Poslednje objave
cache/resized/f9158b2724f741452f362891a0156e03.jpg
... kada dođu ti neki dani zbog kojih se pitaš zašto nema ...
cache/resized/feee6291ae64629fd901cd3c4c118e85.jpg
Stradao lovac iz Šapca: Puška slučajno opalila J. M. (52) ...
cache/resized/4faaa69275caccae64c7fd82ab53b3ca.jpg
Ministar Gašić: Lovci i dalje odgovorni za bezbedno ...
cache/resized/4b0939f72d05c0e61b5dae6a5ee29e22.jpg
Stradao mladi lovac, puška opalila slučajno, a metak ga ...
cache/resized/dab7c010685275b660cf1189089d9543.jpg
Blizu 1.500 lovaca u SBK-u već četvrtu godinu ne mogu u lov ...
cache/resized/d03d46d1ec16beaa8950b3a772322d05.jpg
Prošle nedelje počela je sezona lova na fazane. Lep ...
cache/resized/04616e033a9e51a127e53f6ad783bbd8.jpg
Lovačko udruženje Zlatibor izgradilo volijeru za prihvat ...
cache/resized/9611f9cda0d153064c8feaba0bdd6d18.jpg
Lovci spasili mladučne medvjeda, pa se našli pod istragom ...
Две дивље свиње нашле су пут на приобални магистрални пут. Нешто прије 1 сат, на дионици аутопута Раздрто-Постојна код насеља Хрушевје, дивље свиње су изашле на коловоз, јавља Управа Републике Словеније за заштиту и спашавање. Један аутомобил се забио у њих, а други се преврнуо на кров како би их избегао. Једна особа је повријеђена, а у отклањању посљедица несреће радницима Дарса помогли су ватрогасци постојнске.
 
Текст преузет:Ljubljanainfo
– Svaki dan sam obilazio njive, sve je bilo u redu, čak su mi mnogi i hvalili pšenicu, a onda jedno jutro kada sam išao preko puta pogledati nasad kukuruza, nešto mi je bilo čudno, a kada sam došao – užas – započeo je svoju priču Orahovčanin Mato Orina (70) umirovljeni vatrogasac kojem je taj, kako je rekao ”užas” značio da mu je divljač pojela i povaljala dva hektara pšenice, na dvije lokacije. Od prinosa, kako kaže, neće biti ništa, sve je uništeno.
 
– S obzirom da sam umirovljenik, a cijeli život ponešto radim u poljoprivredi u ovome sam uživao, tim više što imam svinje i ovce i zato sadim kako bi ih prehranio, dakle kukuruz i pšenicu, naravno nešto dam i u otkup. Ove godine sam očekivao negdje oko 2 tisuće eura dodatnog prihoda, a sada eto, nula – kaže Orina.
 
Na pitanje je li ipak nešto ostalo, može li se išta vršiti, Mato kaže:
– Ma baš ništa, ono što nije pojedeno je skinuto s klasa i stoji na zemlji. Preostaje mi samo to poorati, kasnije potanjurati jer ne želim da raste korov. Dalje ću vidjeti što i kako, novaca nemam za novu sadnju trenutno, stoku ću nekako prehraniti, a ostalo ne znam. Baš me hoće ove godine, i jedan vinograd mi je poharala bolest tako da niti tu neće biti ništa – priča Mato te dodaje kako je iz nekog razloga, njegova pšenica bila “slađa” od susjedove.
 
– Odmah do mene susjed na njivi isto ima žitarice, njemu nije ni dirnula, zanimljivo. No, kada je vidio što su meni napravili odmah je požeo sve što je mogao, bez obzira na vlagu i sve, jer želio je spasiti sve što se može – priča Mato, a mnogi su ga pitali kako je siguran da je divljač.
 
