Poslednje objave
cache/resized/2cf85438d49d95dad123ff5f8d37564b.jpg
Meštani prizrenskog sela Lokvica uplašeni su zbog medveda ...
cache/resized/c274ba8db6fab665246fb920f42d25f7.jpg
Узводно од Апатина, на пешчаном спруду насупрот залива, ...
cache/resized/f5d6978c3ca1406ca9412d98e6500115.jpg
О несрећи на раду на подручју Горњих Ложина јуче око 17 ...
cache/resized/96a79405dab16ac5ac68397686043b36.jpg
Lovište Nadel na gazdovanje pokrajinske vlasti dale su ...
cache/resized/948ff85076e4a1ea068f123d70dacd87.jpg
Niška policija podneće krivičnu prijavu protiv 71-godišnjeg ...
cache/resized/faf5d2da7408820101719c4803f37ce2.jpg
Cilj Konkursa je unapređivanje stanja populacije divljači i ...
cache/resized/33f6c9638356faadc81a105f8d78a3ab.jpg
Policija je u Kolašinu podnijela krivičnu prijavu protiv ...
cache/resized/56b1c84dc5dbf7fa9dcb6ddcf77c5bcf.jpg
Ево како је испраћен у Госпићу Рис Љубо је јуче поподне ...

Dan zaštite prirode u Srbiji na više lokacija je obeležen 11. aprila, a kod Kikinde je pronađena otrovana jedinka orla krstaša, ptice sa nacionalnog grba, saopštilo je danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Orao je pronađen na oranici u blizini Kikinde, a po svemu sudeći stradao je hraneći se zatrovanom lisicom, dok su u njegovoj blizini nađeni i leševi mišara, takođe, strogo zaštićene vrste.Timovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i njihove mađarske kolege iz organizacije MME – BirdLife Hungary, zajedno sa specijalno obučenim psima za pretragu terena, izlaze na teren kako bi otkrili leševe životinja i zatrovane mamce.

„Izuzetno nas je pogodila i uznemirila vest o otrovanom mladom krstašu kod Kikinde. Mima i Mihajlo, prošlogodišnji mladunci mesecima borave upravo na severu Banata i u južnoj Mađarskoj, što pokazuje satelitsko praćenje. Izlaganje otrovnim mamcima može da bude kobno za najređe ptice u Srbiji. Gubitak svake jedinke krstaša predstavlja ogromnu štetu za našu prirodnu baštinu i surovo unazađuje napore da na nebo iznad Srbije vratimo te veličanstvene ptice“, navodi Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Trovanje divljih životinja, posebno ptica grabljivica, jedna je od najvećih opasnosti za njihov opstanak u Srbiji. Samo u poslednje 22 godine od posledica trovanja širom Srbije stradalo je preko 2.300 jedinki zaštićenih ptica, od čega više od 100 orlova belorepana. U većini slučajeva trovanje je bilo namerno i korišćeni su mamci koji su tretirani pesticidima, poput zloglasnog Furadana.

Javnost u Srbiji duže od osam godina čeka na osnivanje Radne grupa za sprečavanje trovanja i uspostavljanje Protokola o postupanju u slučajevima trovanja divljih životinja, što je preduslov da se sve učestaliji zločini prema prirodi učinkovito istražuju i kažnjavaju.

Ono što ometa pomak su institucije koje slabo sarađuju i nevoljno postupaju prema zakonom definisanim nadležnostima, dok građani i udruženja za zaštitu ptica i prirode iz meseca u mesec pronalaze nove leševe zaštićenih vrsta,Orlovi krstaši dospeli su u žižu javnosti 2016. godine kada je obelodanjeno da su u Srbiji preostale svega dve jedinke. Već narednog proleća članovi i volonteri Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započeli su za naše prilike nesvakidašnji program čuvanja poslednjeg gnezda ove kritično ugrožene vrste.

Bdenje na teritoriji orlova Bore i Eržike doprinelo je da oni od 2017. do 2021. uspešno podignu sedam mladunaca, te da se u okolini pojave i novi orlovski parovi.

