Poslednje objave
cache/resized/e309fde7b5a80c7f4ffb7c503e4ce050.jpg
Zbog legla lisica, deca iz vrtića "Autić", u Kragujevcu, u ...
cache/resized/94ece513c74421dee263d7b1a1a334ac.jpg
Mere koje je uvela država posle nemilih događaja u Beogradu ...
cache/resized/a3fd8f43920fb44ef1b8b160926860d2.jpg
Održana 15. gulašijada u Barandi. U organizaciji Lovačkog ...
cache/resized/ae1aaefc86cf50e371381f934b0ab7d1.jpg
Заштићене врсте Цариници Сектора за мобилне јединице ...
cache/resized/ae86068b36eb4e64cdef305b50c81f29.jpg
Kako se vidi na snimku objavljenom na Instagram stranici ...
cache/resized/6469872b9a733c83652d1bf7a23dee9f.jpg
Lovačko udruženje ’’Borik’’ Prnjavor organizovalo je ...
cache/resized/ab5ae106a9538c89ed9e14c972029bdc.jpg
  Krda divljih svinja sinoć su napravile pravi haos ...
cache/resized/6929ca7355d362e6ac262c8edab00c23.jpg
U ataru sela Lukovo, na obroncima Svrljiških planina, 13. ...
Хрватска горска служба спашавања спасиле младог срндаћа из јаме дубоке 50 метара.
Хрватска горска служба спашавања често прискаче у помоћ животињама у невољи Хрватска горска служба спашавања често прискаче у помоћ животињама у невољи, а у недељу су имали прилику помоћи младог срндаћа, који је упао у јаму дубоку 50 м. Били су на територији општине Бариловић у „Мијатовој јами“ када су на теренској настави спелеолошке школе Планинарског друштва Осмица учесници и инструктори наишли на младог срндаћа. „Неповређена животиња не би дуго живела да је остала у том објекту, а једини начин за улазак и излазак је коришћење конопца, с обзиром да је објекат дубок 50 метара и дугачак више од 1 км“, саопштили су из ХГСС-а. На терен је изашло 10 спасилаца ХГСС Станице Карловац и 3 спасиоца ХГСС Станице Загреб. Животињу је прво требало умирити, а затим га припремити за вађење из јаме. „Сама евакуација из објекта морала је бити обављена веома пажљиво због опасности да се животиња не пробуди и не повреди. По завршетку спашавања удаљили су је од улаза и чекали на сигурној удаљености док се не пробуди, након чега је пуштена у природу“, открили су из Хрватске горске службе спашавања.
 
Текст преузет и Фото :Zagorje.com
četvrtak, 23 mart 2023 20:36

OGNJEN JOVANOVIĆ ODSTRIJELIO MEDVJEDA KAPITALCA

Napisano
ŠIPRAGE, 18. marta –  Lovac Ognjen Jovanović odstrijelio je medvjeda kapitalca u lovištu Lovačkog udruženja ”Borčići” iz Šipraga. 
”Čestitam strijelcu Ognjenu Jovanoviću. Još jednom je Lovačko udruženje “Borčići” iz Šipraga pokazalo da uzornim gazdovanjem, ulaganjem u lovište i ishranu divljači može doći do vrhunskog trofeja”, izjavio je predsjednik tog udruženja Rade Nijemčević.
 
NOVI DETALJI OKO ODSTRELA MEDVJEDA KAPITALCA U ŠIPRAGAMA
ŠIPRAGE, 20. marta  – Mnogo različitih komentara u javnosti izazvala je vijest da je u lovištu LU ”Borčići” odstrijeljen medvjed kapitalac.
 
S jedne strane, brojne su osude, što se vidi i u komentarima na portalu ”Glas Kotor Varoša” i na društvenim mrežama, dok s druge strane dolaze komentari da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da se ”niko ne oglašava kada medvjedi naprave štetu domaćinima”.
 
Na zvaničnoj stranici Lovačkog saveza Republike Srpske saopšteno je da je medvjed odstrijeljen u skladu sa Godišnjim planom i da je visoke trofejne vrijednosti.
 
”Prema preliminarnoj ocjeni, očekuje se vrijednost oko 360 CIC poena, a Komisija za ocjenu će izvršiti ocjenu i utvrditi tačan broj poena”, objavljeno je na  stranici Lovačkog saveza Republike Srpske.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Glas Kotor-Varosa
četvrtak, 23 mart 2023 05:38

U Pljevljima uginulo šest srna

Napisano
U Pljevljima uginulo šest srna, sumnja se na trovanje
Dobro je da nije neka zarazna bolest, a ovakva uginuća se mogu pojaviti i usled previlikog priraštaja srneće divljači, kažu iz Lovačkog udruženja.
Na prostoru pljevaljskog lovišta, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), pljevaljski lovci su u proteklom periodu pronašli šest srna u teškom stanju, koje su i uprkos liječenju uginule.
Slične pojave su uočeni i tokom 2021. godine, ali ne u ovako velikom broju. Srne su pronađene na različitim lokacijama, ali sve u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.
 
