У овом тренутку шумске животиње су и даље угрожене, па је неопходно да се понашамо пристојно: 

 
Поштујемо шуму и њене становнике.“ Зимско доба је за многе најлепше доба године, јер доноси много радости, као што је празнична атмосфера и снежне авантуре.
 
 У међувремену, у овом тренутку највише су угрожене животиње, а Министарство пољопривреде, шумарства и хране тражи шумски бонтон.
 
 У Министарству пољопривреде, шумарства и хране истичу да су посебно угрожене дивље животиње.
 
 Истовремено, додају да се за ово време посебно треба придржавати шумског бонтона и што мање узнемиравати ионако угрожене животиње.
 
 Хладноћа и недостатак хране највеће су препреке. Дивље животиње су спремне за хладније дане, али упркос зими и недостатку хране, суочене су са препрекама које угрожавају њихову егзистенцију.
 
 Додатне проблеме често изазивају људи својим неприкладним понашањем које омета њихово природно станиште.
 
 У Министарству пољопривреде, шумарства и хране активности које нарушавају животну средину дивљих животиња обухватају: шетњу паса без повоца, пешачење ван утабаних стаза, скијање ван обележених стаза за скијашко трчање и вожњу моторним санкама ван полигона.
 
 Узбуђење може бити погубно за животињу Мењајући своје годишње крзно зимским салом, животиње себи омогућавају да преживе хладније дане у години. Међутим, животиње се не ослањају само на зимску маст, када дође хладно, усвајају друге стратегије које им омогућавају да лакше преброде зиму. Главна стратегија је да се крећете што је мање могуће, јер се на тај начин избегава непотребно трошење енергије. 
 
 
Животиње се тако повлаче у своја зимовалишта, где им је, поред скромне исхране, пре свега потребан мир. Са ове тачке гледишта, важно је да се при уласку у шуму понашате адекватно и не узнемиравате животиње, јер то може бити погубно за њих.
 
 
 Обавезна употреба поводаца Дивјад се тешко креће по дубоком снегу, чега власници паса морају бити свесни. У случају да пас није на повоцу, само он може да оде после игре и почне да га јури. На овај начин животиње непотребно губе енергију коју је тешко надокнадити. Са изгубљеном енергијом, недостатком хране и додатним губитком енергије услед хладноће, може доћи до смртне опасности.
 
 Животиња која слаби због недостатка енергије је подложнија болестима и, на крају, трошењу. Ослабљена животиња такође постаје лакша мета за предаторе.
 
 Храњење дивљачи је дозвољено само за одговарајуће квалификоване особе.У тешким зимским условима добробит дивљачи обезбеђују ловочувари или запослени у ловиштима од посебног значаја, као и ловци из ловачких породица у другим ловиштима. 
 
За храну се дивље животиње окрећу у товилишта, где их хране стручно обучени ловци. Министарство пољопривреде, шумарства и хране упозорава да они који нису чланови ловачких организација не треба да покушавају да сами похрањују товилишта или да прихрањују дивљач на неприкладним местима или у близини људских настамби. 
 
Добре намере које нас терају да хранимо дивљач често пропадну, јер неправилно храњење дивљачи доноси више штете него користи. „Поштујмо шуму и њене становнике“, кратка је парола министарства која позива на додатни опрез при уласку у шуму. као и ловци из ловачких породица у преосталим ловиштима. За храну се дивље животиње окрећу у товилишта, где их хране стручно обучени ловци. 
 
 
Текст преузет:https://ljubljanainfo.com/

Фото:Ловачке Приче (илустрација)
СРЕМСКА МИТРОВИЦА - Сремска Митровица ће у будућности постати центар ловног туризма. У ту сврху почела је изградња Ловачко-туристичког центра недалеко од Казнено-поправног завода. За прву фазу радова из више извора обезбеђено је око 20 милиона динара.
За ловце, изградња мултифункционалног Ловачког центра много ће значити, с обзиром на њихове потребе и све већи развој ловног туризма.
 
Митровица ће постати центар ловног туризма, како је најавио председник Скупштине града. Истакао је да ловци веома значе за један град, пре свега за очување животне средине. Град је на основу тога препознао потребе ловаца, те ће им овај мултифункционални објекат са смештајним капацитетима доста значити.
 
До сада Удружење ловаца се налазило у објекту на Спомен гробљу те ће се овим центром потпуно задовољити њихове потребе, а стари објекат на спомен гробљу биће претворен у музеј, најављују из града.
 
