Poslednje objave
cache/resized/f9158b2724f741452f362891a0156e03.jpg
... kada dođu ti neki dani zbog kojih se pitaš zašto nema ...
cache/resized/feee6291ae64629fd901cd3c4c118e85.jpg
Stradao lovac iz Šapca: Puška slučajno opalila J. M. (52) ...
cache/resized/4faaa69275caccae64c7fd82ab53b3ca.jpg
Ministar Gašić: Lovci i dalje odgovorni za bezbedno ...
cache/resized/4b0939f72d05c0e61b5dae6a5ee29e22.jpg
Stradao mladi lovac, puška opalila slučajno, a metak ga ...
cache/resized/dab7c010685275b660cf1189089d9543.jpg
Blizu 1.500 lovaca u SBK-u već četvrtu godinu ne mogu u lov ...
cache/resized/d03d46d1ec16beaa8950b3a772322d05.jpg
Prošle nedelje počela je sezona lova na fazane. Lep ...
cache/resized/04616e033a9e51a127e53f6ad783bbd8.jpg
Lovačko udruženje Zlatibor izgradilo volijeru za prihvat ...
cache/resized/9611f9cda0d153064c8feaba0bdd6d18.jpg
Lovci spasili mladučne medvjeda, pa se našli pod istragom ...

Dan zaštite prirode u Srbiji na više lokacija je obeležen 11. aprila, a kod Kikinde je pronađena otrovana jedinka orla krstaša, ptice sa nacionalnog grba, saopštilo je danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Orao je pronađen na oranici u blizini Kikinde, a po svemu sudeći stradao je hraneći se zatrovanom lisicom, dok su u njegovoj blizini nađeni i leševi mišara, takođe, strogo zaštićene vrste.Timovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i njihove mađarske kolege iz organizacije MME – BirdLife Hungary, zajedno sa specijalno obučenim psima za pretragu terena, izlaze na teren kako bi otkrili leševe životinja i zatrovane mamce.

„Izuzetno nas je pogodila i uznemirila vest o otrovanom mladom krstašu kod Kikinde. Mima i Mihajlo, prošlogodišnji mladunci mesecima borave upravo na severu Banata i u južnoj Mađarskoj, što pokazuje satelitsko praćenje. Izlaganje otrovnim mamcima može da bude kobno za najređe ptice u Srbiji. Gubitak svake jedinke krstaša predstavlja ogromnu štetu za našu prirodnu baštinu i surovo unazađuje napore da na nebo iznad Srbije vratimo te veličanstvene ptice“, navodi Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Trovanje divljih životinja, posebno ptica grabljivica, jedna je od najvećih opasnosti za njihov opstanak u Srbiji. Samo u poslednje 22 godine od posledica trovanja širom Srbije stradalo je preko 2.300 jedinki zaštićenih ptica, od čega više od 100 orlova belorepana. U većini slučajeva trovanje je bilo namerno i korišćeni su mamci koji su tretirani pesticidima, poput zloglasnog Furadana.

Javnost u Srbiji duže od osam godina čeka na osnivanje Radne grupa za sprečavanje trovanja i uspostavljanje Protokola o postupanju u slučajevima trovanja divljih životinja, što je preduslov da se sve učestaliji zločini prema prirodi učinkovito istražuju i kažnjavaju.

Ono što ometa pomak su institucije koje slabo sarađuju i nevoljno postupaju prema zakonom definisanim nadležnostima, dok građani i udruženja za zaštitu ptica i prirode iz meseca u mesec pronalaze nove leševe zaštićenih vrsta,Orlovi krstaši dospeli su u žižu javnosti 2016. godine kada je obelodanjeno da su u Srbiji preostale svega dve jedinke. Već narednog proleća članovi i volonteri Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započeli su za naše prilike nesvakidašnji program čuvanja poslednjeg gnezda ove kritično ugrožene vrste.

Bdenje na teritoriji orlova Bore i Eržike doprinelo je da oni od 2017. do 2021. uspešno podignu sedam mladunaca, te da se u okolini pojave i novi orlovski parovi.

„Ovog proleća u Srbiji je prisutno najmanje pet parova krstaša i svi se gnezde u prostranom Banatu. Nema veće radosti i ponosa za nas zaštitare prirode od trenutka kada ugledamo orlove na mestima gde ih do skoro nije bilo moguće sresti. Tada postajemo svesni da ogroman terenski rad i nesebičan trud za očuvanje zajedničkog bogatstva daje rezultate na koje može da bude ponosan svaki naš građanin“, ističe Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Orlove krstaše većina građana doživljava kao nacionalni simbol i zabrinuta je za njihov opstanak, a slučaj otrovanog krstaša kod Kikinde uznemirio je varoš na severu Banata.