„Ovog proleća u Srbiji je prisutno najmanje pet parova krstaša i svi se gnezde u prostranom Banatu. Nema veće radosti i ponosa za nas zaštitare prirode od trenutka kada ugledamo orlove na mestima gde ih do skoro nije bilo moguće sresti. Tada postajemo svesni da ogroman terenski rad i nesebičan trud za očuvanje zajedničkog bogatstva daje rezultate na koje može da bude ponosan svaki naš građanin“, ističe Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Orlove krstaše većina građana doživljava kao nacionalni simbol i zabrinuta je za njihov opstanak, a slučaj otrovanog krstaša kod Kikinde uznemirio je varoš na severu Banata.

„Nadamo se da će uz našu pomoć predstavnici inspekcija za zaštitu životne sredine, šumarstva i lovstva, te veterine, kao i policijski službenici dati sve od sebe da prikupe dokaze koji bi mogli da dovedu do otkrivanja i kažnjavanja trovača“, pojasnio je Milan Ružić, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. smatraju u DruštvSrbije. Tekst i fotografija preuzeti:RTS

 
 

Nova Varoš – Nikada do sada lovci na planini Zlatar dve večeri zaredom nisu ostvarili ovakav uspeh i odstrelili čak 19 lisica. Čekajući u zasedi i po nekoliko sati, lovci iz udruženja “Kozormor” bistrog oka i velikog strpljenja da namame a zatim i odstrele predatore koji su im mesecima unazad zadavali muke.

“Na mrsilištu gde smo čekali vukove zimus, a na kraju lovne sezone, primetili smo povećan broj lisica pa smo se nakanili da ih odstrelimo. Lisice napadaju pilad, malu živinu, opasni su predatori i uništavaju zeca, zatim lanad. Možete zamisliti na tom jednom malom prostoru kad 19 lisica odstranite koliko je ostalo zečića i lanadi, srna itd. Sve je urađeno iz ’čeke’ za vukove”, objašnjava za RINU, Dušan Smiljanić iz lovačkog udruženja “Kozomor” iz Nove Varoši.Lisice su odstreljene sa nekih 80-90 metara iz karabinske municije, a on, kaže, nije bio sam, već mu je pomoć pružio lovac Rade Leković.

Kao posebnu zanimljivost izdvaja to da na Zlataru i okolini ima sve više medveda.“Medvedi su trajno zaštićena vrsta. Ima ih sedam ili osam komada. Međutim, u zadnje vreme pojavilo ih se baš dosta. Još četiri ili pet više u odnosu na pre i to na malom prostoru”, upozorava Smiljanić.

Ipak, on “spušta loptu” tvrdeći da medved neće da napadne čoveka i da ljudi ne treba da budu uplašeni.“Oni su biljojedi, stradaće neka košnica sa pčelama. Vole šumsko voće, pečurke. Za 45 godina ovde nije bio nikada napad na čoveka, poručujem svima da budu bezbrižni”, zaključuje sagovornik RINE.

Tekst i fotografija preuzeti;SANDZAK live (Rina)

 
OGLAS
 
 

I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu svetog Ante i naselju Mandalina gustom borovinom – i čagljevima, grabežljivcima nalik mješancu vuka i lisice.

Prema procjeni Krste Grgasa, mještanina i lovca, člana LD-a "Šibenik", zadnjih nekoliko godina na tom nevelikom području obitava barem 20, ako ne i više jedinki, raspoređenih, prema svemu sudeći, u tri čopora. Procjenjuje to po njihovu glasanju kada se spusti noć, jer čagalj danju miruje skriven i rijetkost ga je vidjeti.

LOŠE NAVIKE LJUDI

Neupućenima, a dosta građana ne zna o čemu je riječ, njihovo "žaljenje", kao da plaču i nariču djeca izaziva jezu, no dobra je vijest da čagalj nije opasan za ljude. Još manje otkako je u cijeloj zemlji iskorijenjena bjesnoća, no poguban je za plemenitu divljač i stoku. S lakoćom ugrabi janjca, ponekad i ovcu, a kako oko Zablaća nema nikakva stočarstva, niti je divljači u izobilju, čaglja vjerojatno dobrim dijelom privlači otpad koji bacaju ljudi

Ne znači, dakako, da ga ostavljaju mještani, no znajući navike dijela građana da svoje kante za otpad uopće ne iznose pred vrata komunalcima na pražnjenje nego svoje smeće odvoze autima i bacaju u prirodu gdje stignu, jasno je da tako hrane i čagljeve. K tome, u neposrednoj blizini Zablaća je i kompleks hotela "Amadria park", bivši "Solaris" i ljeti prava turistička košnica: umjesto klape, piva čagalj ispo' volta, ili klapi šekondira!?