U pljevaljskom Lovačkom društvu tvrde da se ne radi o nekoj zaraznoj bolesti, ali da postoji mogućnost da je došlo do neke vrste trovanja na prostoru Bosne i Hercegovine.
 
– U šest slučajeva pronašli smo srne u veoma lošem stanju. Srne su pronađene na prostoru planine Kovač, Bukovice i Šula. Na tijelima srna nije bilo nikakvih povreda, pa prema tome nije bilo potrebe da se policiji prijavljuju ovi slučajevi. Svaka srna je veterinarski pregledana i za svaku postoji veterinarski izvještaj. Pritom, radi se o velikom prostoru, pa se ne može reći da su srne otkrivene na jednom mjestu. Mi sumnjamo na trovanje usled zagađenja vode ili trave. Dobro je da nije neka zarazna bolest, a ovakva uginuća se mogu pojaviti usled velikog priraštaja srneće divljači – kazao nam je predsjednik Lovačkog društva Pljevlja Rade Janjušević, uz pojašnjenje da su životinje bile jako slabe i isrpljene.
Oboljele srne su bile podvrgnute liječenju, ali da nijedna nije spasena. 
U pojedinim slučajevima izgledalo je da će doći do oporavka i prezdravljenja, ali je, kako objašnjava Janjušević, jaka dijareja ipak izazivala smrtni ishod.
Od oboljelih životinja uzeta je krv, ali nakon laboratorijskih ispitivanja nije utvrđeno da se radi o nekoj zaraznoj bolesti.
– Ostaje nam da dalje pratimo situaciju na terenu – kazao je Janjušević.
 
Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu bilo je slučajeva da neka od srna bude povrijeđena prilikom udara automobila ili slično, ali su sve uspješno oporavile nakon intervencije veterinara.
 
– U ovom slučaju nije bilo oporavka. U svim ovim slučajevima zajedničko je to da su oboljele srne pronađene u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom – kaže Janjušević.
 
Kada je u pitanju sama zaštita u pljevaljskom lovištu, naš sagovornik ističe da Lovačko društvo na terenu ima 18 lovočuvara i da je zaštita divljači izuzetno dobra. Lovci se trenutno staraju o prihrani divljači, a na prostoru lovišta postavili su 107 hranilica sa sijenom i kukuruzom.
 
-Tokom prošle godine na terenu je ostavljeno četiri tone kukuruza. Ove godine su postavljene nove hranilice i divljač će se prihranjivati u još većem obimu. Pljevaljsko lovište je izuzetno bogato sa divljači i u čitavoj Crnoj Gori situacija u lovstvu je dobra i neophodno je svuda insistirati na brizi divljači, rekao je Janjušević.
 
Ukazuje da ima slučajeva kada se lovačka društva i lovci bez osnova optužuju i kada se situacija na terenu ne sagledava realno. Ističe da ga posebno pogađa kada se ne priznaju rad i trud na terenu.
 
– Često se dešava da se prilikom uginuća srne vodi istraga i da se lovci optužuju za krivolov, a da je bilo uginuće. I u sadašnjim slučajevima kada pronađemo oboljelu srnu, koja može i da ugine, možemo biti optuženi za krivolov. Zbog toga lovci sve svoje aktivnosti sada dokumentuju – navodi Janjušević.
 
Tekst i fotografija preuzeti: dan.co.me
 
Mladi lovac iz Prnjavora: Brkovićeva puca bez optike i oko je još nije prevarilo
 
Žene u lovu ne prave veliku razliku u odnosu na muške kolege, te ravnopravno idu rame uz rame, iako prevladava mišljenje da su žene slabiji pol, smatram da to sve zavisi od osobe do osobe, riječi su ovo Ljubinke Brković, koja se lovom bavi od svoje sedme godine.
 
Ova dvadesetsedmogodišnja djevojka član je Lovačkog udruženja “Borik” Prnjavor, sekcija Štrpci, koje broji oko 1.000 članova, od toga 10 žena, te kako ističe, svi su jedna velika porodica u kojoj se ne razlikuje nacija, porijeklo i vjeroispovijest.
 
Njena priča i ljubav prema lovu započeli su prije 20 godina, kada su sestra i ona zajedno s tatom krenule u lov te im je on prenio ljubav prema životinjama i prirodi.
 
“Boravak u prirodi i ljudi kojima sam okružena u lovu su jedan od razloga što sam tu gdje jesam. Lov je poseban po mnogim stvarima, od druženja pa do toga kada zimi iznosimo hranu za divljač i pravimo hranilice. Ljeti pravimo pojilišta, pa tek onda ide odstrel, ali on ako bude – bude. Sve ovo je razlog da čovjek zavoli lov”, priča Ljubinka.
 
Kada je riječ o baratanju oružjem, ističe da tu nema nikakvih problema te da je obučena da pravilno upravlja njim.
 