„Nadamo se da će uz našu pomoć predstavnici inspekcija za zaštitu životne sredine, šumarstva i lovstva, te veterine, kao i policijski službenici dati sve od sebe da prikupe dokaze koji bi mogli da dovedu do otkrivanja i kažnjavanja trovača“, pojasnio je Milan Ružić, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. smatraju u DruštvSrbije. Tekst i fotografija preuzeti:RTS

 
 

Nova Varoš – Nikada do sada lovci na planini Zlatar dve večeri zaredom nisu ostvarili ovakav uspeh i odstrelili čak 19 lisica. Čekajući u zasedi i po nekoliko sati, lovci iz udruženja “Kozormor” bistrog oka i velikog strpljenja da namame a zatim i odstrele predatore koji su im mesecima unazad zadavali muke.

“Na mrsilištu gde smo čekali vukove zimus, a na kraju lovne sezone, primetili smo povećan broj lisica pa smo se nakanili da ih odstrelimo. Lisice napadaju pilad, malu živinu, opasni su predatori i uništavaju zeca, zatim lanad. Možete zamisliti na tom jednom malom prostoru kad 19 lisica odstranite koliko je ostalo zečića i lanadi, srna itd. Sve je urađeno iz ’čeke’ za vukove”, objašnjava za RINU, Dušan Smiljanić iz lovačkog udruženja “Kozomor” iz Nove Varoši.Lisice su odstreljene sa nekih 80-90 metara iz karabinske municije, a on, kaže, nije bio sam, već mu je pomoć pružio lovac Rade Leković.

Kao posebnu zanimljivost izdvaja to da na Zlataru i okolini ima sve više medveda.“Medvedi su trajno zaštićena vrsta. Ima ih sedam ili osam komada. Međutim, u zadnje vreme pojavilo ih se baš dosta. Još četiri ili pet više u odnosu na pre i to na malom prostoru”, upozorava Smiljanić.

Ipak, on “spušta loptu” tvrdeći da medved neće da napadne čoveka i da ljudi ne treba da budu uplašeni.“Oni su biljojedi, stradaće neka košnica sa pčelama. Vole šumsko voće, pečurke. Za 45 godina ovde nije bio nikada napad na čoveka, poručujem svima da budu bezbrižni”, zaključuje sagovornik RINE.

Tekst i fotografija preuzeti;SANDZAK live (Rina)

 
OGLAS
 
 

I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu svetog Ante i naselju Mandalina gustom borovinom – i čagljevima, grabežljivcima nalik mješancu vuka i lisice.

Prema procjeni Krste Grgasa, mještanina i lovca, člana LD-a "Šibenik", zadnjih nekoliko godina na tom nevelikom području obitava barem 20, ako ne i više jedinki, raspoređenih, prema svemu sudeći, u tri čopora. Procjenjuje to po njihovu glasanju kada se spusti noć, jer čagalj danju miruje skriven i rijetkost ga je vidjeti.

LOŠE NAVIKE LJUDI

Neupućenima, a dosta građana ne zna o čemu je riječ, njihovo "žaljenje", kao da plaču i nariču djeca izaziva jezu, no dobra je vijest da čagalj nije opasan za ljude. Još manje otkako je u cijeloj zemlji iskorijenjena bjesnoća, no poguban je za plemenitu divljač i stoku. S lakoćom ugrabi janjca, ponekad i ovcu, a kako oko Zablaća nema nikakva stočarstva, niti je divljači u izobilju, čaglja vjerojatno dobrim dijelom privlači otpad koji bacaju ljudi

Ne znači, dakako, da ga ostavljaju mještani, no znajući navike dijela građana da svoje kante za otpad uopće ne iznose pred vrata komunalcima na pražnjenje nego svoje smeće odvoze autima i bacaju u prirodu gdje stignu, jasno je da tako hrane i čagljeve. K tome, u neposrednoj blizini Zablaća je i kompleks hotela "Amadria park", bivši "Solaris" i ljeti prava turistička košnica: umjesto klape, piva čagalj ispo' volta, ili klapi šekondira!?

– Zasad ih u većem dijelu Zablaća samo čujemo, drže se oko sela. Ako se noću gdje vrzmaju, to je na krajnjem rubu naselja i, srećom, u misto još uvik ne zalaze – kaže Krste Grgas.Zabrinut je kao lovac jer su se čagljevi raskotili preko mjere. U hijerarhiji divljih predatora iz obitelji pasa to otprilike izgleda ovako: gdje su čagljevi, nema lisice, a gdje ima vuka, slabo ima ovih drugih. Ko jači, taj kvači, kao posvuda.