– Neki su mi govorili da su možda nečije ovce zalutale, no to nikako ne mogu biti ovce jer one iza sebe ostave izmet, ovdje nema ništa, a vidi se da je to sila. To je visoka divljač, dakle jeleni i srne koji su u potrazi za hranom jer u šumi ne mogu istu naći. Na mjestima se vidi i puno izrovane zemlje što je jasno da su svoje odradile i divlje svinje. Baš sam ovih dana htio postaviti ogradu prije žetve, da osiguram koliko-toliko, ali uopće ovo nisam očekivao jer svaki dan je sve bilo u redu. Ali niti ograda više nije sigurna, bar kako mi kažu kolege iz ostalih mjesta, jeleni i srne preskoče ogradu, a svinje ju probiju pa makar to bio električni pastir. Ipak, postavit ću ubrzo električnog pastira oko kukuruza jer je prekrasan i samo još treba da mi i to ode – kaže Mato Orina. Na pitanje o mogućoj odšteti, odgovara: – Jedino od lovozakupnika mogu dobiti nekakvu odštetu, no tu se mora angažirati odvjetnika pa dok to sve platim, kad i ako stigne odšteta, više ću potrošiti novaca za sve nego što ću dobiti natrag. Ne znam, vidjet ću u dogovoru s obitelji što ćemo i kako ćemo – kaže Mato Orina.
 
Lovozakupnik toga dijela je Lovačka udruga ”Vepar” Orahovica koja, kako nam kaže predsjednik Tomislav Petrušić, redovno pomaže poljoprivrednicima.
 
– Prije svega moram reći kako ograde i električni pastiri itekako pomažu u zaštiti i preventivi. Evo mi smo ove godine dosta tih ograda podijelili i svi ljudi su jako zadovoljni, štete gotovo da ni nema, jedino tamo kod Nove Jošave je bilo određenih problema. Naravno, kada postaviš ogradu, za visoku divljač žica mora biti malo viša, i prije svega redovno treba obilaziti i pratiti. Kada se uoči i najmanja šteta dovoljno je nama javiti i mi odmah odradimo sve što možemo. Uvijek činimo sve da pomognemo ljudima jer znamo koliko truda, volje i ljubavi, a na kraju krajeva, i novaca ulažu kako bi se bavili poljoprivredom i koliko im dobri i kvalitetni prinosi znače – rekao je Tomislav Petrušić.
 
(www.icv.hr, vg; foto: V. Grgurić)
U posljednje vrijeme mjesne zajednice u Bihaću suočavaju se sa sve češćim posjetama medvjeda.
Iako je poznato da ova pojava nije rijetka, ovaj put je situacija postala posebno zabrinjavajuća za stanovnike.
 
Posljednji incident dogodio se u subotu uveče, kada se medvjed pojavio u dvorištu jedne od porodičnih kuća, što je izazvalo alarm kod okolnih pasa.
 
Ovakvi susreti s divljim životinjama mogu biti zastrašujući i potencijalno opasni, pa se ne čudi što je zabrinutost među stanovnicima sve veća.
Međutim, kako kažu iz Lovačkog udruženja u Bihaću, lovci nemaju mogućnosti da preduzmu bilo kakve korake povodom ovog problema jer navedeno područje nije lovno područje.
 
To znači da lovci nemaju ovlaštenja da interveniršu u situaciji s medvjedima, ostavljajući stanovnike zabrinute i bez odgovarajućih rješenja, piše "Krajina.ba".
 
Tekst preuzet:atvbl.
Foto:ilustracija
ALEKSANDAR JE SVOJE MEŠTANE SPASIO OD ZVERI TEŠKE 192 KG: Otkrio nam je kako se IZBORIO sa GRDOSIJOM
Kako kaže, lov se odvijao na obroncima planina Goč i Željin ispod vrha Ljukten
Meštani sela u blizini planine Goč godinama su živeli u strahu od divljeg vepra teškog 192 kilograma. Ova grdosija je ljudima upadala u poljoprivredna dobra i parcele, uništavala im je useve i pravila im je ogromnu štetu.
 
Zbog toga je Lovačko udruženje "Župa" iz Aleksandrovca 8.jula organizovalo lov čekanjem kako bi se napokon stavila tačka na petogodišnje maltretiranje koje su meštani trpeli od ove divlje životinje.
Aleksandar Vasić iz Aleksandrovca koji je uspeo da usmrti ovu grdosiju priča za portal Espreso kako je tog dana tekla priprema i organizacija lova.
 
"Taj vepar je duže od pet godina nanosio velike štete usevima u okolnim selima i ljudima je pravio probleme. Čekali smo dan kada ćemo ga odstreliti", priča srećni lovac Aleksandar Vasić.
 