– Zasad ih u većem dijelu Zablaća samo čujemo, drže se oko sela. Ako se noću gdje vrzmaju, to je na krajnjem rubu naselja i, srećom, u misto još uvik ne zalaze – kaže Krste Grgas.Zabrinut je kao lovac jer su se čagljevi raskotili preko mjere. U hijerarhiji divljih predatora iz obitelji pasa to otprilike izgleda ovako: gdje su čagljevi, nema lisice, a gdje ima vuka, slabo ima ovih drugih. Ko jači, taj kvači, kao posvuda.

– Ode je čagalj potira lisicu, a više nema divljih svinja – govori Grgas. Krmačicama s potomstvom triba mir, a čagalj će u pravilu napasti mladunče, čak i odraslu divlju svinju kada se udruži u čopor.

POGONIČI U AKCIJI

Podsjećamo da je upravo zbog prave najezde divljih svinja na gradskom području koje su čagljevi protjerali Grad Šibenik, među prvim lokalnim samoupravama u zemlji, donio odluku da se jedino u posebnim prilikama i izvan redovitih aktivnosti u lovištu, lovcima omogući djelovanje i unutar zone 200 metara od naselja, što je inače zabranjeno Zakonom o lovstvu. Ukupan obuhvat tih površina izvan lovišta, kako im je službeni naziv, u šibenskom okružju iznosi 3169,07 hektara, od čega 1768,50 hektara obuhvaća izgrađena građevinska područja gradskih naselja, a preostala površina je pojas budućih građevinskih područja naselja prema Prostornom planu.

Prilikom lova unutar 200 metara tampon-zone između urbanih zaštićenih površina i lovišta u pravilu se ne koristi oružje i kada jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Šibenik, zatraži intervenciju od lovaca na temelju odluke o komunalnom redu, tada u područje gdje je zabranjena upotreba lovačkog oružja zalaze jedino pogoniči. Oni divljač tjeraju prema lovcima, koji zbog sigurnosti građana i imovine obično čekaju izvan 200-metarske zone, na granici s lovištem, ne bi li se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači s površina izvan lovišta na najprihvatljiviji i najbrži mogući način.U nedavnoj hajci u Zablaću, kao osiguranje zbog blizine naselja bili su angažirani šibenski komunalci zajedno s policijom. Tako to izgleda zakonski i tehnički, u smislu provedbe, no u praksi stvar s čagljevima nije toliko jednostavna. Nije odstrijeljen ni jedan, premda je u lovačkom stroju bilo 40-ak lovaca.

– Dva-tri čaglja su se izvukla, viđeni su izvan puškometa – veli Krste Grgas.

Lani su imali uspjeha u klasičnim hajkama, no on je uvjeren da će, radi smanjenja populacije čagljeva naseljenih praktički usred urbanog područja, trebati promijeniti taktiku.

– Vjerojatno ćemo postaviti mečilišta s iznutricama stoke i tako primamiti čagljeve. Konačnu odluku će doniti uprava lovačkog društva – ističe Grgas.

NIJE UGODNO SLUŠATI

Nikakvih pritužbi mještana na eventualne neugodnosti u vezi s čagljevima – izuzev noćnih koncerata – nije primila Branka Badžim, predsjednica gradske četvrti Zablaće, koja nas je uputila na "dečke" u lovačkim odorama, a o hranidbenim navikama čopora 8-9 jedinki svjedoči Ive Lucić, prodavač na osamljenoj pomorskoj benzinskoj crpki Lukoila u mandalinskoj uvali Duboka, nekoliko stotina metara preko porta udaljenoj od šibenske rive.

– Prvi put vidio sam cili čopor kada sam dolazio u noćnu smjenu, prije pet godina. Dotad ih nije bilo i mogu vam reći da nam nije bilo nimalo ugodno slušati njihovo zavijanje i jaukanje, ali navikli smo – govori Lucić.Čagljevi se spuste borovim šumarkom niza strminu do njihova kontejnera s otpadom i tu se motaju, privuče ih miris. Nisu baš ni plašljivi, svjedoči naš sugovornik, dodajući da nikakvih neugodnosti nije bilo.