Текст преузет:https://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina
 
Фото:Ловачке Приче (илустрација)
četvrtak, 05 januar 2023 12:30

Nagrada za „njegovu glavu“ ističe 31. januara

Napisano
Nemački lovci traže ubicu ljubimice Ursule fon der Lajen, nagrada za „njegovu glavu“ ističe 31. januara
 
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, izgleda, ne voli da "pleše" sa vukovima – posebno kada je reč o njenom imanju. A priča o predsednici Evropske komisije i „Velikom nevaljalom vuku” počela je jedne tople noći odmah početkom septembra u „zemlji konja” – ruralnoj nemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji. Nešto posle ponoći 1. septembra, sivi vuk se uvukao u šumski zaseok Burgdorf-Beinhorn u potrazi za hranom. Pronašao je plen u dobro čuvanom imanju na kraju jednog od dva puta u zaseoku, piše Jutarnji list.
 
Kobila Doli, stara 30 godina, nije imala šanse. Njeno telo pronađeno je sledećeg jutra u visokoj travi gde je pasla. To bi verovatno bilo poslednje što je neko čuo za Doli da nije bilo činjenice da je mesto njene smrti bilo samo 100 metara od seoske kuće Ursule fon der Lajen, dok je Doli bila njen nagrađivani poni. „Cela porodica je užasno potresena vestima“, rekla je fon der Lajen u izjavi nakon smrti njene ljubimice.
 
Lokalne vlasti su sumnjale na vuka poznatog pod imenom GV950m. Mesec dana kasnije, on je stavljen na listu za odstrel. Iako su vukovi zaštićena vrsta u Evropi, vlade dozvoljavaju njihovo eliminisanje u posebnim okolnostima.
 
Vuk od ranije bio na putu ka „streljačkom vodu“
 
Uz pomoć DNK dokaza, istražitelji su u decembru potvrdili da je GV950m, osumnjičen za više od deset drugih ubistava vuk koga traže, a izgleda da je i pre nego što je Doli dočekala svoj kraj, GV950m već bio na putu ka ‘streljačkomi vodu’, prenosi dobro obavešteni Politiko.
 
„Zahtev za poseban izuzetak od zakona o zaštićenim vrstama je podnet i ocenjen je u skladu sa relevantnim zakonskim zahtevima“, rekla je Kristina Krojc, portparol regije Hanover – regionalnih vlasti koje su donele smrtnu kaznu za GV950m, dnevnom listu Taz početkom decembra, odbijajući da kaže da li je predsednica EK umešana u celu stvar.
 
Kada ju je Politico prošle nedelje pitao da li je Dolina smrt uticala na odluku da se eliminiše vuk GV950m, Krojc je insistirala da nije. „Napad na ponija gospođe fon der Lajen nije bio razlog“, napisala je ona u mejlu, dodajući da je zahtev za odstrel GV950m podnet još ranije.
 
Prema zvaničnoj potvrdi kojom se dozvoljava njegov odstrel, prvi zahtev za eliminisanje GV950m podnet je 31. avgusta, samo jedan dan pre napada na Doli. Ali pitanje je, navodi Politico, ko je podneo taj zahtev. Portparol Evropske komisije insistira da to nije bila Fon der Lajen. Komisija i predsednica ni na koji način nisu uključeni u odluku“, rekao je on, prenosi Jutarnji list.
 
Ursula fon der Lajen – „vuk u jagnjećoj koži“
 
Kao vešta jahačica koja je odrasla u sedlu, fon der Lajen nije imala, možda i razumljivo, mnogo razumevanja za masakriranje jednog od njenih omiljenih konja. Uprkos tome, malo ko bi očekivao da će se uvek nasmejana Fon der Lajen i sama pokazati kao“ vuk u jagnjećoj koži“. Umesto božićne amnestije za GV950m, bivši nemačka ministarka odbrane, a sada šefica EK izvukala je teško oružje, ciljajući ne samo na Dolinog ubicu, već i na ceo njegov čopor.
 
U nedeljama nakon Doline smrti, fon der Lajen je naredila službenicima EK da preispitaju pravila koja striktno štite vukove u Evropi. Krajem novembra pozvala je na „dubinsku analizu“ pretnje od vukova nakon izveštaja o povećanim napadima na stoku, posebno na Alpima.
 