Kako kaže, lov se odvijao na obroncima planina Goč i Željin ispod vrha Ljukten.
 
"Ja i moj stručni pratilac Miloš Dunjić lovili smo ga na obroncima Goča i Željina, tačnije na lovačkoj čeki "Župa broj 2" na kojoj se inače nalazi hranilište za divljač", kaže on i dodaje:
 
"A onda, 8. jula u ranim jutarnjim časovima, negde između četiri i pet sati, pojavio se divlji vepar".
 
Kako kaže, pogodak je bio krajnje profesionalan i divljač je primila smrtonosni hitac iza uva.
 
"Čekali smo da vepar izađe ne bi li ga ustrelili. Čekali smo nekih dva sata, a onda se on pojavio, nalazio se na nekih devedeset koraka od nas i jedan profesionalni hitac je rešio sve. Tako da je na svu sreću sve prošlo bez greške" , priseća se Vasić.
 
On kaže da je divlja zver usmrćena lovačkim karabinom "Zastava m70 8x57 Geco plus".
Podsetimo, meštani sela Božetić mesecima su mučili muku sa agresivnim divljim veprom koji im je konstantno upadao u vrtove i napadao stoku, kao i na imanja gde im je lomio kukuruz. Kako je vreme prolazilo, strah od ove divlje životinje je rastao, a meštani nisu znali kako da izađu na kraj sa štetom koju im je pravio.
 
Februara prošle godine, desetak lovaca se skupilo i donelo odluku da treba da uklone divljeg vepra koji je pravio probleme čitavom selu.
 
Među njima je bio i Radenko Đenadić kome je pripala titula "seoskog heroja" jer je preciznim hicima iz svoje lovačke puške uspeo da umiri ovu divlju životinju.
 
Tekst i fotografija preuzeti:espreso.co
nedelja, 30 jul 2023 18:08

Zaljubljenik u lov i kinologiju Zoran Postić

Napisano
Zaljubljenik u lov i kinologiju Zoran Postić, dobitnik je Nagrade za promicanje Zagrebačke županije u zemlji i svijetu
Ostvario je svoj životni san i cilj. Na Svjetskom prvenstvu u natjecanju lovačkih pasa i lovaca Sveti Hubert u Srbiji, osvojio je titulu prvaka svijeta.
Gotovo cijeli svoj život, Zoran Postić posvetio je lovu i uzgoju lovačkih pasa. Svog prvog psa nabavio je već s 10 godina, a danas svojim radom, trudom i zalaganjem pozicionirao je Zagrebačku županiju na kinološkoj karti Republike Hrvatske i svijeta. Stoga mu je povodom Dana županije, uručena Nagrada za doprinos ugledu i promociji županije Zagrebačke županije u zemlji i svijetu.
 
– Krenuo sam se s time baviti uz pokojnog oca, koji nas je prerano napustio. Tada je bilo teško jer nisam imao nekoga tko bi me vodio, ali onda ojačaš i na kraju vrijeme pokaže da se sve uspješno i odlično završilo – rekao nam je ovaj veliki zaljubljenik u lovstvo i kinologiju, Zoran Postić.
Ovaj, inače po struci automehaničar, uzgaja njemačke oštrodlake ptičare koji i nisu baš ‘moderna’ rasa, ali su zato svestrani i pokazali su više puta da se ravnopravno mogu mjeriti s drugim lovačkim psima. Trenutno ima oko 15 pasa.
 
– To mi je jednostavno strast i ljubav i drago mi je što sam svojim uzgojem, psima i radom, došao do svjetskog trona i osvojio svjetsko prvenstvo više puta. To je svakako jedan od dokaza da ipak radim dobro i da sam odabrao kvalitetna grla za uzgoj i reprodukciju – naglašava Postić te dodaje kako u svakom sportu, pa tako i ovom potreban je dugotrajan i mukotrpan rad.
 
– Ništa ne ide na brzinu, a pogotovo kada se radi o psima. Kad čovjek priprema sam sebe onda je nekako lakše, a ovako si ovisan o psu i njegovom raspoloženju, školi, trenutnoj satisfakciji. Treba se sve preklopiti i imati puno sreće – kaže ovaj osvajač svjetskog zlata.
 