Svatko se bavi svojim poslom, kao onaj vepar, golem kao omanji auto koji je prije nekoliko godina jednog jutra osvanuo pred "Amadrijinim" prvokategornikom hotelom "Ivan", punom turista. Ukipio se na ulazu pred pokretnim vratima i tako nepomičan ostao nekoliko dugih minuta dok se nije okrenuo i mirno odšetao. Kakvu bi samo strku izazvao da je uključio senzor i protrčao pored recepcije?

A sada, ne piva to klapa ispo' volta, nego je čagalj! I dobro je dok piva.

Tekst i fotografija preuzeti:Sibenski

 
OGLAS
 
 

I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu svetog Ante i naselju Mandalina gustom borovinom – i čagljevima, grabežljivcima nalik mješancu vuka i lisice.

Prema procjeni Krste Grgasa, mještanina i lovca, člana LD-a "Šibenik", zadnjih nekoliko godina na tom nevelikom području obitava barem 20, ako ne i više jedinki, raspoređenih, prema svemu sudeći, u tri čopora. Procjenjuje to po njihovu glasanju kada se spusti noć, jer čagalj danju miruje skriven i rijetkost ga je vidjeti.

LOŠE NAVIKE LJUDI

Neupućenima, a dosta građana ne zna o čemu je riječ, njihovo "žaljenje", kao da plaču i nariču djeca izaziva jezu, no dobra je vijest da čagalj nije opasan za ljude. Još manje otkako je u cijeloj zemlji iskorijenjena bjesnoća, no poguban je za plemenitu divljač i stoku. S lakoćom ugrabi janjca, ponekad i ovcu, a kako oko Zablaća nema nikakva stočarstva, niti je divljači u izobilju, čaglja vjerojatno dobrim dijelom privlači otpad koji bacaju ljudi

Ne znači, dakako, da ga ostavljaju mještani, no znajući navike dijela građana da svoje kante za otpad uopće ne iznose pred vrata komunalcima na pražnjenje nego svoje smeće odvoze autima i bacaju u prirodu gdje stignu, jasno je da tako hrane i čagljeve. K tome, u neposrednoj blizini Zablaća je i kompleks hotela "Amadria park", bivši "Solaris" i ljeti prava turistička košnica: umjesto klape, piva čagalj ispo' volta, ili klapi šekondira!?

– Zasad ih u većem dijelu Zablaća samo čujemo, drže se oko sela. Ako se noću gdje vrzmaju, to je na krajnjem rubu naselja i, srećom, u misto još uvik ne zalaze – kaže Krste Grgas.Zabrinut je kao lovac jer su se čagljevi raskotili preko mjere. U hijerarhiji divljih predatora iz obitelji pasa to otprilike izgleda ovako: gdje su čagljevi, nema lisice, a gdje ima vuka, slabo ima ovih drugih. Ko jači, taj kvači, kao posvuda.

– Ode je čagalj potira lisicu, a više nema divljih svinja – govori Grgas. Krmačicama s potomstvom triba mir, a čagalj će u pravilu napasti mladunče, čak i odraslu divlju svinju kada se udruži u čopor.

POGONIČI U AKCIJI

Podsjećamo da je upravo zbog prave najezde divljih svinja na gradskom području koje su čagljevi protjerali Grad Šibenik, među prvim lokalnim samoupravama u zemlji, donio odluku da se jedino u posebnim prilikama i izvan redovitih aktivnosti u lovištu, lovcima omogući djelovanje i unutar zone 200 metara od naselja, što je inače zabranjeno Zakonom o lovstvu. Ukupan obuhvat tih površina izvan lovišta, kako im je službeni naziv, u šibenskom okružju iznosi 3169,07 hektara, od čega 1768,50 hektara obuhvaća izgrađena građevinska područja gradskih naselja, a preostala površina je pojas budućih građevinskih područja naselja prema Prostornom planu.

