Poslednje objave
cache/resized/f9158b2724f741452f362891a0156e03.jpg
... kada dođu ti neki dani zbog kojih se pitaš zašto nema ...
cache/resized/feee6291ae64629fd901cd3c4c118e85.jpg
Stradao lovac iz Šapca: Puška slučajno opalila J. M. (52) ...
cache/resized/4faaa69275caccae64c7fd82ab53b3ca.jpg
Ministar Gašić: Lovci i dalje odgovorni za bezbedno ...
cache/resized/4b0939f72d05c0e61b5dae6a5ee29e22.jpg
Stradao mladi lovac, puška opalila slučajno, a metak ga ...
cache/resized/dab7c010685275b660cf1189089d9543.jpg
Blizu 1.500 lovaca u SBK-u već četvrtu godinu ne mogu u lov ...
cache/resized/d03d46d1ec16beaa8950b3a772322d05.jpg
Prošle nedelje počela je sezona lova na fazane. Lep ...
cache/resized/04616e033a9e51a127e53f6ad783bbd8.jpg
Lovačko udruženje Zlatibor izgradilo volijeru za prihvat ...
cache/resized/9611f9cda0d153064c8feaba0bdd6d18.jpg
Lovci spasili mladučne medvjeda, pa se našli pod istragom ...
Мечка развалила четири кошнице у селу Пуљци - Миломир морао да стави електричну чобаницу
Нова Варош - Незвани гост посетио је мештане у селу Пуљци код Нове Вароши и оставио их у страху.
Медвед је никад ближе пришао кућама и домаћину Миломиру Гујаничићу уништио четири кошнице. Раније су медведи само обилазили око села, а сада су први пут начинили већу материјлану штету, наводи агенција РИНА.
 
-Он је у мој пчелињак долазио две вечери. Прву ноћ је прескочио ограду високу преко метар, поломио четири кошнице и претурио две. Добро се засладио и отишао. Након тога, три ноћи касније опет је свраћао. Ја сам остао да дежурам, па се медвед уплашио светла испред куће и побегао. Ово се раније никада није дешавало, да дивље звери направе штету међу кошницама, рекао је за РИНУ Миломир.
 
Он је дугогодишњи пчелар и у селу Пуљци има пчелињак са око 50 кошница. Иначе, живи у граду али имање редовно обилази. Ипак, пошто се ради о напуштеном засеоку медведи су сада већ без страха пришли домаћинствима.
 
- Оградио сам пчелињак, али показало се да то није довољно. Мораћу да дежурам неколико наредних дана не би ли их спасио, али сам и поставио електричну ограду како бих се додатно обезбедио, додаје овај искуни пчелар.
 
Осим медведа који су направили штету на кошницама, велике проблеме мештанима планинских села праве и вукови који неретко упадају у торове и кољу стоку.
 
Текст преузет и Фото : ГЗС/РИНА
Na poziv budvanske Lovne organizacije „Primorje“ grupa lovaca LU „Trebević“ iz Istočnog Novog Sarajeva je u periodu od 17 do 20. februara 2023. godine bila u gostima kod tamošnjih lovaca.
 
U delegaciji, koju je predvodio predsjednik Simo Tuševljak, bili su Željko Grbić, Dragan Mijović, Jovo Marić, Slavko Pandurević, Slobodan Jovanović, Ognjen Gengo, Milovan Savić, Miljan Maunaga, Blagoje Skoko i Milenko Jeftović, a poslije se pridruži i Slavo Krajišnik. Naime, Budvani su slavili značajan jubilej - 70 godina postojanja i tim povodom su priredili niz manifestacija, uključujući dvodnevni lov sa gostima, svečanu akademiju i drugo. Domaćini, na čelu sa presjednikom Ilijom Racanovićem i upravnikom lovišta Predragom Peđom Zecom, su u petak dočekali „Trebevićane“ raširenih ruku i otvorenog srca. Gosti su poslije bogate večere smješteni u udobne odaje ugostiteljskog objekta „Balkan“.
 
U subotu se „digosmo se na oružje“ i u zoru moćnim džipovima banusmo na Brajiće i Paštrovsku goru. Tu, povisoko u brdima, pozdravi nas jutarnje sunce, uz svježi dah Mediterana. Zastadosmo ushićeni ljepotom pomalo surovog krajolika. Duboko ispod nas jedva naziremo ovalnu konturu Svetog Stefana, oko kojeg  blješti more na svjetlu novog dana. Pažljivi domaćini nas razvode na čeke,  lovi se divlja svinja, vuk, šakal i lisica. Proteče vremena dok se ne začu lavež oko 20 goniča i probudi u nama dobro znani lovački filing. Divljač se nećka da udari na cijevi, a po lavežu razabiramo da se kreće ispod surih greda planine, živci nam trepere. Eto, to su neki naši lovački narkotici. Srdačni Budvani nas obilaze i krijepe vinom i pršutom. Potom sa svježinom, doplovi poveći oblak i meko se nasloni na planinu. Valjda je takva slika bila lajt motiv za poznate stihove: „Kad oblaci s' mora krenu, odmaraju na Lovćenu“. „Pasji sinovi“ su revnosno kevtali i radili, no okreni-obrni, drž' ne daj, 'ajd Jovo nanovo, al džaba - ne skolismo šakala u šake. Kada posta jasno da je divljač „odstupila“ pro planine, naša grupa se okupi na „isturenom komandnom mjestu“, kod kuće lovne grupe „Lipa“.
 