„Postoje brojni izveštaji o napadima vukova na životinje i povećanom riziku za lokalno stanovništvo“, napisala je fon der Lajen u pismu demohrišćanima u Evropskom parlamentu, u koje je Politiko video, a prvi preneo nemački Taz. „Razumljivo, ova situacija postavlja pitanja u pogođenim regionima o tome da li je trenutni status zaštite vukova opravdan“.
 
Evropski farmeri se godinama žale na vukove, ali se postavlja pitanje da li je ‘smrtna kazna’ pravi odgovor na žalbe. Vukovi su skoro izumrli u rodnom regionu Ursule fon der Lajen sve dok napori za očuvanje divljih životinja nisu doveli do njihovog ponovnog pojavljivanja pre oko 15 godina. Od tada je njihovo prisustvo izvor stalnih tenzija. Sa oko 1.200 životinja koje lutaju Nemačkom, godišnji gubici stoke su porasli na hiljade zaklanih životinja.
 
„Obično upucaju pogrešnog“
 
Ali čak i sa povećanom populacijom vukova, oni retko love konje. „Vuk je vuk, ali ovaj vuk je verovatno naučio da je moguće napasti i jesti konje“, kaže Frank Fas, nemački stručnjak za vukove, misleći na GV950m i dodaje da je ovaj slučaj ipak izuzetak od pravila.
 
Iako Fas kaže da prihvata argumente za eliminisanje vuka zbog ovog klanja, kao u slučaju GV950m, loviti te životinje – vlasti naime za taj zadatak angažuju lokalne lovce – lakše je reći nego uraditi. Fas smatra da su specijalne ograde, iako skupe, bolje rešenje. „Ono što smo već videli u Donjoj Saksoniji je da vuk koji je ustreljen nikada nije onaj pravi“, kaže on.
 
A GV950m je živi dokaz te činjenice – naime, vlasti su tu vučicu prvo stavile na svoju listu za ostrel 2021. godine, ali su je skinule sa liste nakon što je lovac ustrelio i ostrelio vučicu iz čopora koji je postao poznat kao „Burgdorfski čopor”.
 
Za sada, GV950m je još uvek u bekstvu. Trenutna nagrada za njegovu glavu ističe 31. januara, nakon čega će ponovo biti slobodan da luta. Bar dok mu predsednica Evropske komisije ne stane na put.
 
Tekst preuzet:https://nova.rs/
Foto:LOVACKE PRICE(ilustracija)
sreda, 04 januar 2023 10:44

Humanitarni lov

Napisano
Humanitarni lov na fazane organizovan u Bačkoj Topoli
Humanitarni lov, treći po redu, organizovan je u Bačkoj Topoli.
 
"Lovstvo spada u osnovnu delatnost, jer se godišnje proizvede 50.000 fazana i nije nam bio problem da doniramo za ovu humanitarnu akciju 200 fazana", naglasio je direktor JP "Vojvodinašume" Roland Kokai sa ciljem aktivnog propagiranja održivog gazdovanja nad jedinkama divljači.
 
Kako kažu u ovom preduzeću, godišnje izdvajaju oko milion evra da se obezbedi dovoljno hrane, veterinarske nege i lekova za divljač, da bi se sistem razvoja održao u optimalnom stanju. 
 
"Ovo je sada već tradicija", izjavio je Lajoš Brindza, predsednik Udruženja lovaca Vojvođanskih Mađara. 
 
Prošle godine je ovim putem prikupljeno više od 500.000 dinara i tom prilikom je darovano dečije odeljenje Senćanske bolnice. 
 
Nakon lova ove godine utvrdiće se iznos koji će se donirati a konačnu odluku gde će plasirati neophodnu pomoć doneće komisija formirana od samih članova udruženja i lekara.
 
Foto:LOVACKE PRICE(ilustracija)
Нова Варош - Након што је крајем прошле године белоглави суп Милан прво погођен метком а затим и угинуо у Сирији, са Блиског истока стижу нове лоше вести. Још једна ретка птица грабљивица неће се вратити са свог далеког лета на Увац, где се излегла.
 
„Још један суп са Увца нађен је 30. децембра угинуо на Блиском истоку. Реч је о супу Мирни која се излегла 2021. на Увцу, а имала је црвену ознаку 36. Мирна је са стене Кучки крш и добила је име по изузетно добром понашању приликом маркирања. Нађена је 70 километара од града Абха у Саудијској Арабији. Прешла је 3972 километара од родног места. Није нам познат узрок угинућа”, потврђено је за РИНУ у Фондацији за заштиту птица грабљивица.
 