– Ode je čagalj potira lisicu, a više nema divljih svinja – govori Grgas. Krmačicama s potomstvom triba mir, a čagalj će u pravilu napasti mladunče, čak i odraslu divlju svinju kada se udruži u čopor.

POGONIČI U AKCIJI

Podsjećamo da je upravo zbog prave najezde divljih svinja na gradskom području koje su čagljevi protjerali Grad Šibenik, među prvim lokalnim samoupravama u zemlji, donio odluku da se jedino u posebnim prilikama i izvan redovitih aktivnosti u lovištu, lovcima omogući djelovanje i unutar zone 200 metara od naselja, što je inače zabranjeno Zakonom o lovstvu. Ukupan obuhvat tih površina izvan lovišta, kako im je službeni naziv, u šibenskom okružju iznosi 3169,07 hektara, od čega 1768,50 hektara obuhvaća izgrađena građevinska područja gradskih naselja, a preostala površina je pojas budućih građevinskih područja naselja prema Prostornom planu.

Prilikom lova unutar 200 metara tampon-zone između urbanih zaštićenih površina i lovišta u pravilu se ne koristi oružje i kada jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Šibenik, zatraži intervenciju od lovaca na temelju odluke o komunalnom redu, tada u područje gdje je zabranjena upotreba lovačkog oružja zalaze jedino pogoniči. Oni divljač tjeraju prema lovcima, koji zbog sigurnosti građana i imovine obično čekaju izvan 200-metarske zone, na granici s lovištem, ne bi li se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači s površina izvan lovišta na najprihvatljiviji i najbrži mogući način.U nedavnoj hajci u Zablaću, kao osiguranje zbog blizine naselja bili su angažirani šibenski komunalci zajedno s policijom. Tako to izgleda zakonski i tehnički, u smislu provedbe, no u praksi stvar s čagljevima nije toliko jednostavna. Nije odstrijeljen ni jedan, premda je u lovačkom stroju bilo 40-ak lovaca.

– Dva-tri čaglja su se izvukla, viđeni su izvan puškometa – veli Krste Grgas.

Lani su imali uspjeha u klasičnim hajkama, no on je uvjeren da će, radi smanjenja populacije čagljeva naseljenih praktički usred urbanog područja, trebati promijeniti taktiku.

– Vjerojatno ćemo postaviti mečilišta s iznutricama stoke i tako primamiti čagljeve. Konačnu odluku će doniti uprava lovačkog društva – ističe Grgas.

NIJE UGODNO SLUŠATI

Nikakvih pritužbi mještana na eventualne neugodnosti u vezi s čagljevima – izuzev noćnih koncerata – nije primila Branka Badžim, predsjednica gradske četvrti Zablaće, koja nas je uputila na "dečke" u lovačkim odorama, a o hranidbenim navikama čopora 8-9 jedinki svjedoči Ive Lucić, prodavač na osamljenoj pomorskoj benzinskoj crpki Lukoila u mandalinskoj uvali Duboka, nekoliko stotina metara preko porta udaljenoj od šibenske rive.

– Prvi put vidio sam cili čopor kada sam dolazio u noćnu smjenu, prije pet godina. Dotad ih nije bilo i mogu vam reći da nam nije bilo nimalo ugodno slušati njihovo zavijanje i jaukanje, ali navikli smo – govori Lucić.Čagljevi se spuste borovim šumarkom niza strminu do njihova kontejnera s otpadom i tu se motaju, privuče ih miris. Nisu baš ni plašljivi, svjedoči naš sugovornik, dodajući da nikakvih neugodnosti nije bilo.

Svatko se bavi svojim poslom, kao onaj vepar, golem kao omanji auto koji je prije nekoliko godina jednog jutra osvanuo pred "Amadrijinim" prvokategornikom hotelom "Ivan", punom turista. Ukipio se na ulazu pred pokretnim vratima i tako nepomičan ostao nekoliko dugih minuta dok se nije okrenuo i mirno odšetao. Kakvu bi samo strku izazvao da je uključio senzor i protrčao pored recepcije?

A sada, ne piva to klapa ispo' volta, nego je čagalj! I dobro je dok piva.

Tekst i fotografija preuzeti:Sibenski

 
OGLAS
 
 

I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu svetog Ante i naselju Mandalina gustom borovinom – i čagljevima, grabežljivcima nalik mješancu vuka i lisice.