San svakog natjecatelja je popeti se na svjetski tron, a naš sugrađanin Postić ga je i ostvario te smo o njegovom uspjehu pisali već ranije.
 
– Prošle godine pobijedio sam na Svjetskom prvenstvu u Srbiji, a imao sam i sreću da je jedan od mojih pasa pobijedio na prvenstvu u Francuskoj 2017. godine pod vodstvom Nikoline Košćević. Istaknuo bi i KUP Europe gdje smo kolega Hari Herak i ja ekipno osvojili prvo mjesto na tom prestižnom natjecanju gdje se okuplja sva krema kinologije i najjači psi u Europi – govori nam Zoran koji sve svoje slobodno vrijeme posvećuje psima i lovu. Na cijelom tom putu podršku mu daje i prati ga njegova obitelj.
 
– To nije nimalo lako, puno je to odricanja i dosta je teško. Obitelj razumije moj hobi, drago mi je što ih imam oko sebe i tko me prati u tome svemu. Svjesni su i znaju da sam odsutan svaki vikend i da svaki slobodan trenutak provodim sa psima i u šumi – dodaje.
 
A kada nešto voliš, ništa nije teško. Pokazao je to i ovaj slučaja.
 
– Puno je stvari kojih se moraš odreći da bi došao do uspjeha, no ako imaš ideju i svoj put sve se može. Poručio bi mladima i potencijalnim nasljednicima da iako je teško, ne odustaju. Ako budu predani i htjeli slušati, mogu puno naučiti i zamijeniti me na svjetskom tronu već sutra – zaključio je Zoran Postić, ovogodišnji dobitnik Nagrade Zagrebačke županije.
 
Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
 
Tekst preuzet:cityportal.hr
Foto: Dražen Kopač
U jednoj strmoj uličici Titela, sa dobim pogledom na okolne vinograde, nevelika je, ali samo po kvadrturi, radionica Milana Vučkovića (47), titelskog sokolara, slikara, umetnika duboreza, te opreme za lovce i sokolare širom sveta.
 
– Završio sam u gradu srednju mašinsku, ali nesrećnih devedesetih svi smo se nekako stihijski školovali za poslove kojim se nećemo baviti. Bio sam vatrogasac 17 godina, do nedavno. Ipak i danas svratim u firmu da se vidim sa kolegama. Jednostavno, ono čim se sad bavim nije išlo paralelno sa drugim poslom. Sokolar sam 22 godine, a sad pravim opremu ne samo za sebe. Počeo se, pre svega, jer nisam imao gde da je kupim, osim u Mađarskoj, ali kako sam se ranije bavio modelarstvom i vajarstvom, taj talent je pomogao i oko izrade sokolarske rukavice, koja se šije ukrivo da se dobije prirodan položaj ljudske ruke, da se ona ne zamara – objašnjava Milan.
 
Ponekad radi i za „obične lovce„, one sa puškom, ukrašene torbe.
 
– Nekad sam rezberio samo u drvetu, a kasnije prešao na kožu. Minijature na jelenskim rogovima i kosti, ali i lovačke takozvane bolo kravate sa likovima divljih životinja.
 
Lovačke pištaljke digao je, kaže, na viši nivo. Radi ih od srnećeg roga, a na vrhu izrezbari lik psa u rasi po želji naručioca. Veliki rad, uz mnogo strpljenja i preciznosti, radi se pod lupom, što zamara oči, što remek delu, naravno, diže cenu.
 
Za rad u koži koristi čelične utiskivače na principu pozitiv – negativ, dok je zakrivljeni nož tupo zaoštren, te tako lako sledi linija skice. Na kraju može i da se oboji.
 
Na nekoliko mašina šije takozvanu tešku kožu i tako ubrzava proces rada. Ali punih devet godina šio je isključivo ručno. Jer, mašine su skupe, pa mu je trebalo vremena da skupiti novac da ih kupi. Koristi ih kod spajanja delova torbi, ali i rukavice, kojima su najviše potrebne za sklapanje. Naručioci su iz raznih delova sveta, a njemu je posebno drago što ih je sve više iz Srbije. Pogotovo što je razvio više stilova, evropskih i azijskih. Jer, sokolarstvo potiče iz Azije, čemu svedoče zapisi stari oko 2.500 godina. Svoje proizvode slao je po Evropi, Americi, na Tajland, Tajvan…
Sada je sokolarstvo najpopularnije u Ujedinjenim emiratima, gde je postalo statusni simbol. Od ornamentike koriste različite geometrijske forme i kaligrafske motive. Ipak, ne drže se svi toga pravila, pa su neki od Milanovih najlepših i najskupljih radova završili upravo tamo.
 