Šale i doskočice
 
Tu odmah započe sve po ustaljenom redu, azbuka dobro poznata: pucketa vatra, na rešetki cvrči meso, kad čašica obredi drugi krug počeše lovačke šale, anegdote i domišljate doskočice. Branko Mitrov Liješević preuzima „komandu“, tu su još trojica Franeta: Ljubo, Ratko i Branko, Mijo Ćetković, Stojanovići: Duško i Željko, Srđan Liješević, Nikola Lazović i Jovica Marković, sve ljudi bastani i uzdani. Sa nama su i stari pobratimi Budvana, lovci iz Uba, na čelu sa šefom Markovićem. Imamo i jednog knindžu Zorana, a i Rusa Kuznjecova. Poslije će prispjeti i ostali. Prijazni „čazbeni“ đetići svaki čas pokroviteljski nas nutkaju nekim svojim lokalnim đakonijama, čekajući da šta „zaišćemo“, pa da odma' trojica polete da to i prinesu. Mi smo, uz simboličan otpor, „nevoljko“ popuštali, izloženi tim kategoričkim „pritiscima“. Odnekud mi na um padoše stihovi pjesme „Gostoljubivi“  čika Jove Zmaja:  „... Bi li sira? Evo na, / hoćeš jajce – evo dva! / Hoćeš hleba? – seci sam: / što god imam rado dam. / Bil' još štogod? – ništ ne krij; / hoćeš mleka, evo pij! / Evo što nam dao Bog / Srbin voli gosta svog“.
 
Odmah se vidjelo da je ovdje na snazi stari domaćinski adet, jer njihova patrijahalna čestitost i neusiljena prisnost su naprosto plijenile. Ovo je zemlja žilavih, nepokolebljivih tradicija, gdje su raniji težak život na surom kamenu i stalni ratovi za slobodu, uz primorski temperament, iskovali čovjeka jakog moralnog integriteta, nadahnutog uzvišenim rodoljubljem. Svaka slabost tu se prezirala: „U kuću si neradiša, a u boju nefajdiša – pu, pogani“.
Raspoloženje raste, sva lica su otvorena i nasmijana. Neizbježno krenu i pjesma, svi svaku znamo i volimo, posebno one sa omiljenim istorijskim likovima. Lako se dalo primijetiti da su nam „priče“, razmišljanja i vrijednosna mjerila podudarna, pa razgovor poteče k'o da se oduvijek znamo. A kako može i biti drugačije, kad više od pola žitelja Sarajevsko-romanijske regije, razmotavajući porodičnu geneologiju, neminovno dolaze do Crne Gore kao zemlje svojih predaka. Sve nas je prožimao snažan osjećaj pripadnosti jednom istom narodu, a u svakoj pjesmi treperio je taj duh bliskosti i uzajamnosti. Jer, to što čuvamo duboko u srcu kao biser u školjci, od iste je materije. To nešto nas i održa kroz istoriju, čeličeći našu sposobnost da uprkos svemu trajemo.
 
Za neke strane i domaće političke krugove ovo naše ponašanje je „nedopustiva drskost“, jer Srbe treba uvijek i svuda dijeliti, neštedimice sijući između njih sjeme razdora i kad ono ponegdje počne klijati, rasti i donositi svoje otrovne plodove, tada ti naši zloćudni „prijatelji“ otvaraju šampanjac.
 
Elem, gromoglasno veselje u lovačkoj kući potraja do popodneva. Odjednom se domaćini „sjetiše“ da bi prije povratka u pansion svakako trebali svratiti i njihovim kućama, da nas biva još malo počaste, a ne znamo a ne znamo čime „vam 'tičjim mlijekom“. Onda se počeše jagmiti ko će koga od naših odvući sa sobom. A tek tamo, jadna ti majka, ne možeš oka otvorit', te ovo mi je vino ta berba, te ovo mi je preklanjski pršut, a ovo domaći sir ... Ni popa, ni kneza ne bi bolje dočekali. Kad stigosmo u „Balkan“, nije ti šala, i tu se stolovi prolamaju od jela i pića. Već siti, morasmo uzet' zeru božiju  „radi atra“. No u drugome nismo manjkali, pa već zagrijani bez snebivanja nastavismo đe bijasmo stali sa šalom, pjesmom i veseljem do nek' doba noći. I tu mnogi potvrdiše svoj raskošni talenat u ovoj lovačkoj disciplini, pripomogoše i naši stari prijatelji iz Trnova, gospoda Miroslav Bjelica i Siniša Golijanin.
 
Šumovi i mirisi
 
U nedjeljno jutro, mada dremljivi, 'vatamo puške po sredini, pa na džadu put lovćenskih strana. Lovilo se oko sela Brajića, Lapčića i Pobora, te šumovitih Stanjevića, sve do samih granica Nacionalnog parka „Lovćen“ i vrha Kuliješ na 1357mnv, ali ponovo bez rezultata. No, to nam ne pokvari raspoloženje. Dođosmo i do lovačkog doma, gdje  smo posluženi vrhunskim roštiljem. Tu Budvani imaju manju fazaneriju i uzgajalište za divlje svinje. Osim pobrojanih domaćih lovaca od prethodnog dana, tu su bili  Ilija Racanović, Predrag Zec, Kuč Stanko,  Grgurevići Božo i Momir, Željko Zec, Vojo Vučetić i Dušan Kustudija.
 