Сваке године један број наших младих супова страда током миграција. Према одређеним проценама око 30 супова се не врати због криволова, али и због тровања, налетања на електричне стубове и ветрењаче.
 
„Заштита птица које се селе не зависи само од наших напора да очувамо врсту већ и од степена заштите и у другим земљама, који је на ниском нивоу”, истичу у Фондацији.
 
 
 
Фото:Ловачке Приче (илустрација) 
Porodično poljoprivredno gazdinstvo "Jelen" smešteno je u naselju Ljubače u okolini Tuzle i krije prave prizore iz bajke. Na oko 30-tak hektara površine nalazi se oko 180 jelena, koji slobodno šetaju i druželjubivi su.
 
„Prvobitno je bilo zamišljeno da bude lovište, ali vrlo brzo smo odustali zbog komplikovanih procedura u BiH. U međuvremenu se rodila ljubav prema jelenima. Od 2021. godine omogućili smo posete subotom i nedeljom. Ljudi su nas odlično prihvatili, planiramo širenje kapaciteta. Ovu godinu smo potrošili tražeći najbolje rešenje. U proleće ćemo početi sa radom svaki dan. Moći će svi da uživaju s jelenima“, najavljuje vlasnik Mujo Muratović.
 
Jeleni su prema rečima Muratovića otporni na bolesti. Ono što je zanimljivo posetiocima je taj blizak kontakt sa jelenima, jer su prijateljski nastrojeni. Rogovi jelena najupečatljivije su obeležje koje ove lepe životinje razlikuje od svih ostalih. Kad rastu, prekriveni su osetljivom i nežnom kožom, prožetom krvnim žilama, prenosi N1.
 
Nakon nekog vremena prestaje cirkulacija krvi koja dostavlja hranjive sastojke u rogove. U podnožju rogova stvara se prsten zbog kojeg oni otpadaju. U ovom slučaju se kaže da je jelen odbacio rogove.
 
„Ono što je karakteristično kod svih jelena da svake godine otpadaju rogovi kod mužjaka i rastu novi. Kažem kod mužjaka, jer samo mužjaci i imaju rogove. Uglavnom nas posetioci to pitaju da li ženke imaju rogove“, objašnjava Muratović.
Jeleni su druželjubivi, ali ipak u sezoni parenja dolazi do borbe između njih za ženke. Period parenja počinje u avgustu i traje do oktobra.
 
„Kada je vreme parenja, 15-20 dana traje. Mužjaci se bore za prevlast, onaj koji je najjači okuplja harem. 20-30 ženki u svom haremu ima. Najveći mužjak je uginuo posle parenja. Dvadesetak dana nije ni jeo ni pio, da kažem narodnim jezikom. Iscrpeo se i toliko smršao da kada je zima došla, nije mogao da preživi“, ispirčao je Muratović.
 
„Jeleni su poput ljudi, koliko se trudite i ljubavi im pružite – oni vam uzvrate“, zaključuje za kraj.
 
 
Foto:Lovacke Price (ilustracija)
subota, 31 decembar 2022 17:09

Srećne praznike Vaš portal Lovačke-Priče

Napisano

Srećne praznike Vaš portal Lovačke-Priče

subota, 31 decembar 2022 14:54

Vratila se kući za praznike: Srna Tina

Napisano
Ne zaboravlja dobročinstvo svoje spasiteljice Marije Kalinić.
Pomislila je da se više neće vidjeti, jer je jesenas nestala u prirodi, otišla u svoj svijet slobode, a onda je srna Tina, koju je spasila i othranila Marija Kalinić iz lijevčanskog sela Laminci, o čemu smo pisali, iznenada se pojavila pred praznike, posljednjih dana ove godine.
 
Došla je, izronila iz izmaglice i unijela radost u ovu humanu porodicu. Marija i njeni ukućani, pohvalili su se, a svoju sreću podijelili sa mnogima.
 
– Tina je došla, neočekivano, ujutro, kada smo je najmanje očekivali… Zastala je ispred vrata.  Znala sam, čekala je svoju flašicu mlijeka. Sve je bilo spremno. Tako smo, tokom doručka, obnovili naše prijateljstvo – ispričala je Marija Kalinić, ushićena zbog ove posjete, zbog povratka kući njene ljubimice.
 
Tina je poslije zavirila u štalu, ušla među krave, javila se psu i drugim domaćim životinjama. Marija je ovu ljepoticu uhodila na svakom koraku, fotografisala… O Mariji i Tini već smo pisali, ljetos, kada je ona napustila kuću i otišla u prirodu.
 