“U tim vodama sam od malih nogu, kao i za mnogo toga, i za oružje se mora položiti ispit, proći ljekarski pregled pa tek onda ide polaganje za rukovanje oružjem. Što se puške tiče, njom baratam zasad dobro s obzirom na to da pucam bez optike i oko me još nije prevarilo. Naravno, poslije svakog lova ide rasklapanje puške i čišćenje, jer, kao i mnogo toga, iziskuje pravilno održavanje”, objašnjava Ljubinka.
 
U razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da onaj ko nije lovac ne razumije kada neko odstrijeli životinju. I da se sve to radi zbog ravnoteže u prirodi.
 
“Sada imamo ogromne probleme sa predatorima, gdje je znatno vidljivo smanjenje broja srneće, zečje i fazanske divljači, takođe javljaju se i problemi sa divljim svinjama koje prave ogromnu štetu na usjevima”, dodaje ona.
 
Priča da je cijela njena porodica u lovu, svi osim mame. Iako je dosta neobično vidjeti ženu lovca, za nju je to posve normalna stvar jer je od malena uz tatu učila sve.
 
“Uvijek sam više voljela s tatom da šarafam i nešto popravljam. S njim i rođakom sam naučila da vozim kamion i bager, a takođe sam veliki ljubitelj motora, tako da sam polagala i za A kategoriju. Nikada nisam slušala ko mi šta govori i uvijek sam radila šta mi srce kaže. Naravno, imam i veliku podršku roditelja u svemu što radim”, iskrena je Ljubinka dodajući da bi ženama poručila da rade ono što vole i da ne slušaju šta se priča sa strane.
 
Žena lovaca nema mnogo, ali Ljubinka ističe da do sada nije naišla na neke velike probleme i prepreke kada je njena ljubav prema lovu u pitanju.
 
“Lako sam se uklopila sa svima. Imala sam nekoliko negativnih komentara po internetu, ali ja to gledam kao kućni odgoj i ne uzimam srcu ništa od toga. Svako ima pravo da radi ono što voli”, govori ona.
 
Opreme za žene lovce na ovim prostorima još nema, ali sa lakoćom ističe da ona s tim nema problema te da se oblači gdje i ostali lovci.
 
U dosadašnjoj karijeri je imala nekoliko odstrela lisice, sitne divljači, odstrel srndaća u svojoj sekciji i drugog u gostima u lovu, te joj je najveća želja da odstrijeli vuka. Iako je lov pun adrenalina, priznaje da je jednom osjetila strah prije nekoliko godina kada je bio ogranizovan damski lov u Kotor Varošu, gdje joj je medo prišao iza leđa, ali kroz smijeh priča da je bio dobar te je pobjegao.
 
Tekst i fotografija preeuzeti/Nezavisne/
„Вуку у госте” окупила ловце из општине Сокобања и њихове госте
У организацији Ловачког удружења „Соко”, а уз подршку МЗ Мужинац, у самом селу је 26. фебруара, организована манифестација „Вуку у госте”.
Председник општине Сокобања Миодраг Николић, који је присуствовао догађају, поздравио је окупљене ловце и притом истакао важност оваквих манифестација за развој ловног и руралног туризма на територији општине Сокобања.
 
Овом приликом је оцењено да је сарадња ловачког удружења и општине Сокобања на изузетно високом нивоу. Зато није изненађење што је Ловачко удружење „Соко” доделило Захвалницу општини Сокобања.
 
Ова акција и манифестација „Вуку у госте” одржана је 23.пут по реду. На њој је учествовало 20 секција са територије општине Сокобања, као и велики број гостију из различитих делова Србије.
 
Текст преузет и Фото : sokobanjapress
Мечка развалила четири кошнице у селу Пуљци - Миломир морао да стави електричну чобаницу
Нова Варош - Незвани гост посетио је мештане у селу Пуљци код Нове Вароши и оставио их у страху.
Медвед је никад ближе пришао кућама и домаћину Миломиру Гујаничићу уништио четири кошнице. Раније су медведи само обилазили око села, а сада су први пут начинили већу материјлану штету, наводи агенција РИНА.
 
-Он је у мој пчелињак долазио две вечери. Прву ноћ је прескочио ограду високу преко метар, поломио четири кошнице и претурио две. Добро се засладио и отишао. Након тога, три ноћи касније опет је свраћао. Ја сам остао да дежурам, па се медвед уплашио светла испред куће и побегао. Ово се раније никада није дешавало, да дивље звери направе штету међу кошницама, рекао је за РИНУ Миломир.
 
Он је дугогодишњи пчелар и у селу Пуљци има пчелињак са око 50 кошница. Иначе, живи у граду али имање редовно обилази. Ипак, пошто се ради о напуштеном засеоку медведи су сада већ без страха пришли домаћинствима.
 
- Оградио сам пчелињак, али показало се да то није довољно. Мораћу да дежурам неколико наредних дана не би ли их спасио, али сам и поставио електричну ограду како бих се додатно обезбедио, додаје овај искуни пчелар.
 
Осим медведа који су направили штету на кошницама, велике проблеме мештанима планинских села праве и вукови који неретко упадају у торове и кољу стоку.
 