Pohodismo i predivni manastir Stanjeviće, gdje su povremeno stolovale crnogorske vladike i gospodari, a koji je monah Maksim Tujković, rodom iz Grblja, oslikao 1738, dvije godine nakon rada na ikonostasu Stare sarajevske crkve, no to zaslužuje posebnu priču. Budvani ni za sekund „ne dižu ruke od nas“, a njihova susretljivost u dlaku je ličila na prethodni dan, pa to nećemo ponavljati.
 
Nakon ručka u „Balkanu“ odmor je do centralne svečanosti. Bržebolje se dograbismo kreveta da čo'jek malo primiri i počine, no neki opet skoknuše do mora, da mu čuju šum i udahnu miris.
 
Konačno u 18:00 poče i najavljena svečanost. U prepunoj, lijepo uređenoj sali stotine lovaca i gostiju. Program započe dodjelom priznanja i nagrada zaslužnima za doprinos u radu Lovne organizacije „Primorje“. Njen predsjednik Ilija Racanović pozdravio je prisutne, govorio o radu i još jednom se zahvalio svima, posebno Opštini Budva koja im daje snažan vjetar u leđa. Skup je kratkim obraćanjem pozdravio i predsjednik Opštine Milo Božović, obećavši daljnju podršku budvanskim lovcima. Zatim su govorili predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković, pa predsjednik LU „Ub“ Zoran Marković.
 
Predsjednik LU „Trebević“ Simo Tuševljak je čestitao jubilej, poželjevši domaćinima dalji uspješan rad, pri čemu je izrazio želju da uskoro dođe i do zvaničnog bratimljenja dva lovačka udruženja, što bi bio prvi korak i na jačem povezivanju dva grada Budve i Istočnog Sarajeva. Nije propustio da pomene kako je Budva pomagala Srpskom Sarajevu kad je bilo najteže, nesrećnih devedesetih. Guslar Vasko Doljanica je stihovima „Mojkovačke bitke“ raspaljivao žar u našim srcima, dok nam je nacionalni ponos nadimao grudi.
 
Jedan od starijih  „Trebevićana“ Brko, koga budvanski lovci oslovljavaju sa Drago Ljubov je prigodnom zdravicom čestitao proslavu.
 
Izdvajamo glavne akcente:
 
VEL'KI BOŽE, BLAGOSLOVI, BRATSKI LIJEPI SABOR OVI,
 
DAROVA NAS SREĆOM, ZDRAVLjEM, LjUDSKIM ZBOROM I GLEDANjEM.
 
USRED BUDVE, GRADA SLAVNA, KOJEM TEŠKO IMA RAVNA,
 
ŠTO GA LjUBI PLAVO MORE I PONOS JE CRNE GORE.
 
SEDAMDESET LjETA PROĐE OTKAD LOVSTVO KRENU OVĐE
 
I DRUŠTVO SE TU FORMIRA DA LOV ČUVA I PLANIRA.
 
MI SMO DOŠLI ČESTITATI I PODRŠKU BRATSKU DATI,
 
DA RADITE JOŠ ZADUGO I LOVITE SREĆNO DUGO.
 
JOŠ STOTINE TRAJTE LjETA, NEK' TROJICA DADE SVETA,
 
ZAŠTITNICA OVOG GRADA, DA VAM MIR I SLOGA VLADA.
 
 
Zdravica dalje pominje lov i druženje, ali i lovačku etiku:
 
 
LOVČE, BRATE, ČASTAN BUDI DA TE ŠTUJU DRUGI LjUDI,
 
NA LOVINU NE BUD' LAKOM, DA BI SE HVALIS'O SVAKOM'.
 
ŽIVOTINjA DA SE HRANI I OD SVAŠTA DA SE BRANI,
 
I OD ZVIJERI I OD SEBE, NE PUCATI BEZ POTREBE.
 
ČOJSTVOM DA SE MJERI LOVAC, DA L' ĐED BIO IL' SINOVAC,
 
VALjA OBRAZ SAČUVATI, UVIJEK LIČNI PRIMJER DATI,
 
da bi se na kraju zaključilo:
 
BUDVA NAM JE SRCE DALA, PA JE MALO REĆI HVALA,
 
DAĆE GOSPOD DOBAR ČAS DA DOĐETE VI KOD NAS.
 
VALjDA ĆEMO KADRI BITI GOSTOPRIMSTVO UZVRATITI,
 
BOGME NEĆE BITI LAKO UGOSTITI VAS OVAKO.
 
ZDRAVICI JE EVO KRAJ, BOŽE VEL'KI TI PODAJ,
 
DA NAM BUDE SREĆNO OVO POBRATIMSTVO NAŠE NOVO.
 
ŽIVJELI!
 
Ovo stihotvorenije pozdravljeno je snažnim aplauzom.
 
Naravno nije moglo proći i bez bogate lovačke lutrije. Među obiljem vrijednih nagrada prve dvije su bile pravi hit: lovačka puška „Stoger M3000 deluxe“ i štene crnogorskog planinskog goniča.
 