Marija Kalinić iz gradiškog sela Laminci je napušteno lane u proljeće spasila iz šiblja pored puta. Bilo je slabašno, unesrećeno u svom životinjskom svijetu. Trebala mu je pomoć ljudi jer drugačije nije imalo nikakvu šansu da preživi.
 
– Oglašavalo se piskutavim glasom, kao ptica, ili neko mače koje je ostavila majka. Kada sam se približila, u kanalu u visokoj travi ugledala sam oči, molećivog pogleda. Šareno lane, sive dlake sa crnim tufnama, bilo je sasvim bespomoćno – opisuje Marija prvi susret sa tankonogom Tinom, sada odraslom srnom koja trčkara po dvorištu, ulazi u kuću, hoda za njom, prati je u stopu.
 
– Othranila sam je kravljim mlijekom. Prvih dana boravila je kući, spavala na trosjedu, dok nije ojačala. Pomagala mi je mama Dragica ali i ostali ukućani. Ona nas je pridobila i na svoj način uzvratila ljubav. Poslije smo je premjestili u štalu, u sijeno, gdje je imala ugodan ležaj, dovoljno hrane. Rasla je tako, prihvatajući mene kao svoga spasitelja i zaštitnika – sa neizmjernom ljubavlju, Marija je za Srpskainfo pričala o svojoj ljubimici.
 
Pokazivala nam je stotine fotografija, od tih prvih dana, kada je Tina zauzela počasno mjesto u Marijinom domaćinstvu, sve do sada. To je neopisivo, dodaje Marijina majka Dragica, koliko se svi radujemo Tini.
 
Foto:Lovacke Price (ilustracija)
 
"Лане опрашта људску злобу" На друштвеној мрежи Фејсбук појавио се пост којим је корисник скренуо пажњу на окрутни чин који је проузроковао смрт младог лане.
 
 Према записнику, младо младунче угинуло је на Божић због намерног постављања животињских замки.
 
 „Вама, који своју злобу, незнање и фрустрације тресете у облику замки“ Овога пута се каже да се поменута акција догодила на простору Црног лога, али како упозорава корисник Фејсбука, то није само један. 
 
Оваква окрутна дела, како се наводи, трају већ неко време.
 
 „Мој данашњи пост је окрутан – баш као што је окрутан чин који описујем и осуђујем. Молим вас поделите - можда ће моја порука стићи до некога ко то ради. 
 
Постављање омчи и замки је строго забрањено, Сматрам да је то крајње одвратно и одвратно! Патња такве заробљене животиње (или човека) је недокучива, а верујте ми да је одгризање заробљене ноге често једина, иако минимална, шанса да ово створење преживи. 
 
Вама, који своју злобу, незнање и фрустрације у виду замки  тресете у царству Црног Логоа, објављујем да сам вам за петама и да, иако немате појма, већ знам како и где потез. 
 
Претпостављам да сте споља супер пријатељски „љубитељ природе“, чији су отисци чизама свуда, чак и тамо где су добро утабани, утврђени трагови животиња.
 
 На срећу, могу да читам трагове - и такође могу да кажем како неко хода.
 
 Кораци су ти дуги и зато што мало вучеш једну ногу, несвесно остављаш свој траг где год да ходаш.
 
 Позивам вас да престанем са овим што сада радиш – иначе ћу ти поставити омчу и замку у виду полицијско-ловачке заседе. Срни је жао људске злобе. Ти си патио и умро на Божић“.
 
Текст преузет:https://ljubljanainfo.com/
Фото:Ловачке Приче (илустрација) 

Три године затвора, 40-50 тисућа куна казне', огорчени су Сточари.

 
 Све је теже заштитити стоку од напада вукова. Штета је огромна, а вукови заштићени, пише ХРТ. 
 
Слободне краве Јуре Турудића затворене су иза ограде од два метра. Ту су и њихови чувари. 
 
Јуре нема ни 30 година, дошао је ових дана из града. - Бавићу се богатством волухарица и оваца док сам жив, то ме уозбиљује, каже Јуре Турудић, сточар са Маовица. Ипак, Јуре је огорчен јер сваким даном остаје без све веће стоке.
 
 Ноћу је такође снимио како чопор пролази поред штале. - Видите и сами какав је крај, да је све у нас мање-више кршевито, каменито, а не могу да видим сваког 140 тачно где ће да пасе, то је немогуће, истиче Јуре.
 