Текст преузет и Фото : ГЗС/РИНА
Na poziv budvanske Lovne organizacije „Primorje“ grupa lovaca LU „Trebević“ iz Istočnog Novog Sarajeva je u periodu od 17 do 20. februara 2023. godine bila u gostima kod tamošnjih lovaca.
 
U delegaciji, koju je predvodio predsjednik Simo Tuševljak, bili su Željko Grbić, Dragan Mijović, Jovo Marić, Slavko Pandurević, Slobodan Jovanović, Ognjen Gengo, Milovan Savić, Miljan Maunaga, Blagoje Skoko i Milenko Jeftović, a poslije se pridruži i Slavo Krajišnik. Naime, Budvani su slavili značajan jubilej - 70 godina postojanja i tim povodom su priredili niz manifestacija, uključujući dvodnevni lov sa gostima, svečanu akademiju i drugo. Domaćini, na čelu sa presjednikom Ilijom Racanovićem i upravnikom lovišta Predragom Peđom Zecom, su u petak dočekali „Trebevićane“ raširenih ruku i otvorenog srca. Gosti su poslije bogate večere smješteni u udobne odaje ugostiteljskog objekta „Balkan“.
 
U subotu se „digosmo se na oružje“ i u zoru moćnim džipovima banusmo na Brajiće i Paštrovsku goru. Tu, povisoko u brdima, pozdravi nas jutarnje sunce, uz svježi dah Mediterana. Zastadosmo ushićeni ljepotom pomalo surovog krajolika. Duboko ispod nas jedva naziremo ovalnu konturu Svetog Stefana, oko kojeg  blješti more na svjetlu novog dana. Pažljivi domaćini nas razvode na čeke,  lovi se divlja svinja, vuk, šakal i lisica. Proteče vremena dok se ne začu lavež oko 20 goniča i probudi u nama dobro znani lovački filing. Divljač se nećka da udari na cijevi, a po lavežu razabiramo da se kreće ispod surih greda planine, živci nam trepere. Eto, to su neki naši lovački narkotici. Srdačni Budvani nas obilaze i krijepe vinom i pršutom. Potom sa svježinom, doplovi poveći oblak i meko se nasloni na planinu. Valjda je takva slika bila lajt motiv za poznate stihove: „Kad oblaci s' mora krenu, odmaraju na Lovćenu“. „Pasji sinovi“ su revnosno kevtali i radili, no okreni-obrni, drž' ne daj, 'ajd Jovo nanovo, al džaba - ne skolismo šakala u šake. Kada posta jasno da je divljač „odstupila“ pro planine, naša grupa se okupi na „isturenom komandnom mjestu“, kod kuće lovne grupe „Lipa“.
 
Šale i doskočice
 
Tu odmah započe sve po ustaljenom redu, azbuka dobro poznata: pucketa vatra, na rešetki cvrči meso, kad čašica obredi drugi krug počeše lovačke šale, anegdote i domišljate doskočice. Branko Mitrov Liješević preuzima „komandu“, tu su još trojica Franeta: Ljubo, Ratko i Branko, Mijo Ćetković, Stojanovići: Duško i Željko, Srđan Liješević, Nikola Lazović i Jovica Marković, sve ljudi bastani i uzdani. Sa nama su i stari pobratimi Budvana, lovci iz Uba, na čelu sa šefom Markovićem. Imamo i jednog knindžu Zorana, a i Rusa Kuznjecova. Poslije će prispjeti i ostali. Prijazni „čazbeni“ đetići svaki čas pokroviteljski nas nutkaju nekim svojim lokalnim đakonijama, čekajući da šta „zaišćemo“, pa da odma' trojica polete da to i prinesu. Mi smo, uz simboličan otpor, „nevoljko“ popuštali, izloženi tim kategoričkim „pritiscima“. Odnekud mi na um padoše stihovi pjesme „Gostoljubivi“  čika Jove Zmaja:  „... Bi li sira? Evo na, / hoćeš jajce – evo dva! / Hoćeš hleba? – seci sam: / što god imam rado dam. / Bil' još štogod? – ništ ne krij; / hoćeš mleka, evo pij! / Evo što nam dao Bog / Srbin voli gosta svog“.
 
Odmah se vidjelo da je ovdje na snazi stari domaćinski adet, jer njihova patrijahalna čestitost i neusiljena prisnost su naprosto plijenile. Ovo je zemlja žilavih, nepokolebljivih tradicija, gdje su raniji težak život na surom kamenu i stalni ratovi za slobodu, uz primorski temperament, iskovali čovjeka jakog moralnog integriteta, nadahnutog uzvišenim rodoljubljem. Svaka slabost tu se prezirala: „U kuću si neradiša, a u boju nefajdiša – pu, pogani“.
Raspoloženje raste, sva lica su otvorena i nasmijana. Neizbježno krenu i pjesma, svi svaku znamo i volimo, posebno one sa omiljenim istorijskim likovima. Lako se dalo primijetiti da su nam „priče“, razmišljanja i vrijednosna mjerila podudarna, pa razgovor poteče k'o da se oduvijek znamo. A kako može i biti drugačije, kad više od pola žitelja Sarajevsko-romanijske regije, razmotavajući porodičnu geneologiju, neminovno dolaze do Crne Gore kao zemlje svojih predaka. Sve nas je prožimao snažan osjećaj pripadnosti jednom istom narodu, a u svakoj pjesmi treperio je taj duh bliskosti i uzajamnosti. Jer, to što čuvamo duboko u srcu kao biser u školjci, od iste je materije. To nešto nas i održa kroz istoriju, čeličeći našu sposobnost da uprkos svemu trajemo.
 