Onda, uz orkestar i pjesmu, nasta veselje koje vremenom preraste u pravu euforiju. Ako je neko mislio da će „Trebevičani“ ustuknuti pred tim izazovom, taj se ljuto prevario, oni se, uz sadejstvo domaćih snaga, pokazaše kao valjani potrošači voća u destilovanoj formi, ali i kao vatreni fanovi kafanskih pjevačica. Valjda to neće okrnjiti njihov zavidan  ugled u lovačkom svijetu. „Začuđuje“, kako se lovačka bratija neoprostivo lako predavala urnebesnoj zabavi (a da vidim ko ne bi). Tutnjalo je „za sve pare“. Džaba je, ne može čo'jek od sudbine uteć', pa bi-šta bi, ne vrijedi poricati, jeste popilo se, bili smo bučni i veseli, ali ne i nepristojni.
 
Osvanu i ponedjeljak, valja kući ići. Ni vidni tragovi umora i nesna nisu sa naših lica skinuli osmijeh, koji tu stoji zakačen već četvrti dan. Ni nama nije bilo lako izdržati sve te burne događaje i čašćenja, kamo li njima sve to besprijekorno pripremiti, tolike ljude dočekati i onako širokogrudo častiti i gostiti. Ogroman je teret bio na plećima predsjedniku Iliji i upravniku Predragu. Svaka im čast! Nije im padalo na pamet da nas bar na kraju „poštede“ obilja jela i pića, pa morasmo opet dvaput doručkovati. Prvo u „Balkanu“, a sat i po kasnije u „Parmi“ nas carskom gozbom počasti i pozdravi predsjednik SO Budva, gospodin Nikola Jovanović, poželjevši nam srećan put. Sastav „odbora za ispraćaj“ valjda govori da smo se i mi pokazali kao solidni ljudi. Pored brojnih lovačkih drugova na čelu sa Peđom Zecom, tu su bili opštinski funkcioneri Predrag Ivanović i Đorđije Probilović, kao i sve vrijeme prisutni naš stari lovidrug Vojo Kuljača.
 
Pritežemo opanke za puta, vala je vakat da ti dobri ljudi malo dušom da'nu. Ovom prilikom upoznasmo pravo lice Budvana, koji nisu tek dobrostojeći „gošpari“ što lagodno žive od turizma, već marljivi, dostojanstveni domaćini, druželjubivi i galantni, sa finim osjećajem mjere. Nije to bila nikakva glumljena pi-ar ljubaznost, već iskrena bratska naklonost. Kada se sve sumira, otvoreno možemo reći da smo imali privilegiju da se družimo sa njima.
 
Dvije smo ulice zakrčili opraštanjem: „Hvala, hvala i do skorog viđenja“, obećasmo jedni drugima da na ovu lovačku storiju ne stavljamo tačku, već zarez. I zaplovi naš kombibus  pod sigurnom rukom Dragana Lopatića. Usput analiziramo protekle događaje i sabiramo utiske, jednodušna je iskrena ocjena da je sve bilo na najvišem nivou i da je ovo bio jedan od onih rijetkih nezaboravnih lovačkih doživljaja. Priželjkujem da ko izrekne kakvu primjedbu jer kažu loš je znak i ne valja kad je baš sve idealno. Dok, Bog se dragi smilova, pa neđe oko Grahova, javi se jedan, kaže gulaš mu nije bio slan i dobro začinjen. Meni laknu.
 
Tekst preuzet: Dragan Mijović katera.news
Foto: glassrpske.com
sreda, 01 mart 2023 18:10

LU ,,Srna“ obezbijedilo nove nadzorne kamere

Napisano
Lovačko udruženje"Srna"Srbac i dalje nastavlja da ulaže u zaštitu lovišta od krivolova i pojačava aktivnosti lovočuvarske službe. Udruženje je od juče dodatno opremljeno sa pet novih kamera koje će itekako pomći u ovoj namjeni, što je dosad ukupno oko 15 kamera, kaže predsjednik Udruženja Goran Savanović.
,,U cilju sprečavanja krivolova, najveći dio lovišta u proteklom periodu pokriven je stacionarnim i pokretnim kamerama i video nadzorom. Kako bi se dodatno zaštitio fond divljači, koristiće se i video nadzor koga je Policijska stanica, uz pomoć Opštine Srbac i privrednika, instalirala širom opštine”, kaže Savanović.
Lovačko udruženje “Srna” Srbac u vrijeme lovostaja i mira u lovištu, u vrijeme kad se stvara novi podmladak i fond divljači, preduzima maksimalne mjere zaštite lovišta.
 
Tekst i fotografija preuzeti:RadioSrbac Srbac
Gradska opština Pantelej u saradnji sa Lovačkim udruženjem grada Niša organizovala je tradicionalnu, trinaestu po redu, „Šakalijadu“, u širem ataru sela Gornja Vrežina.
Manifestaciji je prisustvovala predsednica Gradske opštine Pantelej, Nataša Stanković sa najužim rukovodstvom.
 