 Спасавање блага Стипи Рајчићу је сваким даном све теже. - Пси су лајали усред ничега код кућа, било је то ненормално лајање.
 
 Док сам долазио да проверим шта се дешава, повређена су ми два магарца, можда 120 метара даље од првих кућа, каже Стипе Рајчић, сточар из Невеста.
 
 У Ситном Доњем у шибенском залеђу вук је скочио у шталу и убио 15 оваца, а многе је тешко ранио. У Кијеву су заклали две козе и једно јаре. 
 
Нема места које не бележи штету, а ни оног где нису забележени вукови. Сточари су очајни. Штета је огромна - одштета мизерна. - 
 
Имам грм краве које не могу да купим за мање од 10, 15 хиљада куна, мука ми је од вука, задавио ми је јуницу прошле године, сам добијам нешто мање од 3.000 куна одштете, одштета је још није исплаћено, а сад ми реци да ли ми је држава надокнадила ту штету? 
 
Да сам јој платио 15.000 кн, и добијем три хиљаде куна, а ако је било прошле године, у ово време, још увек не добијем те паре, али добијем неко решење, ваљда би требало да се уради у наредних 60 дана, каже Стипе Рајчић.
 
 И то није њихов једини бол. Држава је прописала низ мера за заштиту сточног фонда. Њихово испуњавање је немогућа мисија. - Сточари су жртве несређеног система. Министарство економије и одрживог развоја, да би признало штету сточару, захтева да се стока заштити са, на пример, седам жица електричног пастира, да се пашњаци ограде, да има станова и надстрешница, известан број паса и пастира. 
 
С друге стране, Министарство пољопривреде, односно Хрватске шуме, брани постављање електричних пастира на државном земљишту, тако да су људи једноставно незаштићени, рекао је Иван Тешија, предсједник Удруге Хрватских кршких пашњака. А они који се одлуче за такву заштиту мораће сами да је купе. - Ово треба да суфинансирају људи, нажалост за ових седам година био је само један тендер за меру 4.1.1. за суфинансирање ограда и градње станова, међутим, народ је добио нешто мало, донео је те мере за електропастире и за псе.
 
 Мање-више сви имамо да, што се тиче склоништа за заштиту од невремена, сав новац је отишао у континентални део где нема проблема са нападима крупне дивљачи, то је нелогично, то је некако ишло у корист појединим људима. на штету људи са крашког подручја, сматра Иван Тешија.
 
У праћењу вука учествовао је и Борис Катић, ветеринар и ловац. У Ловачком савезу, каже, процењују да тренутно у региону има око 500 вукова. по истој директиви не знам колико је требало одредити за Шведску, али Шведска је рекла да је 300 максималан број вукова за једну Шведску која је пет пута већа од нас и много богатија дивљачи, упозорава Борис Катић.
 
 Проблем су и Вукопси, којих, како процењује, има стотинак. Огорчен је и на мизерну надокнаду коју сточари чекају годину дана. – У Лици је свега 50.000 људи, у Горском котару 17.000, говорим о броју пријављених становника, не верујем да тамо живи много људи.
 
 Заиста причамо о последњим Мохиканима, хоћемо ли да будемо независни, независни, хоћемо ли да имамо своју храну, хоћемо ли да имамо свог сточара, своје млеко? Ми смо највећи увозници млека и млечних производа у Европску унију по глави становника, где ово води, пита Борис Катић. То исто се пита и Стипе из Невесте.
 
 Младић који је дошао у село за време пандемије. Сви му се чуде, а сада се, каже, пита зашто му све ово треба. - Дошао сам из града, живим у граду у коме живим и ето, љубав према благу, стоци и свему осталом ме је довела овде и сада када видиш да си немоћан дођеш да се запиташ: Шта ми је требало? ово за,а не да неко некоме помогне?подстиче,младост или не знам шта,дођите обновите село,пропадају.
 
 Како ћеш доћи, како ћеш ишта обновити кад си заробљен, везан, не дај боже да нешто урадиш, ако га ударим каменом, ја сам у великом проблему, три године затвора, 40-50 хиљада куна казне , све је то велики проблем, истиче Стипе Рајчић, сточар из Невеста. 
 