Za neke strane i domaće političke krugove ovo naše ponašanje je „nedopustiva drskost“, jer Srbe treba uvijek i svuda dijeliti, neštedimice sijući između njih sjeme razdora i kad ono ponegdje počne klijati, rasti i donositi svoje otrovne plodove, tada ti naši zloćudni „prijatelji“ otvaraju šampanjac.
 
Elem, gromoglasno veselje u lovačkoj kući potraja do popodneva. Odjednom se domaćini „sjetiše“ da bi prije povratka u pansion svakako trebali svratiti i njihovim kućama, da nas biva još malo počaste, a ne znamo a ne znamo čime „vam 'tičjim mlijekom“. Onda se počeše jagmiti ko će koga od naših odvući sa sobom. A tek tamo, jadna ti majka, ne možeš oka otvorit', te ovo mi je vino ta berba, te ovo mi je preklanjski pršut, a ovo domaći sir ... Ni popa, ni kneza ne bi bolje dočekali. Kad stigosmo u „Balkan“, nije ti šala, i tu se stolovi prolamaju od jela i pića. Već siti, morasmo uzet' zeru božiju  „radi atra“. No u drugome nismo manjkali, pa već zagrijani bez snebivanja nastavismo đe bijasmo stali sa šalom, pjesmom i veseljem do nek' doba noći. I tu mnogi potvrdiše svoj raskošni talenat u ovoj lovačkoj disciplini, pripomogoše i naši stari prijatelji iz Trnova, gospoda Miroslav Bjelica i Siniša Golijanin.
 
Šumovi i mirisi
 
U nedjeljno jutro, mada dremljivi, 'vatamo puške po sredini, pa na džadu put lovćenskih strana. Lovilo se oko sela Brajića, Lapčića i Pobora, te šumovitih Stanjevića, sve do samih granica Nacionalnog parka „Lovćen“ i vrha Kuliješ na 1357mnv, ali ponovo bez rezultata. No, to nam ne pokvari raspoloženje. Dođosmo i do lovačkog doma, gdje  smo posluženi vrhunskim roštiljem. Tu Budvani imaju manju fazaneriju i uzgajalište za divlje svinje. Osim pobrojanih domaćih lovaca od prethodnog dana, tu su bili  Ilija Racanović, Predrag Zec, Kuč Stanko,  Grgurevići Božo i Momir, Željko Zec, Vojo Vučetić i Dušan Kustudija.
 
Pohodismo i predivni manastir Stanjeviće, gdje su povremeno stolovale crnogorske vladike i gospodari, a koji je monah Maksim Tujković, rodom iz Grblja, oslikao 1738, dvije godine nakon rada na ikonostasu Stare sarajevske crkve, no to zaslužuje posebnu priču. Budvani ni za sekund „ne dižu ruke od nas“, a njihova susretljivost u dlaku je ličila na prethodni dan, pa to nećemo ponavljati.
 
Nakon ručka u „Balkanu“ odmor je do centralne svečanosti. Bržebolje se dograbismo kreveta da čo'jek malo primiri i počine, no neki opet skoknuše do mora, da mu čuju šum i udahnu miris.
 
Konačno u 18:00 poče i najavljena svečanost. U prepunoj, lijepo uređenoj sali stotine lovaca i gostiju. Program započe dodjelom priznanja i nagrada zaslužnima za doprinos u radu Lovne organizacije „Primorje“. Njen predsjednik Ilija Racanović pozdravio je prisutne, govorio o radu i još jednom se zahvalio svima, posebno Opštini Budva koja im daje snažan vjetar u leđa. Skup je kratkim obraćanjem pozdravio i predsjednik Opštine Milo Božović, obećavši daljnju podršku budvanskim lovcima. Zatim su govorili predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković, pa predsjednik LU „Ub“ Zoran Marković.
 
Predsjednik LU „Trebević“ Simo Tuševljak je čestitao jubilej, poželjevši domaćinima dalji uspješan rad, pri čemu je izrazio želju da uskoro dođe i do zvaničnog bratimljenja dva lovačka udruženja, što bi bio prvi korak i na jačem povezivanju dva grada Budve i Istočnog Sarajeva. Nije propustio da pomene kako je Budva pomagala Srpskom Sarajevu kad je bilo najteže, nesrećnih devedesetih. Guslar Vasko Doljanica je stihovima „Mojkovačke bitke“ raspaljivao žar u našim srcima, dok nam je nacionalni ponos nadimao grudi.
 
Jedan od starijih  „Trebevićana“ Brko, koga budvanski lovci oslovljavaju sa Drago Ljubov je prigodnom zdravicom čestitao proslavu.
 