Prilikom lova unutar 200 metara tampon-zone između urbanih zaštićenih površina i lovišta u pravilu se ne koristi oružje i kada jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Šibenik, zatraži intervenciju od lovaca na temelju odluke o komunalnom redu, tada u područje gdje je zabranjena upotreba lovačkog oružja zalaze jedino pogoniči. Oni divljač tjeraju prema lovcima, koji zbog sigurnosti građana i imovine obično čekaju izvan 200-metarske zone, na granici s lovištem, ne bi li se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači s površina izvan lovišta na najprihvatljiviji i najbrži mogući način.U nedavnoj hajci u Zablaću, kao osiguranje zbog blizine naselja bili su angažirani šibenski komunalci zajedno s policijom. Tako to izgleda zakonski i tehnički, u smislu provedbe, no u praksi stvar s čagljevima nije toliko jednostavna. Nije odstrijeljen ni jedan, premda je u lovačkom stroju bilo 40-ak lovaca.

– Dva-tri čaglja su se izvukla, viđeni su izvan puškometa – veli Krste Grgas.

Lani su imali uspjeha u klasičnim hajkama, no on je uvjeren da će, radi smanjenja populacije čagljeva naseljenih praktički usred urbanog područja, trebati promijeniti taktiku.

– Vjerojatno ćemo postaviti mečilišta s iznutricama stoke i tako primamiti čagljeve. Konačnu odluku će doniti uprava lovačkog društva – ističe Grgas.

NIJE UGODNO SLUŠATI

Nikakvih pritužbi mještana na eventualne neugodnosti u vezi s čagljevima – izuzev noćnih koncerata – nije primila Branka Badžim, predsjednica gradske četvrti Zablaće, koja nas je uputila na "dečke" u lovačkim odorama, a o hranidbenim navikama čopora 8-9 jedinki svjedoči Ive Lucić, prodavač na osamljenoj pomorskoj benzinskoj crpki Lukoila u mandalinskoj uvali Duboka, nekoliko stotina metara preko porta udaljenoj od šibenske rive.

– Prvi put vidio sam cili čopor kada sam dolazio u noćnu smjenu, prije pet godina. Dotad ih nije bilo i mogu vam reći da nam nije bilo nimalo ugodno slušati njihovo zavijanje i jaukanje, ali navikli smo – govori Lucić.Čagljevi se spuste borovim šumarkom niza strminu do njihova kontejnera s otpadom i tu se motaju, privuče ih miris. Nisu baš ni plašljivi, svjedoči naš sugovornik, dodajući da nikakvih neugodnosti nije bilo.

Svatko se bavi svojim poslom, kao onaj vepar, golem kao omanji auto koji je prije nekoliko godina jednog jutra osvanuo pred "Amadrijinim" prvokategornikom hotelom "Ivan", punom turista. Ukipio se na ulazu pred pokretnim vratima i tako nepomičan ostao nekoliko dugih minuta dok se nije okrenuo i mirno odšetao. Kakvu bi samo strku izazvao da je uključio senzor i protrčao pored recepcije?

A sada, ne piva to klapa ispo' volta, nego je čagalj! I dobro je dok piva.

Tekst i fotografija preuzeti:Sibenski

 

U Svrljigu se 17. aprila u organizaciji Kinološkog društva ,,Esferlig” održava treća Nacionalna izlobža pasa svih rasa.Treći CAC Svrljig – Esferlig biće održan na Sportsko-rekreativnom centru ,,Pastirište” u organizaciji KD ,,Esferlig” Svrljig.

Sudije na ovom takmičenju biće: 

– Duško Jovanović
– Petar Mišić
– Zoran Najdovski (Mk)
– Silvana Krsteska (Mk)
– Darko Gegovski (Mk)
– Dragan Krstić

Delegat: Vojislav Al Daghistani

Program izložbe:
– Uvodjenje pasa 8.00 – 10.00
– Otvaranje izložbe 10.30 – 11.00
– Ocenjivanje pasa 11.00
– Nakon završenog ocenjivanja počinje BEST IN SHOW

Kotizacija za prijavu za blagovremenu uplatu do 16. 04.2022. iznosi: prvi pas 1500, drugi pas istog vlasnika 1.000, baby, puppy i veteran 1.000 din.

Ukoliko uplatu vršite na dan izložbe kotizacija je 2.000 dinara po psu, za sve kategorije bez obzira na broj pasa istog vlasnika.