Milan preferira evropski manir, ali kaže da je do svog znanja stigao vrlo teško, jer nema mnogo potrebne literature. Zato je ponosan što njegovi radovi nose lični pečat. Sokolarstvo je drevna veština, koje ne može da bude bez rukavice, torbe i drugih obaveznih kožnih rekvizita. Još niko nije proizveo sintetički materijal koji bi mogao da ih zameni.
 
Za sebe veli je od malena vezan za prirodu, koju je nekad mnogo slikao, a naročito scene iz lova, posebno impresioniran delima engleskih autora. Kožu za predmete koje izrađuje bira najbolju koju može da nabavi, jer bi bilo šteta da propadne sav taj trud, rad i ljubav koju u to ulaže.
 
U porodici je stekao svoje sklonosti.
 
– Ima nas baš dosta. Otac jako voli prirodu, a mama je lepo pisala i imala čitave zbirke pesama. Ja sam, pak, svoj talenat sam nasledio od dede po majčinoj liniji. Za njega je važilo pravilo „Ono što vidim očima, to uradim rukama„. Bio je drvodelja, pravio muzičke instrument, gajde, frule i fantastično ih svirao. Brat se bavi primenjenom umetnošću i pravi nakit od kovanog srebra, koju ima patinu starih vremena. Podseća na srednjovekovni nakit, rustičan i veoma kvalitetan„.
 
Inače, Milanovi eksponati su završavali na svim krajevima sveta:
 
– Nedavno sam dobio poruku preko Mesinyera, od nekog čoveka iz Meksika, sa fotografijom rukavice koju sam ja izradio. Ja sam već bio zaboravio za koga sam je radio, a on ju je pronašao u Muzeju sokolarstva u Ajdahu, dražavu SAD. Bio sam ponosan da je moj rad završio tamo, jer Asocijacija sokolara Amerike je veoma ozbiljna organizacija, koja broji na hiljade članova. A osnovana je još sedamdesetih, da bi se vratio sivi soko koji je kod njih potpuno nestao, zbog insekticida upotrebljavanih protiv štetočina. Sokolari su višedecenijskim radom uspeli da veštačkom oplodnjom uzgoje velik broj ptića i puste ih u prirodu. Država im je u znak zahvalnosti omogućila velika novčana sredstva i izgradila muzej sokolarstva u Ajdahu.
 
Zanimljiva je priča o poslu za koji se u početku pokajao što ga je prihvatio, ali uspeo da odradi i na zadovoljstvo naručioca.
 
– Sokolar iz Severne Irske tražio je da mu na torbu i rukavicu izrezbarim njegov i lik njegove ptice. To je najzahtevniji i najteži zadatak i već sam hteo da odustanem, ali sam nakon velikog truda uspeo da ga rešim. Zarađen je najveći honorar do sada dobijen.
 
Nikako ne voli Milan da ga smatraju „običnim lovcem„.
 
– Sokolarstvo je mnogo više od pukog lova. To je način života i simbioza čoveka i ptice. Ja sa dresiranim orlom ili jastrebom zimi
mogu da uhvatim nekoliko zečeva, dok je sa klasičnim oružjem to smešan učinak. Sokolovi imaju više šansi, ali ja sam zadovoljan jer vidim njihov let, napad, beg lovine… sve što me čini srećnim. Šanse lovca i lovine su pođednake. Tako se postiže ravnoteža u prirodi. Kod nas se o sokolarstvu gotovo ništa ne zna, komunisti su ga zabranjivali jer ih je podsećalo na aristokratisko društvo. Zahvaljujući nekolicini entuzijasta koji su opstali, mi smo sačuvali to od izumiranja i bukvalno radimo na očuvanju istorijskog i kulturnog nasleđa. Sve zemlje nastale iz bivše Jugoslavije sokolarstvu daju neke statuse, samo kod nas se tome pridaje suviše malo značaja.
 