Ко хитно тражи решење јер се то показало и ових дана, неки су решили да стану на вука. - Сваки човек је по закону обавезан да брани свој дом и своју породицу, вукови улазе у наша дворишта, кољу нам псе, шетају по насељима, шта нам сад треба? Изађите из кућа и пустите вукове да лутају. Људи су приморани да бране своје голе животе и то ће се нажалост догодити. 
 
Упозорили смо да ће оваквом политиком заштите вукова, заштите под наводницима, вук бити истријебљен, каже Иван Тешија, предсједник Хрватског удружења кршких пашњака. А ни они то не желе, суживот је једини прави одговор, али сада треба пронаћи најбољи начин за то, закључује ХТВ
 
Текст преузет:h://sibenski.slobodnadalmacija.hr/ttps
Фото:Ловачке Приче (илустрација) 
Strana 18 od 73

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Brojanje divljači u lovištima - Ulepšava…

07-03-2014 Hits:9082 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Jedan od najodgovornijih poslova u lovištima pred lovnim radnicima i lovcima je prestojeće brojanje divljači u lovištima. O tome smo vec pisali da smo svi zakazali oko dosadašnjih brojanja divljači počevši od nadležnih inspekcijski organa, radnih organizacija, lovnih radnika i lovaca svi podjednako moraju da snose krivicu i odgovornost za...

Read more

Lovci LU Hajduk Veljko iz Ćićevca u lov …

16-03-2011 Hits:28538 Lov na divlje svinje Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovci L.U. Hajduk Veljko iz Ćićevca su uspešno završili ovogodišnju lovnu sezonu na divlje svinje, uz pomoć dobro obučenih pasa goniča na divlju svinju dana 30.01.2011 godine ostrelili su tri divlja vepra.  tekst nam poslao Nikola Pešić

Read more

Smanjiti gubitke nad divljim svinjama od…

13-08-2014 Hits:9108 Lov na divlje svinje Urednik portala - avatar Urednik portala

Aktuelan je letnji lov na zaštiti poljoprivrednih kultura od divljači (divljih svinja), tokom lova divljih svinja u otežanim noćnim uslovima kada je procena i vidljivost dosta otežana najčešće dolazi do ranjavanja divljači divlja svinja, često beže van vidokruga lovca i sakrivaju se u nepristupačne delove lovišta. Jaka vegetacija omogućava svinji...

Read more

У ЛОВИШТЕ ‘’ЈАДАР’’ – Стигао европски ј…

17-04-2023 Hits:803 Predstavljanje lovišta Nenad - avatar Nenad

Ловачко друштво (ЛУ) ‘’Гучево“ почело је са насељавањем свог ловишта европским јеленом, а за почетак су стигла два мужјака и осам кошута. Према речима управника ловишта ‘’Јадар’’ Владана Васића, насељавање јелена финансира Министарство пољопривреде, шумарства и водопривреде, а првих десет поклон су ЈП ‘’Србијашуме’’.   – Насељавање ће трајати наредних три до...

Read more

Mrki medved snimljen kod Babušnice

11-04-2023 Hits:1489 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Sigurosna kamera na pčelinjaku u selu Raljin, na samo 14 km od Babušnice, snimila je mrkog medveda, a pretpostavka lovočuvarske službe je da se radi o mlađem medvedu, čiji tragovi su uočeni i prošle godine, ali tada nije bio snimljen.   Mrki medved je strogo zaštićena vrsta u Srbiji i u Evropi...

Read more

XVI sajam lova i ribolova u Nišu

01-04-2014 Hits:7601 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

XVI sajam lova i ribolova "Niš 2014" održaće se od 09.04 do 13.04 u hali Čair u Nišu uz učešće preko 40 izlagača, uvoznika, distributera i proizvođača lovačke, ribolovačke opreme za boravak u prirodi i sl. Ovaj sajam tradicionalno poseti veliki broj posetilaca iz Niša i gotovo cele jugoistočne Srbije kao...

Read more

Jelen na krovu garaže

12-11-2013 Hits:24481 Zanimljive priče iz lova Urednik portala - avatar Urednik portala

 http://www.youtube.com/watch?v=issl0ztsVW4 Neko bi rekao da je ovo lovačka priča, ali postoji video snimak kao dokaz :). Naime u Francuskoj u gradiću Verneuil-sur - Indre na krovu jedne garaže snimljen je zalutali jelen. Pretpostavlja se da je na krov doskočio iz susednog dvorišta, akcija spasavanja ovog jelena trajala je čitava tri sata. Na...