Izdvajamo glavne akcente:
 
VEL'KI BOŽE, BLAGOSLOVI, BRATSKI LIJEPI SABOR OVI,
 
DAROVA NAS SREĆOM, ZDRAVLjEM, LjUDSKIM ZBOROM I GLEDANjEM.
 
USRED BUDVE, GRADA SLAVNA, KOJEM TEŠKO IMA RAVNA,
 
ŠTO GA LjUBI PLAVO MORE I PONOS JE CRNE GORE.
 
SEDAMDESET LjETA PROĐE OTKAD LOVSTVO KRENU OVĐE
 
I DRUŠTVO SE TU FORMIRA DA LOV ČUVA I PLANIRA.
 
MI SMO DOŠLI ČESTITATI I PODRŠKU BRATSKU DATI,
 
DA RADITE JOŠ ZADUGO I LOVITE SREĆNO DUGO.
 
JOŠ STOTINE TRAJTE LjETA, NEK' TROJICA DADE SVETA,
 
ZAŠTITNICA OVOG GRADA, DA VAM MIR I SLOGA VLADA.
 
 
Zdravica dalje pominje lov i druženje, ali i lovačku etiku:
 
 
LOVČE, BRATE, ČASTAN BUDI DA TE ŠTUJU DRUGI LjUDI,
 
NA LOVINU NE BUD' LAKOM, DA BI SE HVALIS'O SVAKOM'.
 
ŽIVOTINjA DA SE HRANI I OD SVAŠTA DA SE BRANI,
 
I OD ZVIJERI I OD SEBE, NE PUCATI BEZ POTREBE.
 
ČOJSTVOM DA SE MJERI LOVAC, DA L' ĐED BIO IL' SINOVAC,
 
VALjA OBRAZ SAČUVATI, UVIJEK LIČNI PRIMJER DATI,
 
da bi se na kraju zaključilo:
 
BUDVA NAM JE SRCE DALA, PA JE MALO REĆI HVALA,
 
DAĆE GOSPOD DOBAR ČAS DA DOĐETE VI KOD NAS.
 
VALjDA ĆEMO KADRI BITI GOSTOPRIMSTVO UZVRATITI,
 
BOGME NEĆE BITI LAKO UGOSTITI VAS OVAKO.
 
ZDRAVICI JE EVO KRAJ, BOŽE VEL'KI TI PODAJ,
 
DA NAM BUDE SREĆNO OVO POBRATIMSTVO NAŠE NOVO.
 
ŽIVJELI!
 
Ovo stihotvorenije pozdravljeno je snažnim aplauzom.
 
Naravno nije moglo proći i bez bogate lovačke lutrije. Među obiljem vrijednih nagrada prve dvije su bile pravi hit: lovačka puška „Stoger M3000 deluxe“ i štene crnogorskog planinskog goniča.
 
Onda, uz orkestar i pjesmu, nasta veselje koje vremenom preraste u pravu euforiju. Ako je neko mislio da će „Trebevičani“ ustuknuti pred tim izazovom, taj se ljuto prevario, oni se, uz sadejstvo domaćih snaga, pokazaše kao valjani potrošači voća u destilovanoj formi, ali i kao vatreni fanovi kafanskih pjevačica. Valjda to neće okrnjiti njihov zavidan  ugled u lovačkom svijetu. „Začuđuje“, kako se lovačka bratija neoprostivo lako predavala urnebesnoj zabavi (a da vidim ko ne bi). Tutnjalo je „za sve pare“. Džaba je, ne može čo'jek od sudbine uteć', pa bi-šta bi, ne vrijedi poricati, jeste popilo se, bili smo bučni i veseli, ali ne i nepristojni.
 
Osvanu i ponedjeljak, valja kući ići. Ni vidni tragovi umora i nesna nisu sa naših lica skinuli osmijeh, koji tu stoji zakačen već četvrti dan. Ni nama nije bilo lako izdržati sve te burne događaje i čašćenja, kamo li njima sve to besprijekorno pripremiti, tolike ljude dočekati i onako širokogrudo častiti i gostiti. Ogroman je teret bio na plećima predsjedniku Iliji i upravniku Predragu. Svaka im čast! Nije im padalo na pamet da nas bar na kraju „poštede“ obilja jela i pića, pa morasmo opet dvaput doručkovati. Prvo u „Balkanu“, a sat i po kasnije u „Parmi“ nas carskom gozbom počasti i pozdravi predsjednik SO Budva, gospodin Nikola Jovanović, poželjevši nam srećan put. Sastav „odbora za ispraćaj“ valjda govori da smo se i mi pokazali kao solidni ljudi. Pored brojnih lovačkih drugova na čelu sa Peđom Zecom, tu su bili opštinski funkcioneri Predrag Ivanović i Đorđije Probilović, kao i sve vrijeme prisutni naš stari lovidrug Vojo Kuljača.
 