Vučković se vajkao što trenutno nema da nam pokaže neke reprezentativne primerke svog rada jer sve što napravi odmah nađe kupca širom sveta.
 
Tekst i fotografija preuzeti:dnevnik.rs
U Republici Srpskoj do sada su potvrđena četiri slučaja afričke kuge kod divljih svinja, jedan u Šamcu i tri slučaja u lovištima u Gradišci, rekao je večeras Vladimir Bulatović iz resora za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
 
– Naše analize ukazuju na to da je, kao posljedica poplava u maju, potencijalno moglo doći do migracije populacije divljih svinja i da je na taj način virus unesen – rekao je Bulatović novinarima u Bijeljini, gdje je Lovački savez Republike Srpske održao prvo savjetovanje o mjerama za sprečavanje širenja afriče kuge u popuaciji divljih svinja održao u Bijeljini.
 
On je naveo da se afrička kuga svinja pojavila u Republici Srpskoj prvi put, a u Evropi se pojavljuje u posljednjoj deceniji.
 
– Mjesec dana imamo pojavu afrike kuge svinja i savjetovanje je prilika da ukažemo na značaj i zadatke lovaca na brizi o populaciji divljih svinja u svojim lovištima, gdje od 2019. godine sprovodimo pasivni i aktivni nadzor i imamo dobru saradnju sa Lovačkim savezom – istakao je Bulatović.
 
Prema njegovim riječima, to znači da je svaka odstijeljena divlja svinja bila dostavljena na analizu u Veterinarski institut “Dr Vaso Butozan” i do juna ove godine nije bilo potvrde bolesti u Republici Srpskoj i BiH.
 
– Od pojave bolesti moramo podizati svijest vlasnika životinja i korisnika lovišta od kojih se zahtijeva da se ponašaju odgovorno, dostavljaju uzorke svake odstrijeljene divlje svinje, a ako primijete uginulu dvilju svinju da najkasnije u roku dva sata obavijeste nadležnog veterinarskog ili šumarskog inspektora koji će po proceduri organizovati dostavljanje uzoraka na analizu – naveo je Bulatović.
 
I Darko Despotović iz Veterinarskog instituta kaže da je afrička kuga svinja u Republiku Srpsku najvjerovatnije došla sa divljim svinjama i ističe da je u sprečavanju njegog širenja akcenat na biosigurnosnim mjerama i odgovornom ponašanju svih.
 
– Veliki je priliv uzoraka i laboratorija za dijagnostiku radi u dvije smjene, u roku od 24 časa od uzorkovanja stiže nalaz, što je imperisivan rezultat. Dajemo sve od sebe da se svinjarstvo u Republici Srpskoj spasi – rekao je Despotović.
 
Generalni sekretar Lovačkog saveza Republike Srpske Živojin Lazić rekao je novinarima da su na savjetovanju bili predstavnici svih 10 lovačkih udruženja regije Semberija i Majevica koja ima 2.800 lovaca, kao i udruženja “Fazan” iz Brčkog.
 
– Od 2019. godine radimo monitoring u lovištima na afričku kugu svinja, radili smo monitoring kod lisice i napravili smo pomak da bjesnila više nema, nadam se da ćemo i u ovom poslu biti uspješni jer su posljedice i šteta velike za lovni turizam – rekao je Lazić.
 
On je istakao da lovci imaju kompletnu opremu i pratiće mjere na terenu da se spriječi dalje širenje afričke kuge, a pozvao je i šumare, ribolovce i sve ljubitelje prirode da im se pridruže kako bi se stalo u kraj ovoj pošasti.
 
Lazić je naveo da u Semberiji i Majevici divlja svinja nema svoje stanište, nego su to životinje u prolazu koje dolaze iz susjedne Srbije i Hrvatske, a u potrazi za hranom u toku noći mogu da pređu i do 100 kilometara.
 
Prema njegovim riječima, u bijeljinskoj regiji naročito se obraća pažnja na dio lovišta u planinskom dijelu i području prema Brčkom, gdje divlje svinje imaju staništa.
 
Lovački savez Republike Srpske je prvo savjetovanje o mjerama za sprečavanje širenja afrie kuge u popuaciji divljih svinja održao u Bijeljini, a uslijdiće savjetovanja i u drugim regijama u Srpskoj.
 