Uplata se vrši na račun KD “Esferlig” Svrljig 325-9500700035284-73 (OTP banka)
Svrha uplate: Prijava za izložbu
Primalac: KD”Esferlig” Svrljig

Prijave će biti otvorene do 12.04.2022.

Link za prijavljivanje:

Info
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
tel: +38163337737
DOBRO NAM DOŠLI
Tekst i fotografija preuzeti:Svrljiske novine
 

Nesvakidašnja nesreća dogodila se večeras na autoputu A1 u Tičićima kod Kaknja, kada je automobil udario vuka.

 

Još nema informacija o eventualno povrijeđenim osobama, a na automobilu je pričinjena materijalna šteta.

Uviđaj na licu mjesta obavili su službenici PS Kakanj, a još je misterija kako se vuk našao na autoputu A1.

Tekst i fotografija preuzeti:Mahalla.ba

Strana 10 od 73

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

39. Sajam nautike, lova i ribolova u Beo…

13-03-2017 Hits:8224 Manifestacije i dogadjaji Borivoj Vesković - avatar Borivoj Vesković

Proteklih dana završio se i 39. Sajam nautike, lova i ribolova, koji se održavao od 9.03 do 12.03.17. godine u Beogradu. U prostorijama Beogradskog sajma svoje štandove zauzelo je nešto više od 20-ak izlagača, što je jednako broju od prethodnih godina, jer sajam u Beogradu nije nešto preterano jak što...

Read more

Pravilnik o bezbednosti u lovištu

18-11-2011 Hits:52044 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Početkom oktobra Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede je donelo pravilnik o merama bezbednosti u lovištu. Ovim pravilnikom se bliže propisuju mere bezbednosti kojih su dužni da se pridržavaju pravna i fizička lica u lovištu. Na strani možete preuzeti i pročitati taj pravilnik.

Read more

Rojal najbolji na 29. Gran Pri turniru

30-05-2022 Hits:78 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

INĐIJA – Na 29. GRAN PRI turniru u pucanju na leteće mete, inđijska ekipa je bila najbolja u ekipnoj konkurenciji. Ekipa u sastavu Rožek Ivan, Takač Stevan i Nedić Pera još jednom su pokazali da su najbolji u Srbiji.   U pojedinačnoj konkurenciji prva da mesta pripala su Inđinčanima- prvo mesto je osvojio...

Read more

Podizanje mrcilišta je od značaja za oču…

30-01-2015 Hits:8668 Lov na predatore Urednik portala - avatar Urednik portala

U mesecu februaru lov na štetočine bi trebalo da bude primaran kao i prehrana tokom ovog perioda u određenim delovima lovišta gde je primetan veći broj sitnih i krupnih predatora. Na ovaj način olakšava se ostrel praćenje brojnog i zdravstvenog stanja i olakšava procena trofejne vrednosti svake jedinke i smanjuju...

Read more

Japurijada - Zečijada

23-05-2011 Hits:9909 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Jepurijada" ili zečijada je takmičenje u pripremanju lovačkog gulaša od jepura, koji po 11 put do sada organizuju lovci iz Topolvnika. Topolovnik je vlaško selo a na vlaškom jeziku zec se zove - jepur, dugouha i brzonoga zverka, te otuda i naziv "Jepurijada" ili zečijada. Lovci iz Topolovnika i lovačko...

Read more

Uklanjanje krpelja

28-06-2015 Hits:5127 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Početak letnjeg lova i kretanje lovaca kroz lovišta potencijalna su opasnost za lovca od ujeda krpelja. Visoke trave, kišni period pogoduju razmnožavanju krpelja. Gotovo na svakom mestu u prirodi se mogu videti 5 vrsta krpelja, svi su dosta slični, razlika je u veličini i boji. Često lovci tokom lova imaju ovog...

Read more

Naočare za lov da li su nam potrebne?

10-11-2018 Hits:2682 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Nažalost slučaj od pre dve godine kada je lovac Bojan Antic (1981) upucan u predelu glave i od tada je slep na oba oka podseća nas da nismo pažljivi u lovu. Na tržištu su dostupne naočari za lov raznih proizvođača i cena, svaki lovac po svojim potrebama i mogućnostima pre...