Ispred Zadružnog doma u Gornjoj Vrežini, učesnici Manifestacije prezentovali su ulov, a nakon toga proglašeni su najuspešniji lovci na šumske predatore, u sklopu tradicionalnog lovačkog druženja.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Niske Vesti
utorak, 28 februar 2023 08:20

Hajka na Zlatiboru opet prošla bez ulovljenog vuka

Napisano
Lovačko udruženje "Zlatibor-Čajetina" proslavilo je 120 godina postojanja, a u sklopu sabora održana je hajka na vuka po 41. put. Vuk je i ove godine nadmudrio lovce.
 
Magla, vetar koji popreko nosi sitni sneg, dva stepena ispod nule, a ispred lovačkog doma na Zlatiboru, na strelištu Zova, u ranim jutarnjim satima počelo okupljanje lovaca. Svi ko zapete puške spremni da krenu na hajku na vuka. Okupio ih je ovogodišnji Sabor lovaca, koji je počeo još u petak, a poslednji dan (u nedelju) namenjen je za hajku na vuka po 41. put.
 
Ove godine došlo je mnogo više učesnika nego prethodnih, a razlog je i proslava 120 godina postojanja lovačkog društva "Zlatibor-Čajetina". Došli su iz svih krajeva Srbije, Republike Srpske (BiH), Crne Gore, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, preko njih 300. Pre zbora okupljaju se ispred Lovačkog doma, a unutra popiju kaficu i čaj da bi se ugrejali. Bilo je snega i kiše na ranijim hajkama, ali ovakve magle, kažu lovci još nisu videli. Svi trljaju ruke da bi ih ugrejali od hladnog vetra koji probija do kostiju, a u međuvremenu je počeo i sneg da pada.
Lovačke priče
Uz kaficu prepričavaju svoje lovačke priče iz prethodnih lovova, o divljim svinjama, lisicama, a poneko pomene i vuka. Mada, sa onima sa kojima smo pričali, svi su nekada upucali bar jednog vuka (!?). Da li su to samo njihove priče ili je istina, to samo oni znaju. Smeju se, šale se, pa nije ni čudo što kažu da u lov najviše idu zbog druženja.
 
"Pustio si brkove, e baš te briga, više te neće zvati Ćelo, nego Brko", čuje se za jednim stolom.
 
Na više mesta, unutra i napolje pod šatrama, sprovodi se upis i evidencija lovaca. Sekretar LU "Zlatibor - Čajetina" Marko Pantović za Agroklub kaže da su juče bile streljačke discipline, a danas sledi hajka. Podsetio je da je ova organizacija osnovana 1902. godine u Čajetini, ali zbog korone proslava je odložena za ovu godinu.  
 
"U prethodnih mesec dana smo intezivno pratili divljač. Primetili smo četiri vuka, pa će taj potez na kome će se loviti biti Lečića vrh, Vučijak, Klade. Očekujemo oko 300 učesnika u lovu i naše članstvo. Vreme nam ne ide na ruku, ali sve je to priroda i draž ove akcije. Nije idealno i nikad nije idealno, tako da smo naviknuti na razne uslove. Nadamo se da ćemo srediti vuka. Dozvoljen je odstrel pet vukova, ali mi ćemo biti zadovoljni i da jednog ulovimo", kaže Pantović i dodaje da su prošle godine imali priliku da odstrele vuka gde je gost pucao, ali nije bio precizan.
 
Aktima se određuje tačan broj vukova za odstrel
Evropska unija je zabranila lov vuka, pa na pitanje gde smo mi u tom, Pantović je mišljenja da Zajednica to uradila iz razloga što ga je ista i istrebila.
 
"Kod nas ne postoji razlog za takvim merama iz razloga što mi vuka imamo. Svake godine se kako na nivou lovačkih udruženja, tako i saveza, donose planski akte koji uređuju tačan broj koliko će se odstreliti vuka i druge divljače".
On dodaje da za razliku od prethodnih godina, ove i prošle godine bilo je manje štete koju su nanosili ovi šumski predatori. U samom lovištu kojim gazduje LU "Zlatibor-Čajetina" vukovi su rastrgli jednu košutu. Upravo uzgoj jelenske divljači je ono na šta su posebno ponosni u ovom udruženju.
 
"Pre dve i po godine pod pokroviteljstvom države pokrenuli smo projekat reprodukcija jelenske divljači. Do sada je na prostoru Zlatibora pušteno 60 jedinki jelena, od kojih je 48 u prirodi, a 12 je nedavno stiglo i nalaze se u prihvatilištu. Zabeležene su i prinove, pa tako sada ukupno imamo oko 80 jedinki jelenske divljači", kaže naš sagovornik.
 
To nije jedina prinova u ovom lovištu.
 
"Zajedno sa Biološkim fakutletom iz Beograda pokrenuli smo monitoring medveda gde smo obeležili četiri jedinke medveda, a oko 12 do 13 jedinki su stalno prisutne u našem lovištu. Njihova brojnost raste. Jedna obeležena mečka je omecila četiri mečeta", dodao je sekretar LU "Zlatibor-Čajetina".
 
I deca i žene deo hajke
Već je vreme za polazak na teren i daju se poslednja uputstva. Prvo što je izdao naređenje je da svi lovci pređu preko dezo-barijere zbog afričke kuge. Zatim su određeni i podeljeni sektori. Sa nestrpljenjem da krenu u hajku su i najmlađi učesnici, devetogodišnji Ranko i njegov brat Dejan Marković (14) sa Zlatibora.
 