Pritežemo opanke za puta, vala je vakat da ti dobri ljudi malo dušom da'nu. Ovom prilikom upoznasmo pravo lice Budvana, koji nisu tek dobrostojeći „gošpari“ što lagodno žive od turizma, već marljivi, dostojanstveni domaćini, druželjubivi i galantni, sa finim osjećajem mjere. Nije to bila nikakva glumljena pi-ar ljubaznost, već iskrena bratska naklonost. Kada se sve sumira, otvoreno možemo reći da smo imali privilegiju da se družimo sa njima.
 
Dvije smo ulice zakrčili opraštanjem: „Hvala, hvala i do skorog viđenja“, obećasmo jedni drugima da na ovu lovačku storiju ne stavljamo tačku, već zarez. I zaplovi naš kombibus  pod sigurnom rukom Dragana Lopatića. Usput analiziramo protekle događaje i sabiramo utiske, jednodušna je iskrena ocjena da je sve bilo na najvišem nivou i da je ovo bio jedan od onih rijetkih nezaboravnih lovačkih doživljaja. Priželjkujem da ko izrekne kakvu primjedbu jer kažu loš je znak i ne valja kad je baš sve idealno. Dok, Bog se dragi smilova, pa neđe oko Grahova, javi se jedan, kaže gulaš mu nije bio slan i dobro začinjen. Meni laknu.
 
Tekst preuzet: Dragan Mijović katera.news
Foto: glassrpske.com
sreda, 01 mart 2023 18:10

LU ,,Srna“ obezbijedilo nove nadzorne kamere

Napisano
Lovačko udruženje"Srna"Srbac i dalje nastavlja da ulaže u zaštitu lovišta od krivolova i pojačava aktivnosti lovočuvarske službe. Udruženje je od juče dodatno opremljeno sa pet novih kamera koje će itekako pomći u ovoj namjeni, što je dosad ukupno oko 15 kamera, kaže predsjednik Udruženja Goran Savanović.
,,U cilju sprečavanja krivolova, najveći dio lovišta u proteklom periodu pokriven je stacionarnim i pokretnim kamerama i video nadzorom. Kako bi se dodatno zaštitio fond divljači, koristiće se i video nadzor koga je Policijska stanica, uz pomoć Opštine Srbac i privrednika, instalirala širom opštine”, kaže Savanović.
Lovačko udruženje “Srna” Srbac u vrijeme lovostaja i mira u lovištu, u vrijeme kad se stvara novi podmladak i fond divljači, preduzima maksimalne mjere zaštite lovišta.
 
Tekst i fotografija preuzeti:RadioSrbac Srbac
Strana 10 od 105

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Упућена иницијатива за доношење новог за…

18-04-2022 Hits:256 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

СОКОЛАЦ - Са данашње сједнице Скупштине Ловачког савеза Републике Српске упућена је иницијатива ресорном министарству и Влади Српске за доношење новог закона о ловству, изјавио је предсједник Савеза Саво Минић. Минић је новинарима на Сокоцу, гдје се одржава сједница Скупштине Ловачког савеза, рекао да ће послати поруку ресорном министарству у Влади...

Read more

Srneće meso menjali za bandere, mrtav čo…

22-02-2017 Hits:4464 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Kako piše portal 021. Nezakonit lov, zloupotreba službenog položaja, utaja poreza, falsifikovanje isprava, samo su neka od krivičnih dela za koje bivši predsednik Lovačkog udruženja "Panonija" iz Mola tereti ranije rukovodstvo, kao i deo sadašnjeg. Tužilaštvo, policija i inspekcija smatraju da više od 180 strana dokaznog materijala dostavljenog u krivičnim prijavama...

Read more

Pojilišta za divljač

11-07-2012 Hits:341448 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Visoke temperature i ovog leta sa veoma malo kišnjih dana izazivalo je nedostatak vode za divljač u lovištima, u Srbiji kroz lovista protiču dosta reka, potoka i kanala ali mnogi vodotokovi nemaju vode tokom sušnog letnjeg period. Lovni radnici i lovci manjak vode u lovištima za divljač u letnjem periodu nadohnađuju...

Read more

XV sajam lova i ribolova u Nišu

14-03-2013 Hits:225345 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

XV jubilarni sajam lova i ribolova "Niš 2013" održaće se od 10 do 14 aprila 2013 godine u hali Čair u Nišu uz učešće preko 40 izlagača, uvoznika, distributera i proizvođača lovačke, ribolovačke opreme za boravak u prirodi. Ovaj sajam tradicionalno poseti veliki broj posetilaca iz Niša i gotovo cele jugoistočne...

Read more

Zaštita divljači od poplava

12-03-2016 Hits:4270 Humanost na delu Urednik portala - avatar Urednik portala

Proglašene su mere zaštite divljači u lovištima http://www.mpzzs.gov.rs/pojacane-mere-zastite-divljaci-u-lovistima-za-vreme-trajanja-nepovoljnih-vremenskih-prilika/ Pošto je proleće reproduktivni period gotovo svih gajenih vrsta divljači a divljač se najčešće gnezdi i reprodukuje u blizini rečnih tokova gde su najviše izloženi udaru vodenih talasa. Lovci i lovni radnici trebali bi sa svojim psima ptičarima da ,,prečešljaju'' terene blizu reka i...