Read more

Nacionalna izložba pasa svih rasa u Ražn…

17-04-2017 Hits:3662 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

K.D "Sokol Ražanj" dana 07.05.2017 organizuje III nacionalnu izložbu pasa svih rasa na terenima F.K Bukovik Ražanj u Ražnju sa početkom u 10h. <p ">Sudije na izložbi: 1. Ljubiša Nikolić - I i III FCI grupa 2. Dejan Radenković - deo II (rotvajler, doberman, kane korso,dogo argentino) i V FCI grupa 3. Nebojša Nedeljković...

Read more

Sajam lova i ribolova Salzburg 2016

03-03-2016 Hits:4414 Manifestacije i dogadjaji  - avatar

Tradicionalni i jedan od najvećih sajmova u Evropi lova i ribolova krajem februara je održan u Salzburgu. Ove godine je održan u periodu od 25. do 28. februara i posetilo je preko 40.000 posetilaca. Na sajmu je učestvovalo preko 50 nacionalnih i međunarodnih izlagača. U ponudi je bio izuzetno širok asortiman...

Read more

Na uzorku ostreljene divlje svinje u Par…

01-12-2013 Hits:15110 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Kod jedne divlje svinje koja je odstreljena na teritoriji Paraćina ustanovljena je trihineloza, rekao je direktor Veterinarskog instituta u Jagodini Zoran Rašić. Iz Veterinarske stanice u Paraćinu kažu da ljudi nisu konzumirali ovo zaraženo meso. Poslednji slučaj trihineloze na teritoriji Pomoravlja evidentiran je u januaru 2013. godine na teritoriji opštine Svilajnac...

Read more

8. međunarodni sajam lova, ribolova, lov…

29-05-2016 Hits:4038 Manifestacije i dogadjaji  - avatar

U Kragujevcu na gradskom sajmištu zvanično je otvoren osmi po redu 8. međunarodni sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike pod nazivom “Kraguj M” koji se održava u periodu od 26-29. maja. Organizatori sajma su Kragujevačka kompanija lovačke opreme “Meteor Stil” i Lovački savez Centralne Srbije. Cena ulaznice iznosila je...

Read more

Pomoć pri izboru pravog metoda ishrane k…

21-03-2018 Hits:4231 Kinologija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Negovanje lovačkog psa nije baš tako lako kako nekima izgleda. Osim kvalitetnih uslova za njegovo stanište, redovnih treninga (fizičkih aktivnosti), brige za zdravlje (vakcinacija) veoma bitan faktor u odgoju lovačkih pasa je i izbor metode ishrane. Postoje dva osnovna metoda ishrane i to su : slobodno hranjenje i planirano ( kontrolisano...

Read more

CAC Paraćin 2013

28-06-2013 Hits:114605 Kinologija Urednik portala - avatar Urednik portala

Kinološko Udruženje Paraćin u Nedelju 21. jula 2013. organizuje III nacionalnu izložbu pasa svih rasa, CAC Paraćin 2013.Kinološko udruženje Paraćin poziva sve izlagače i ljubitelje pasa na jedno lepo druženje na prelepim terenima izletišta Grza (više o izletištu) nedaleko od Paraćina.Sudije koje će ocenjivati pse su: Golubović Jovica, Niketić Gragan...

Read more

Pre svega bezbednost u lovu

19-10-2012 Hits:97681 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Korisnici lovišta pre početka glavne lovne sezone na sitnu divljač (zeca, fazana i jarebicu) obaveštavaju sve učesnike lova o načinu organizacije i merama bezbednosti u lovištu tokom lova. Nažalost često se dešavaju pogibije i ranjavanja lovaca tokom lova, svake lovne godine se ponavljaju iste ili slične tragedije u lovu uzrokovane...

Read more

Sajam Lova u Novom Sadu 2014

27-09-2014 Hits:6684 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Međunarodni sajam lova, ribolova, sporta i automobilizma u Novom Sadu je smotra, koja pod sajamskim kupolama okuplja ljubitelje boravka u prirodi i četvorotočkaša i jedna je od najvećih u Srbiji. Sajam ove godine se održava od 01.10 do 05.10 na Novosadskom sajmu. Sajam je obogaćen izložbom ribolovačkih i lovačkih trofeja, a...

Read more