Read more

Usred grada u pola bijela dana istrčao s…

26-04-2022 Hits:1009 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Prometna nesreća u kojoj je stradala divljač dogodila se maločas u Đurđevcu, u Ulici Radnička cesta. Pred toyotu zagrebačkih oznaka izletio je srnjak pretrčavajući cestu i nažalost, svoju izlet skupo platio životom. Na automobilu nije zabilježena gotovo nikakva šteta, a nema ni ozlijeđenih.   teks i fotografija preuzeti:Podravski list,foto: Darko Imbriša

Read more

Takmičenje u kuvanju paprikaša od divlja…

23-09-2015 Hits:5906 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

U nedelju 27. septembra u Krčedinu će se održati prva po redu manifestacija “Lovačka priča” takmičenje u kuvanju paprikaša od divljači. Posetioci željni nadmetanja mogu prijaviti svoje ekipe za učešće u takmičenju, dok će ostali imati priliku da degustiraju lovački paprikaš po simboličnoj ceni i uživaju u kulturno-umetničkom programu. Manifestacija se...

Read more

Krivolov u Banjaluci: Odstrijeljena supr…

16-03-2022 Hits:1011 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Suprasna visokobređa krmača odstrijeljena je u nedjelju u 22 časa na lokalnom putu u lovištu Banjaluka u zaseoku Topići, saopšteno je iz Lovačkog saveza Republike Srpske. “Lovački savez Republike Srpske najoštrije osuđuje ovo krivično djelo, te ističe da ovakvi događaji zasigurno urušavaju sve provedene mjere na uzgoju i zaštiti divljači, ali...

Read more

Naučni skup lovstva i lovnog turizma Žag…

30-03-2012 Hits:9040 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Pozivamo Vas da dana 9. i 10. juna 2012. godine u Žagubici, učestvujete na Naučnom skupu lovstva i lovnog turizma. Ţema nam je unaprediti postojeću i uspostaviti novu saradnju naučnih i stručnih radnika iz oblasti lovstva i lovnog turizma i ostalih srodnih delatnosti iz Srbije i inostarnstva. Organizatori skupa su Departman...

Read more

U nedelju gulašijada u Barandi

19-05-2023 Hits:920 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

U nedelju gulašijada u Barandi BARANDA, 18. maj 2023 – U organizaciji Lovačkog društva „Šnjep“, u nedelju, 21. maja, održaće se tradicionalna gulašijada u Barandi, 15. po redu. Pored takmičenja u kuvanju gulaša, u okviru manifestacije biće priređen kulturno – umetnički program. Za prisutnu decu biće obezbeđen besplatan sladoled, posetioci će moći...

Read more

Vrste lova na zečeve

20-04-2018 Hits:9158 Edukacija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Poljski zec je kod lovaca omiljena vrsta divljači za lov. Poljski (obični) zec potiče iz stepskih područja. Vrlo lako se prilagođava okolini pa je raširen na celom području naše zemlje. Zec je dnevna divljač mada u sezoni lova preko dana miruje u svom skrovištu ispred koga vešto zamrsi i prikrije...

Read more

Vratila se kući za praznike: Srna Tina

31-12-2022 Hits:1270 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Ne zaboravlja dobročinstvo svoje spasiteljice Marije Kalinić. Pomislila je da se više neće vidjeti, jer je jesenas nestala u prirodi, otišla u svoj svijet slobode, a onda je srna Tina, koju je spasila i othranila Marija Kalinić iz lijevčanskog sela Laminci, o čemu smo pisali, iznenada se pojavila pred praznike, posljednjih...

Read more

20 godina prijateljstva

04-06-2013 Hits:146667 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Srpski i rumunski lovci proslavili su danas u Lužnicama kod Kragujevca dve decenije prijateljstva i saradnje. Obeležavanje prijateljstva i saradnje počelo je intoniranjem himni dve zemlje i simboličnim pucnjem iz topa i uz kulturno-umetnički program. Proslavi u "Domu prijateljstva" prisustvovali su i lovci KiM, Republike Srpske, Crne Gore, kao i predstavnici...

Read more

Uručeni ugovori za podsticaj lovstva u V…

28-04-2022 Hits:840 Predstavljanje lovišta Nenad - avatar Nenad

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo uručili su danas 200 ugovora korisnicima, koji su ostvarili pravo na sredstava iz Budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine u 2022. godini. Ukupna vrednost  investicije je nešto više od 41 milion dinara, od čega je 35,2 miliona dinara obezbedio resorni sekretarijat, dok...

Read more