Read more

Nezakonito lovio, držao i prodavao oružj…

02-10-2022 Hits:412 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Pripadnici Grupe za suzbijanje ekološkog kriminala Policijske uprave u Jagodini, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneli su krivičnu prijavu protiv dvadesetosmogodišnjeg muškarca iz okoline Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nezakonit lov i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.   Policija je u pretresu njegovog...

Read more

Slovački kopov Pravi izbor goniča za div…

22-04-2016 Hits:19199 Kinologija  - avatar

Ceneći vrline i otklanjajući mane adekvatnom obukom i selekcijom, za istinskog lovca na divlje svinje pravi izbor lovačkog psa je slovački kopov. Slovački kopov je rasa goniča koja pripada VI FCI grupi i tek odnedavno je postao zanimljiv medju lovcima što svedoči i veoma mali broj odgajivača koji drže ovu...

Read more

Дивље свиње шетале увалом Пјешчана и нас…

31-08-2022 Hits:195 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

Данас око 17 сати у увалу Пјешчана прошетало је крдо дивљих свиња – како сазнајемо од мештана, прескочиле су зид у дворишту, ушле у башту и поједле смокве из неколико дрвеће.    - Свиње често виђамо на путу од Пјешчане увале до каменолома Цаве Романе, посебно у раним јутарњим сатима, када се...

Read more

Да ли су риса Нежа насилно однели кривол…

03-09-2022 Hits:188 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Полиција на делу Чланови пројекта ЛИФЕ Линк саопштили су да су у мају код Струге у Долењском открили огрлицу младог риса Неже, потомка имигранта Горуа, који је насилно откинут и бачен.    Како преноси портал 24ур, чланови пројекта ЛИФЕ Линк, који има за циљ оживљавање популације риса у Словенији, која је била...

Read more

Održana Skupština LU"Srna".Srb…

16-05-2023 Hits:17 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Za LU"Srna" Srbac,prošla godina je bila izuzetno uspješna jer je ostvareno pozitivno poslovanje, izmirene su sve obaveze prema dobavljačima, izvršen planiran odstrel divljači i ispunjene sve zakonom predviđene obaveze u skladu sa Zakonom o lovstvu. Ovo je izjavio predsjednik udruženja, Goran Savanović, na jučerašnjoj redovnoj izvještajnoj sjednici Skupštine udruženja koja je...

Read more

Lovačko društvo „Srem“ obeležilo vek pos…

07-10-2022 Hits:440 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Lovačko udruženjе „Srem” iz Sremske Mitrovice, obeležilo je 100 godina svog postojanja prigodnom proslavom u Lovačkom domu na kojoj su zaslužnim pojednicima uručene plakete. Pored drugih zvanica, obeležavanju jubileja su prisustvovali i ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, mitrovačka gradonačelnica Svetlana Milovanović, predsednik gradske skupštine Vladimir Pavlović i drugi zvaničnici.   Lovačko društvo„Srem”, sa...

Read more

Lovačka obuća

14-02-2016 Hits:4714 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

O lovačkoj garderobi smo pisali ali o obući evo par dobrih i korisnih saveta pre svega mlađim lovcima. Kakvu obuću treba nositi tokom lova? Pre svega treba voditi računa o svojoj bezbednosti i bezbednosti drugih učesnika u lovu kao i o lovačkoj opremi ponajviše u jesenjem i zimskom lovu kada je tlo...

Read more

На Сајму лова и риболова најтраженије пу…

01-10-2022 Hits:253 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

НОВИ САД - Нови Сад је с јесени препознатљив по сајамским манифестацијама посвећених лову и риболову. Уз наведене, посетиоци до недеље 2. октобра могу да посете и Сајам екологије, као и бројне садржаје у кругу Новосадског сајма. Све ово има додатно на значају јер се организује у нашој најстаријој сајамској...

Read more

Divlja svinja prošetala centrom Kuršumli…

20-05-2023 Hits:70 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

KURŠUMLIJA- Sinoć oko 21 sat divlja svinja je prošetala centrom Kuršumlije. Viđena je kod autobuske stanice odakle se uputila u nepoznatom pravcu.   Lovci kažu da se retko dešava da divlje životinje uđu u grad. Jedino ako su mnogo gladne a u okolini ne mogu da pronađu hranu. Da li je ova...

Read more

Oporavak populacije balkanskog risa

30-09-2013 Hits:132850 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Autohtona populacija balkanskog risa (Lynx lynx balcanicus) predstavlja najugroženiju subpopulaciju evroazijskog risa u Evropi, a 2011. godine došlo se do zaključka da na prostoru Balkana ima svega 20 do 40 odraslih jedinki. Upravo iz tog razloga Nacionalni parkovi i Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore pokrenuli su Program za...

Read more

Srećne praznike Vaš portal Lovačke priče

24-12-2014 Hits:5287 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Srećne praznike Vam želi Vaš portal Lovačke-Priče.com

Read more