja i dužine prihranjivanja.

Zakonom o divljači i lovstvu jasno je zabranjeno vršiti žetvu i kosidbu poljoprivrednim mašinama koje nemaju ugrađene uređaje za isterivanje, odnosno plašenje divljači. U slučaju kršenja ovog zakona dolazi do zakonom određene novčane kazne.

Postoje više tipova plašilica kombinovanih sa ultrazvukom i iz sirene aktivirane izduvnim gasovima, sa uređajima za markiranje mesta gde je otkriveno gnezdo i sl. Naši poljoprivrednici imaju razlicite plašilice koje se u praksi pokazale vrlo efikasne na uzbunjivanju divljači.

Svake godine tokom meseca maja kada je inače period reprodukcije divljači u punom jeku počinje sezona kosidbe livada i detelina. I svaki lovac je svedok unakaženih i povređenih lanadi, mladih zečeva, jarebičinih i fazanskih pilića i koka. Svima je poznato da fazanske koke u travama toliko čvrsto leže na svojim jajima tako da ih traktorska kosa sigurno neće uplašiti i u tom slučaju kada nema adekvatne plašilice koki budu uglavnom odsečene noge što ona sigurno neće preživeti a još su i jaja uništena, tako da je šteta zaista velika. Što se tiče podmlatka srneće divljači i zečeva, mladunci prvih dana života ostaju skrivena u travi dok im se majke negde dalje odatle ne napasu i potom dođu da ih nasisaju a instinkt mladunaca im ne dozvoljava da se pomeraju jer se samim pomeranjem privlači pažnja predatora, a tako kamuflirani i skriveni u travi laka su meta kosačica.

plasilica1Prema nekim istraživanjima u Nemačkoj procenilo je se da godišnje u periodu reprodukcije divljači strada oko 60.000 lanadi, zečeva, fazana i  jarebica što je zaista prevelika šteta za samo lovište. A prema istraživanjima u Srbiji pri prvom košenju livada i detelina uništi se i iseče:1,33 divljači, 1,70 gnezda i 4,5 jaja po hektaru.
Naravno nisu ni plašilice 100% sigurne da će isterati divljač ali će procenat smanjenja uništenja divljači sigurno smanjiti.

Još jedna od mogućnosti da se zaštiti divljač jeste da se neposredno pred samo košenje pusti pas ptičar koji bi trebao da bude iskusan pas sa čvrstom markom i da svojim markiranjem pokaže lovcu gde se nalaze gnezda i mladunci divljači.

Ako se pronađe lane, mali zec ili druga divljač, potrebno ga je preneti na susednu parcelu na kojoj će ga majka po završetku košenje pronaći. Pri premeštanju potrebno je voditi računa da nikako ne ostavimo na njihovom telu ljudski miris, koji bi uticao na prepoznavanje od strane njegove majke, a to znači sigurnu smrt za mladunče.
Mladunce je najbolje preneti ili u rukavicama sa velikim busenom trave i bez ikakvog kontakta sa našom kožom. Ako se pronađe gnezdo od poljske jarebice, fazana, divlje patke ili neke druge ptice, jaja nikako ne ostavljati na mestu jer će ih veoma brzo pronaći svrake ili sive vrane i uništiti (a ženka se na njih neće vratiti), već ih treba uzeti i postaviti ispod kvočke.

plasilica2

Deo materijala kao i fotografije koristili smo sa web sajta “Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo” i nadamo se da ćemo ovim tekstom uspeti da aludiramo na poljoprivrednike da koriste plašilice i time spasimo mladunce divljači.

22.05.2016. godine kinolosko Društvo ‘’KD Zlatar’’ iz Nove Varoši organizovalo je III specijalizovanu izložbu pasa u kategoriji EX - JU goniča. Izložbu je otvorio predsednik kinološkog društva KD ‘’Zlatar’’ Zečević Boris. U ulozi ‘’Delitelja pravde’’ ove manifestacije, našli su se: Djokić Zoran iz Valjeva i Goljović Miro iz Raške, dok se u ulozi delegata izložbe našao Simonović Stevan iz Ražnja.