"Nije nam prvi put da smo u lovu. Ranko je išao nekoliko puta, a ja sam bio više puta i na hajci na vuka. Idemo sa tatom i sve je super. Nema veze što je hladno, dobro smo obučeni. Od svega najlepše je druženje", kaže Dejan.
 
I ova akcija nije prošla bez jedine žene lovca Milice Bukvić. Ima 77 godina i ovo joj je 31. put da prirustvuje hajci na vuka.
 
"Nema žena u lovu, valjda im je malo teško, ali meni baš prija. Sada je veliki problem magla, pa vukovi imaju šanse. Ako sneg padne, biće tragova i lakšeg lova. Ovde sam najviše zbog šetnji i lepote prirode. Lepo je druženje i volim prirodu", kaže Bukvićeva.
 
Učestvuju i Vojvođani
Na Zlatibor je stigla i grupa lovaca iz Čuruga. Uroš Đuradin kaže da je prvi put na zlatiborskoj hajjci.
 
"Ovim se bavim od 1995. godine i prvi put sam ovde. Pre mesec dana sam ulovio prvog vuka u Blacu, nadam se da ću i ovde biti te sreće", kaže gost iz Čuruga.
 
Već 30 godina na zlatiborsku hajku na vuka redovno dolazi Branko Miodanić iz Prnjavora.
 
"Ove godine sam došao sa grupom od 16 lovaca. Imao sam sreće da sam pre nekoliko godina u Murtenici, a pre toga na Torniku ulovio vuka. To je poseban osećaj. Uloviti vuka je kao kada osvojite Vimblodon u tenisu. To je vrh u ovom sportu. Ima jedna priča da najpoznatiji lovac iz mog vremena pokojni predsednik Tito nikada nije ulovio vuka, jer ne može da se naštima. To mora da se ima sreće, volje, strpljenja i želje", kaže Miodanić i dodaje da su lovci humani i društveni ljudi, koji više unose, nego što iznose iz lovišta - oni prihranjuju i čuvaju divljač.
 
A kada su u pitanju vremenske prilike on kaže da nije baš pogodno vreme zbog magle - "ali, valjda će malo napadati snega".
 
"Ima jedna izreka koja glasi: za pravog lovca nema lošeg vremena i stroge žene", dodao je naš sagovornik.
 
Hajka se završila bez ulovljenog vuka.
 
tekst i fotografija preuzeti:Agroklub.rs
Foto: Zvezdana Gligorijević
ponedeljak, 09 januar 2023 16:54

Operisan dečak koji je ranjen u lovu kod Pirota

Napisano

Tokom nedelje uveče operisan je 13-godišnji dečak koji je ranjen u lovu u selu Vlasi kod Pirota, a iz Univerzitetskog kliničkog centra Niš kažu da je svestan, komunikativan i stabilnih vitalnih parametara.

Nakon jučerašnjeg prijema i dijagnostike, kažu iz UKC-a, 13-godišnjaku je zbog povreda grudnog koša urađena torako-drenaža.

Tokom večeri, neurohirurške povrede glave, sanirane su operativno i pacijent je trenutno hospitalizovan u intenzivnoj nezi Klinike za anesteziju - dodaju iz UKC-a.

Dečak ima prostrelnu ranu u predelu butine, povredu glave, grudnog koša i stomaka, rečeno je juče u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Kako su juče rekli iz Policijske uprave u Pirotu, više informacija biće poznato nakon istrage, koja je u toku.

izvor Juzne vesti

У овом тренутку шумске животиње су и даље угрожене, па је неопходно да се понашамо пристојно: 

 
Поштујемо шуму и њене становнике.“ Зимско доба је за многе најлепше доба године, јер доноси много радости, као што је празнична атмосфера и снежне авантуре.
 
 У међувремену, у овом тренутку највише су угрожене животиње, а Министарство пољопривреде, шумарства и хране тражи шумски бонтон.
 
 У Министарству пољопривреде, шумарства и хране истичу да су посебно угрожене дивље животиње.
 
 Истовремено, додају да се за ово време посебно треба придржавати шумског бонтона и што мање узнемиравати ионако угрожене животиње.
 
 Хладноћа и недостатак хране највеће су препреке. Дивље животиње су спремне за хладније дане, али упркос зими и недостатку хране, суочене су са препрекама које угрожавају њихову егзистенцију.
 
 Додатне проблеме често изазивају људи својим неприкладним понашањем које омета њихово природно станиште.
 
 У Министарству пољопривреде, шумарства и хране активности које нарушавају животну средину дивљих животиња обухватају: шетњу паса без повоца, пешачење ван утабаних стаза, скијање ван обележених стаза за скијашко трчање и вожњу моторним санкама ван полигона.
 
 Узбуђење може бити погубно за животињу Мењајући своје годишње крзно зимским салом, животиње себи омогућавају да преживе хладније дане у години. Међутим, животиње се не ослањају само на зимску маст, када дође хладно, усвајају друге стратегије које им омогућавају да лакше преброде зиму. Главна стратегија је да се крећете што је мање могуће, јер се на тај начин избегава непотребно трошење енергије. 
 
 
Животиње се тако повлаче у своја зимовалишта, где им је, поред скромне исхране, пре свега потребан мир. Са ове тачке гледишта, важно је да се при уласку у шуму понашате адекватно и не узнемиравате животиње, јер то може бити погубно за њих.
 