Tekst preuzet:SRNA
Pored ljudskih žrtava, velike materijalne štete i uništenih šuma, na Rodosu je u vatenoj buktinji stradao i veliki broj životinja, između ostalog i jelena koji su simboli ovog grčkog ostrva.
Upravo zato, mladunče jelena po imenu Nikita, postala je simbol pobjede života nad smrti zbog svoje sudbine.
 
Na Rodosu su mnogi jeleni doživjeli užasnu smrt usljed vatrene stihije, a dirljiva priča o Nikiti jelenu koji je rođen u plamenu i odmah ostao bez roditelja, dirnula je sve.
 
Dobrovoljci koji su učestvovali u patroliranju po područjima pogođenim požarima, pronašli su u selu Apolona tek rođenog jelena, kojeg su spasili.
 
Mladunče jelena je bilo u lošem stanju, iscrpljeno i letargičano i nije htjelo ni da pije vodu. Volonteri su ga odnijeli na farmu Stergosa Sentonasa žitelja sela Apolona, a koji drži i malu grupu jelena posebne rase.
 
– Momci su doveli mladunče ovdje danas nešto poslije 10 sati i bilo je u veoma lošem stanju. Našli su ga u plamenu. U veoma lošem stanju, slabo i uplašeno. Praktično je umiralo. Konsultovali smo stručnjake i odmah krenuli u proces spasavanja. U početku se uplašilo, ali se onda smirilo. Uz malo truda, jednu od dvije srne je prihvatilo i to je veoma važno. Nazvali smo je Nikita – rekao je Stergos Sentonas za portal Rodiaki.
 
Kako se navodi, u roku od nekoliko sati mladunče jelena je moglo da stane na noge i počelo je da se igra sa ostalim mladuncima na farmi.
 
– Čudo prirode. U svoj svojoj slavi. I zato smo svi mi koji smo pomogli veoma srećni – zaključio je Sentonas, piše Blic.
 
Tekst preuzet:Blic
FOTO: STERGOS SENTONAS/FACEBOOK/SCREENSHOT
Strana 14 od 124

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Broj šakala se petostruko povećao – ukol…

22-05-2022 Hits:2459 Predstavljanje lovišta Nenad - avatar Nenad

Broj šakala je u prethodnom periodu znatno povećan. Prema procenama lovaca sada ih ima pet puta više u odnosu na prethodne godine. Šakal je po prirodi predator i svaštojed koji narušava populaciju drugih vrsta divljači. Nije neobično ni toda napada i domaće životinje.   Karakteristike šakala „Šakal je divlja životinja, predator, veoma sličan...

Read more

Борба против криволова препелица

12-08-2022 Hits:1454 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

НОВИ САД - Ове године, за разлику од претходних, ловна сезона на препелице уместо 1. августа, почиње петнаест дана касније, 15. августа и траје до краја септембра, у складу са прошлогодишњим изменама Правилника о проглашавању ловостајем заштићених врста дивљачи Друштво за заштиту и проучавање птица Србије и ове године води борбу...

Read more

Jelen na krovu garaže

12-11-2013 Hits:24791 Zanimljive priče iz lova Urednik portala - avatar Urednik portala

 http://www.youtube.com/watch?v=issl0ztsVW4 Neko bi rekao da je ovo lovačka priča, ali postoji video snimak kao dokaz :). Naime u Francuskoj u gradiću Verneuil-sur - Indre na krovu jedne garaže snimljen je zalutali jelen. Pretpostavlja se da je na krov doskočio iz susednog dvorišta, akcija spasavanja ovog jelena trajala je čitava tri sata. Na...

Read more

Uništavanje zaraženog mesa divlje svinje…

07-06-2018 Hits:4501 Lov na divlje svinje Urednik portala - avatar Urednik portala

U organizovanom lovu na divlje svinje na zaštiti poljoprivrednih kultura od divljih svinja, članovi Lovačkog udruženja “Srna” Vitoševac u nedelju oko 22h ostreli su divljeg vepra starosti oko dve godine. Nakon obaveznog pregleda kod veterinara na trihinelu i svinjsku kugu veterinarskom analizom utvrđeno je da je ostreljeno grlo divlje svinje...