Na izložbi je ocenjeno ukupno 80 pasa, a učesnici izlagači su došli iz svih krajeva Srbije kao i iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Pobednici III specijalizovane izložbe pasa u kategoriji EX – JU goniča u Novoj Varoši su:

  1. Srpski trobojni gonič Laki, vlasnik Bulija Milan (Slatina – Čačak),
  2. Crnogorski Planinski gonič Maca, vlasnik Ristanović Nenad (Užice),
  3. Posavski gonič Bor, vlasnik Vulanović Zvezdan (Nikšić)

izlozba nova varos2016

Planina Zlatar ugostila je mnogobrojne učesnike manifestacije, a KD ‘’Zlatar’’ se pokazao kao izuzetan domaćin obezbedivši učesnicima ugodan smeštaj u turističkim objektima na jednoj od najlepših planina Srbije. Osim smeštaja za goste sa strane, KD ‘’Zlatar’’ organizovao je svečanu večeru za sve učesnike izložbe. Učesnici izložbe kao i mnogobrojna publika među kojom su se našli kako lovci, ljubitelji lova i pasa, tako i šire gradjanstvo Nove Varoši i okolnih gradova, okupili su se na natkrivenom sportskom terenu na Zlataru u blizini hotela Panorama i Zlatarski Zlatnik, gde se manifestacija održala. Uslovi su bili prilagodjeni svim meteorološkim stanjima ali je ovu izložbu ipak pratio izvanredan sunčani dan na najosunčanijoj planini Srbije (planina Zlatar ima najveći broj sunčanih dana u Srbiji).

izlozba nova varos2016 3

izlozba nova varos2016 5

U Kragujevcu na gradskom sajmištu zvanično je otvoren osmi po redu 8. međunarodni sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike pod nazivom “Kraguj M” koji se održava u periodu od 26-29. maja. Organizatori sajma su Kragujevačka kompanija lovačke opreme “Meteor Stil” i Lovački savez Centralne Srbije. Cena ulaznice iznosila je 150 dinara dok je parking bio besplatan za sve posetioce.

U prostorijama Kragujevačkog sajmišta svoje štandove zauzelo je nešto više od 30 izlagača što je približno broju izlagača iz prethodnih godina. Najviše je bilo izlagača lovačke opreme i odeće među kojima su bili i stalni izlagači poput:

  • “Canona“ Leskovac
  • “Zastava arms” Kragujevac
  • “ Fox Trim“ Gornji Milanovac
  • ”Kuman” Požarevac
  • “Meteor Stil“ Kragujevac

A već drugu godinu za redom štand koji je bio najbolje opremljen i snabdeven i sa najpristupačnijim cenama bio je štand “ Fox Trim“ Gornji Milanovac koji je opravdao epitet ozbiljne i dobro poslujuće kompanije.

Pored prodavaca lovačke i ribolovačke opreme ujedno su predstavljana i lovačka društva. To su bila društva u okviru Lovačkog saveza Centralne Srbije. Dva društva koja su izložila najviše trofeja su LU ”Vladan Milošević” Knić, LU “Kruševac“ Kruševac i LU ”Šumadija” Kragujevac.

Među izloženim trofejima sigurno najvredniji trofej bio je trofej vuka u zlatnoj medalji koji je odstreljen na hajci u Ribarskoj Banji na  teritoriji koja pripada LU “Kruševac“ Kruševac. Lovac koji je imao tu veliku lovačku sreću i umeće da odstreli zlatnog vuka jeste Marko Obradović iz Beograda.