 
 Обавезна употреба поводаца Дивјад се тешко креће по дубоком снегу, чега власници паса морају бити свесни. У случају да пас није на повоцу, само он може да оде после игре и почне да га јури. На овај начин животиње непотребно губе енергију коју је тешко надокнадити. Са изгубљеном енергијом, недостатком хране и додатним губитком енергије услед хладноће, може доћи до смртне опасности.
 
 Животиња која слаби због недостатка енергије је подложнија болестима и, на крају, трошењу. Ослабљена животиња такође постаје лакша мета за предаторе.
 
 Храњење дивљачи је дозвољено само за одговарајуће квалификоване особе.У тешким зимским условима добробит дивљачи обезбеђују ловочувари или запослени у ловиштима од посебног значаја, као и ловци из ловачких породица у другим ловиштима. 
 
За храну се дивље животиње окрећу у товилишта, где их хране стручно обучени ловци. Министарство пољопривреде, шумарства и хране упозорава да они који нису чланови ловачких организација не треба да покушавају да сами похрањују товилишта или да прихрањују дивљач на неприкладним местима или у близини људских настамби. 
 
Добре намере које нас терају да хранимо дивљач често пропадну, јер неправилно храњење дивљачи доноси више штете него користи. „Поштујмо шуму и њене становнике“, кратка је парола министарства која позива на додатни опрез при уласку у шуму. као и ловци из ловачких породица у преосталим ловиштима. За храну се дивље животиње окрећу у товилишта, где их хране стручно обучени ловци. 
 
 
Текст преузет:https://ljubljanainfo.com/

Фото:Ловачке Приче (илустрација)
СРЕМСКА МИТРОВИЦА - Сремска Митровица ће у будућности постати центар ловног туризма. У ту сврху почела је изградња Ловачко-туристичког центра недалеко од Казнено-поправног завода. За прву фазу радова из више извора обезбеђено је око 20 милиона динара.
За ловце, изградња мултифункционалног Ловачког центра много ће значити, с обзиром на њихове потребе и све већи развој ловног туризма.
 
Митровица ће постати центар ловног туризма, како је најавио председник Скупштине града. Истакао је да ловци веома значе за један град, пре свега за очување животне средине. Град је на основу тога препознао потребе ловаца, те ће им овај мултифункционални објекат са смештајним капацитетима доста значити.
 
До сада Удружење ловаца се налазило у објекту на Спомен гробљу те ће се овим центром потпуно задовољити њихове потребе, а стари објекат на спомен гробљу биће претворен у музеј, најављују из града.
 
Текст преузет:https://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina
 
Фото:Ловачке Приче (илустрација)
Strana 30 od 124

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Organizacija za prava životinja "Sk…

10-07-2023 Hits:774 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Zaštitnici životinja tužili pastira kog je ujeo vuk i gradonačelnika koji je naredio da zver ubiju   Organizacija za prava životinja "Sklonište za životinje" (De Faunaesherming) tužila je pastira kog je ujeo vuk i gradonačelnika koji je naredio da se ta životinja ubije, preneo je "NL tajms".   Prema navodima organizacije, "ovo nije napad...

Read more

Rast trofejne vrednosti kod Srndaća

18-12-2012 Hits:268092 Trofeji Urednik portala - avatar Urednik portala

Kod srneće divljači rogovlje krasi glavu samo kod mužjaka tj. srndaća. Već u trećem mesecu života kod muških lanadi počinje izrastaj iz čeonih kostiju sa leve i desne strane dva posebna izraštaja koja se razvijaju i nazivaju se rožišta. Koštani izraštaji na glavi srndaća koji svake godine izrastaju iz rožišta...

Read more

UN prepoznale trofejni lov kao alat za z…

06-10-2017 Hits:4627 Trofeji Urednik portala - avatar Urednik portala

Ujedinjene nacije su prepoznale trofejni lov kao alat za zaštitu populacije divljači i preporučeno je da se primenjuje u svim lovištima u svetu, kroz mali odstrel, do 10 odsto populacije divljači, obezbediti prihode za lokalnu zajednicu. Ideja je da se kroz mali odstrel, do 10 odsto populacije divljači, obezbede prihodi...

Read more

Ловачки дом украшен сликама

30-06-2022 Hits:986 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Ликовна колонија у организацији Ловачког друштва Голуб из Великог Поточеца одржана је у недељу на простору Ловачког дома ЛД Голуб из Великог Поточеца код Крижеваца. – У прелепој природи и по лепом времену настале су прелепе слике са мотивима лова, које ће додатно обогатити простор овог ловачког дома.  Својим радовима допринос...

Read more

Медвед посетио ресторан на путу Маврово-…

21-05-2023 Hits:710 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Радници у комплексу "Кораб Трница", луксузном ресторану који се налази на путу Маврово-Дебар, затекли су синоћ одраслог медведа како се слободно шета по паркингу, око паркираних аутомобила. Комплекс се налази у срцу Горне Реке, између високог Кораба, Шаре и Бистре, у близини бројних раштрканих планинских потока и Радика, међу зимзеленим...