Read more

Саборовање 350 ловаца

15-09-2023 Hits:809 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Сабором ловаца, који је данас у Појезни окупио више од 350 ловаца и љубитеља лова, Ловачко удружење „Мотајица“ озваничило је почетак нове ловне сезоне. Дио ове смотре, која је одржана 27. пут, било је и такмичење у гађању глинених мета, а предсједник секције домаћина Миладин Алексић истакао је да је отворена сезона...

Read more

ДНЕВНА: „Тужно је гледати како нам пред …

29-05-2022 Hits:2049 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Већина младунаца јелена заврши под косачицом, али ловци у многим случајевима то уопште не сазнају.    Ових дана све више јавних упозорења стижу из многих ловачких породица, њихових подручних ловачких удружења, али и из разних друштава за заштиту природе и животиња да људи треба да буду опрезни у шетњи у природи, где...

Read more

Vuku u pohode Blace

21-01-2013 Hits:50284 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Tradicionalna manifestacija ‘’Vuku u pohode’’ koja se već XVI put organizuje u Blacu biće organizovana i ove godine. Ove godine hajka će biti održana 26 i 27 januara 2013 godine u organizaciji lovačkog udruženja Blace. Lovi će se isključivo sačmarama karabini su strogo zabranjeni, okupljanje lovaca je zakazano kod hotela...

Read more

ŠIBENIKSPUSTILI SE ČAGLJEVI Čopor divlji…

10-04-2022 Hits:1380 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

  OGLAS     I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu...

Read more

Ženu na plaži ugrizla divlja svinja

16-07-2022 Hits:1946 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

Žena koju je ugrizla divlja svinja na plaži u Đenovi nedugo nakon što je pojela parče pice još jedna je u nizu italijanskih državljana koji su doživeli bliski susret s ovim životinjama. Nakon incidenta, žrtva divlje svinje poručila je da je Đenova "grad u propadanju", piše Gardijan. Napad se dogodio na...

Read more

Humanitarni lov

04-01-2023 Hits:1065 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Humanitarni lov na fazane organizovan u Bačkoj Topoli Humanitarni lov, treći po redu, organizovan je u Bačkoj Topoli.   "Lovstvo spada u osnovnu delatnost, jer se godišnje proizvede 50.000 fazana i nije nam bio problem da doniramo za ovu humanitarnu akciju 200 fazana", naglasio je direktor JP "Vojvodinašume" Roland Kokai sa ciljem aktivnog...

Read more

Proizvodnja fazana

08-12-2016 Hits:5099 Video Urednik portala - avatar Urednik portala

Možete pogledati priču od autora emisije Bolja zemlja koja se bavi poljoprivredom ali ovog puta su posetili kod Bogojeva Nenada Turiđanina i napravili zaista zanimljivu priču o proizvodnji fazana. http://www.youtube.com/watch?v=Peq38RqadC8

Read more

Uznemirujući prizor: Obezglavljen srndać…

15-03-2022 Hits:1816 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Na putu od mosta na Tari prema Mojkovcu jutros zatečeno tijelo srndaća bez glave Rafter iz Đurđevića Tare Veljko Ostojić, krećući se od velikog mosta na Tari ka Mojkovcu, jutros je naišao na jeziv prizor. Pored puta ležalo je obezglavljeno tijelo srndaća. Oko njega tragovi krvi na snijegu a, po Ostojićevom mišljenju...

Read more

Stradao mladi lovac

06-11-2023 Hits:2143 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Stradao mladi lovac, puška opalila slučajno, a metak ga usmrtio na licu mesta.   Do nesreće je došlo kada se grupa drugara vraćala iz lova i svratilia u jednu od vikendica da ručaju i očiste oružje, kaže izvor Teška nesreća dogodila se u Ivanjici kada je život izgubio lovac V. M. star...

Read more

Odložljivost jedna od glavnih karakteris…

30-10-2018 Hits:3955 Kinologija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Pod odložljivošću smatramo naviku da psa možemo ostaviti na nekom mestu, s kojeg nas on vidi ili ne vidi, a da se s tog mesta ne makne bez naše komande, video on divljač ili ne, pucali mi ili ne. To odlaganje može trajati i satima. Koliko je to važno, poznato...

Read more