U subotu 28.05. je u okviru sajma održana i tradicionalna gulašijada u kojoj su se nadmetala lovačka društva koja su članovi LS Centralne Srbije, dok će sajam biti zatvoren u nedelju 29. maja.

sajam lova kragujevac 2016 2

sajam lova kragujevac 2016 3

sajam lova kragujevac 2016 4

sajam lova kragujevac 2016 5

sajam lova kragujevac 2016 6

sajam lova kragujevac 2016 7

sajam lova kragujevac 2016 8

sajam lova kragujevac 2016 9

sajam lova kragujevac 2016 10

sajam lova kragujevac 2016 11

sajam lova kragujevac 2016 12

Strana 90 od 124

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Solišta + antiparazitik za zdravlje divl…

09-12-2014 Hits:13068 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Solišta u lovištu moraju preko cele godine da imaju stočnu so za divljač, ovo je u obavezi korisnika lovišta ali i samih lovaca. Iznošenje mineralne soli za divljač je veoma bitno . Solišta ima ogromnu privlačnost za divljač i povećava otpornost i zdravlje srna, svinje i ostalih vrsta. Kao i čovjeku...

Read more

Лабинова се бори против дивље свиње. Ево…

28-05-2022 Hits:369 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

Као што је недавно најављено да ће се на крају месеца радни састанак градоначелника Главичић одржати са представницима ловачких друштава које делују у области Лабин, одржан је састанка о теми решавања проблема са повећањем појаве црног игра или дивља свиња у насељеним подручјима.   Састанку је присуствовао председник Лабина ловачког друштва "Каменџарка...

Read more

60 komada godišnje da li je dovoljno?

13-08-2011 Hits:210176 Naoružanje Urednik portala - avatar Urednik portala

Svedoci smo, da se u našoj državi zakonske odredbe rapidno menjaju. Ne tako davno, naša država, Savezna republika Jugoslavija, do 1998.godine, imala je, u globalu gledano, jedan sasvim solidan zakon koji je regulisao materiju oružja i municije. Medjutim, stanje u ovoj oblasti se menja, i to na štetu pravih ljubitelja...

Read more

Ostrel šakala u Đurđevu

14-10-2018 Hits:2902 Vaše lovačke priče Vaše lovačke priče - avatar Vaše lovačke priče

Dana 10.10.2018 godine u lovnom reviru LD Đurđevo (Udruženje "STARA TISA") ,član lovačkog društva Stojan Boroja je odstrelio u jednom izlasku, lovom čekanjem, četiri šakala. Populacija šakala je u ekspanziji a samo u toku ovog meseca je odstreljeno 8 komada ovog opasnog predatora na teritoriji našeg lovačkog društva. Tekst nam poslao Vladimir...

Read more

XIV Sabor lovaca Golija 2013

08-02-2013 Hits:47331 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Organizatori XIV sabora lovaca na Golija 2013 godine su Lovačko udruženje Čemernica Ivanjica, Lovačko udruženje Baljevac iz Baljevca i Lovačko udruženje Raška iz Raške. Sabor lovaca Golija 2013 godine održaće se 16. Februara 2013 godine sa početkom u 08:00h u Devićima. Program manifestacije.. Skup lovaca do 8:00 časova u Devićima. Početak lova na...

Read more

Otkriven krivolov

29-08-2023 Hits:358 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Otkriven krivolov u Livanjskom i Duvanjskom polju Akcija je imala za cilj da se razotkrije korištenje zakonom zabranjenih zvučnih mamaca poznatih kao "vabilice" za lov na prepelicu, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za osjetljiv ekosustav ovog područja.   U zajedničkom naporu da se suzbiju nelegalne lovačke aktivnosti koje prijete prirodi, dva udruženja građana, Centar...

Read more

Vuciji pir na Bukoviku

21-09-2022 Hits:380 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Veliki čopor vukova u blizini kolibe na planini Bukovik  između sela Mozgovo i Crni Kao napravio je veliki masakr nad stadom ovaca.   Naime na gazdinstvu Milana Đurića iz Mozgova pronađene su 20 mrtve ovce, 3 su povređene,  a 16 se vode kao nestale.   Po rečima meštana Mozgova sve su ovce bile umaticene...

Read more

Ловац је погинуо у лову, случајно га је …

11-07-2022 Hits:492 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Кривичним истраживањем утврдили смо да је у четвртак, 7. јула 2022. године, око 20.40 часова, у лову у шумском подручју око Комлетинца, 46-годишњи мушкарац је ловачким ватреним оружјем случајно убио 62-годишњака, а обојица су била у том регистрованом и овлашћеном лову, саопштава полиција.    У касним ноћним сатима 7. јула, полиција је...