Read more

Lov na lisice u zimskom periodu “čekanje…

20-02-2018 Hits:9197 Lov na predatore Aleksandar  - avatar Aleksandar

Svi strastveni lovci sa velikom radošću i nestrpljenjem očekuju tri zimska meseca u kojem svaki slobodan trenutak posvećuju ovom lovu. Za pravog ostrašćenog lovca nema ništa lepše nego dočekati zimsko prohladno jutro na “ čeki “ ili lagano padanje mraka u snegom prekrivenoj šumi to je jedinstven doživljaj kao i...

Read more

Čokovi kod sačmenog oružja

11-03-2017 Hits:28554 Naoružanje Borivoj Vesković - avatar Borivoj Vesković

Čok je deo puške sačmarice koji služi za sužavanje prečnika puščane cevi na njenom kraju. Takođe služe i za sužavanje sačmenog snopa na određenim udaljenostima. Kako imaju mogućnost povećanja efikasnosti svakog zrna, čokovi su postali bitan saveznik svakom strelcu iz pušaka sa ne olučenim cevima. Ako se divljač približava lovcu sa...

Read more

Lovačko udruženje koje je osnovano u Kra…

14-04-2022 Hits:1516 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Arilje - Jedno od najstarijih udruženja u Srbiji, koje je osnovano davne 1922. godine, kada je na ovim prostorima vladala monarhija,u petak 15. aprila, tačno na svoj rođendan, obeležiće veliki jubilej, vek postojanja. „Svoj stoti rođendan proslavićemo svečanom sednicom u Sokolskom domu u Arilju. Ceremonija počinje u 15 časova, a prisutnima...

Read more

Медведи траже храну по кантама за смеће

31-07-2023 Hits:781 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Месна заједница села Галичник дописом надлежним институцијама тражи да се превазиђе проблем кретања медведа у околини и селу . - Обавештавамо вас да смо се више пута званично обраћали Министарству пољопривреде, шумарства и водопривреде и Државној ловној инспекцији и указали на све већи проблем присуства медведа у Галичнику, наводи се...

Read more

Nastradao lovac iz Apatina

31-10-2016 Hits:4686 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

U nesreći koja se dogodila u nedelju prepodne smrtno je stradao lovac Veljko Ć. (1964) iz Apatina. Njega je iz vatrenog oružja pogodio takođe lovac iz Apatina sa kojim je jutros krenuo u lov. Kako nezvanično saznajemo, on je u toku prepodneva sa grupom lovaca krenuo u lov na fazana...

Read more

Održana Skupština LU"Srna".Srb…

16-05-2023 Hits:809 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Za LU"Srna" Srbac,prošla godina je bila izuzetno uspješna jer je ostvareno pozitivno poslovanje, izmirene su sve obaveze prema dobavljačima, izvršen planiran odstrel divljači i ispunjene sve zakonom predviđene obaveze u skladu sa Zakonom o lovstvu. Ovo je izjavio predsjednik udruženja, Goran Savanović, na jučerašnjoj redovnoj izvještajnoj sjednici Skupštine udruženja koja je...

Read more

У дворишту Дамљановића поред пса и мачке…

26-07-2022 Hits:1127 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Горњи Милановац - У горњомилановачком селу Коштунићи, двориштем Душана Дамљановића поред пса и мачке трчкара и једно малено лане.   Душан је лане нашао у подножју Равне Горе, када је имало свега пар килограма и одлучио да га понесе кући, јер само у шуми не би могло да преживи. „Нашао сам је под...

Read more

Lovac se utopio u Tisi

27-11-2017 Hits:3891 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovac se utopio u Tisi za vreme lova lovac Vasa S. (68) iz Padeja, udavio se u četvrtak u Tisi, dok je sa kolegom D.J. iz ovog banatskog sela kod Čoke lovio divlje patke. Oni su čamcem pošli u lov na divlje patke iz neutvrđenog razloga, čamac se prevrnuo, a...

Read more

Izveštaj sa sajma lova i ribolova u Nišu…

12-04-2013 Hits:391540 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

XV sajam lova i ribolova Niš 2013 koji se održava u hali ,,Čair,, od 10.04.-14.04.2013 godine, okupio je brojne izlagače (prodavce) lovačko - ribolovačke opreme. Najavu o ovom događaju možete videti na strani. Zadovoljavajuća ponuda oružja i opreme za lov kao i pratećeg asortima a izlagači su obezbedili i sajamske popuste...

Read more

Zbog šakala, vukova i lisica žielji Gorn…

19-07-2022 Hits:2449 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Otkako su Dejanu Janjiću, iz Gornjeg Neradovca kod Vranja, šakali u dvorištu udavili psa meštani ovog sela ne spavaju mirno. U njihova srca uselio se veliki nemir tako da svi oni pred počinak dva puta provere kako su u staji zatvorili stoku. Ujutro, čimu stanu, opet  su kod stoke da...

Read more

"Petrovdanski kup" u gađanju l…

13-06-2023 Hits:818 Naoružanje Nenad - avatar Nenad

U nedjelju 9.jula Petrovdanski kup u gađanju letećih meta u Poveliču U organizaciji Lovačkog udruženja "Srna" iz Srpca u nedjelju 9. jula po sedmi put biće održan "Petrovdanski kup" u gađanju letećih meta. Takmičenje će se održati na poligonu za gađanje letećih meta na pisti u Poveliču. Od 8.30 do 10 časova predviđeno...

Read more