Read more

Ishrana lovačkih pasa

10-03-2016 Hits:21600 Kinologija Branko Đurđević - avatar Branko Đurđević

U kvalitetnoj ishrani psa, osnov treba da sačinjavaju žitarice uz dodatak 20 – 30 % proteina uz nešto povrća, vitamina i minerala. Pored kvalitetnog svežeg mesa koje je skupo, preporučuju se iznutrice koje treba davati kuvane. Štence bi trebalo od početka navikavati na sveže meso, jer ono ima više vitamina...

Read more

Sveti Hubert zaštitnik lovaca

02-11-2011 Hits:56524 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovci katoličke veroispoveti 3. novembra slave svetog Huberta zaštitnika lovaca, matematičara, optičara, radnika u metalnoj industriji i grada Liegea. Sveti Hubert rodjen je u plemićkoj porodici. Kao mladić živeo je na dvoru franačkog kralja Ditriha III. u Parizu, a kasnije na dvoru Pepina od Heristula u Metzu. Bio je cenjen i...

Read more

Огрлица и за медведицу Јелисавету

08-07-2023 Hits:248 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

ЈП ,,Национални парк Тара“ у сарадњи са Биолошким факултетом, Универзитета у Београду, наставља са акцијом (пројектом) маркирања медведа ГПС огрлицама.На хранилишту за медведе у околини Рачанске Шљивовице,  18. јуна ухваћена је и маркирана млада женка која је добила име Јелисавета.  Иако се ради о релативно младој женки (процена старости од...

Read more

ЛОВЦИ У KУПУСИНСKОМ АТАРУ СНИМИЛИ ЈЕЛЕНА…

02-04-2022 Hits:650 Vaše lovačke priče Nenad - avatar Nenad

Невероватна фотографија открива јелена који је сасвим извесно пре две године разоружао ловца у Kупусини. Kапиталац тежак преко 300 килограма за којег се веровало да је одбацио оружије и даље носи пушку Монте Kарло, калибра 16мм. Шандор Сереш је ловио са пријатељима када су уочили капиталца. Фотографија је настала у три ујутро поред ловишта „Kозара“, у Kупусинском атару...

Read more

Soko Lovačko udruženje Bajina Bašta

05-12-2015 Hits:7215 Lovačka udruženje Administrator - avatar Administrator

Nažalost još uvek nemamo više informacija o ovom udruženju ...

Read more

Tri godine sa Vama

28-04-2014 Hits:8781 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Evo tri godine samo sa Vama. Tri pune godine pokušavamo da Vam pružimo uvek sveže i zanimljive informacije, najavimo manifestacije predstavimo Vaša lovačka udruženja, omogućimo Vam da postavite lovačke oglase ... 29.04.2011 godine Lovačke-Priče su odpočele svoj online život, zahvaljujući Vama vernim čitaocima trajemo. Uspeli smo i u ovoj godini da...

Read more

Auto-put uznemiruje, ali ne ugrožava div…

14-07-2022 Hits:409 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE O LOVIŠTIMA OD SMOKOVCA DO MATEŠEVA Stručnjaci koji su radili Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu ukazali da granice lovišta treba promijeniti da bi ona ostala kao zaokružena prirodna cjelina Iz resora ministra Vladimira Jokovića ističu da procjene ukazuju da nije potrebno izmijeniti granice lovišta. O kojim procjenama...

Read more

Mečke sve bliže centru Ivanjice

20-05-2023 Hits:245 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Pčelinjak Mikana Šuluburića iz Ivanjice već drugu godinu zaredom na meti je mečke, koja se u ivanjičkom kraju gotovo odomaćila. Sve češće smo svedoci događaja koji potvrđuju da su mečke iz divljine stigle na samo par kilometara od Ivanjice, a tragovi jedne nađeni su tokom vikenda u mestu Tićevac, destak...

Read more