Prema procjeni Krste Grgasa, mještanina i lovca, člana LD-a "Šibenik", zadnjih nekoliko godina na tom nevelikom području obitava barem 20, ako ne i više jedinki, raspoređenih, prema svemu sudeći, u tri čopora. Procjenjuje to po njihovu glasanju kada se spusti noć, jer čagalj danju miruje skriven i rijetkost ga je vidjeti.

LOŠE NAVIKE LJUDI

Neupućenima, a dosta građana ne zna o čemu je riječ, njihovo "žaljenje", kao da plaču i nariču djeca izaziva jezu, no dobra je vijest da čagalj nije opasan za ljude. Još manje otkako je u cijeloj zemlji iskorijenjena bjesnoća, no poguban je za plemenitu divljač i stoku. S lakoćom ugrabi janjca, ponekad i ovcu, a kako oko Zablaća nema nikakva stočarstva, niti je divljači u izobilju, čaglja vjerojatno dobrim dijelom privlači otpad koji bacaju ljudi

Ne znači, dakako, da ga ostavljaju mještani, no znajući navike dijela građana da svoje kante za otpad uopće ne iznose pred vrata komunalcima na pražnjenje nego svoje smeće odvoze autima i bacaju u prirodu gdje stignu, jasno je da tako hrane i čagljeve. K tome, u neposrednoj blizini Zablaća je i kompleks hotela "Amadria park", bivši "Solaris" i ljeti prava turistička košnica: umjesto klape, piva čagalj ispo' volta, ili klapi šekondira!?

– Zasad ih u većem dijelu Zablaća samo čujemo, drže se oko sela. Ako se noću gdje vrzmaju, to je na krajnjem rubu naselja i, srećom, u misto još uvik ne zalaze – kaže Krste Grgas.Zabrinut je kao lovac jer su se čagljevi raskotili preko mjere. U hijerarhiji divljih predatora iz obitelji pasa to otprilike izgleda ovako: gdje su čagljevi, nema lisice, a gdje ima vuka, slabo ima ovih drugih. Ko jači, taj kvači, kao posvuda.

– Ode je čagalj potira lisicu, a više nema divljih svinja – govori Grgas. Krmačicama s potomstvom triba mir, a čagalj će u pravilu napasti mladunče, čak i odraslu divlju svinju kada se udruži u čopor.

POGONIČI U AKCIJI

Podsjećamo da je upravo zbog prave najezde divljih svinja na gradskom području koje su čagljevi protjerali Grad Šibenik, među prvim lokalnim samoupravama u zemlji, donio odluku da se jedino u posebnim prilikama i izvan redovitih aktivnosti u lovištu, lovcima omogući djelovanje i unutar zone 200 metara od naselja, što je inače zabranjeno Zakonom o lovstvu. Ukupan obuhvat tih površina izvan lovišta, kako im je službeni naziv, u šibenskom okružju iznosi 3169,07 hektara, od čega 1768,50 hektara obuhvaća izgrađena građevinska područja gradskih naselja, a preostala površina je pojas budućih građevinskih područja naselja prema Prostornom planu.

Prilikom lova unutar 200 metara tampon-zone između urbanih zaštićenih površina i lovišta u pravilu se ne koristi oružje i kada jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Šibenik, zatraži intervenciju od lovaca na temelju odluke o komunalnom redu, tada u područje gdje je zabranjena upotreba lovačkog oružja zalaze jedino pogoniči. Oni divljač tjeraju prema lovcima, koji zbog sigurnosti građana i imovine obično čekaju izvan 200-metarske zone, na granici s lovištem, ne bi li se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači s površina izvan lovišta na najprihvatljiviji i najbrži mogući način.U nedavnoj hajci u Zablaću, kao osiguranje zbog blizine naselja bili su angažirani šibenski komunalci zajedno s policijom. Tako to izgleda zakonski i tehnički, u smislu provedbe, no u praksi stvar s čagljevima nije toliko jednostavna. Nije odstrijeljen ni jedan, premda je u lovačkom stroju bilo 40-ak lovaca.

– Dva-tri čaglja su se izvukla, viđeni su izvan puškometa – veli Krste Grgas.

Lani su imali uspjeha u klasičnim hajkama, no on je uvjeren da će, radi smanjenja populacije čagljeva naseljenih praktički usred urbanog područja, trebati promijeniti taktiku.

– Vjerojatno ćemo postaviti mečilišta s iznutricama stoke i tako primamiti čagljeve. Konačnu odluku će doniti uprava lovačkog društva – ističe Grgas.

NIJE UGODNO SLUŠATI

Nikakvih pritužbi mještana na eventualne neugodnosti u vezi s čagljevima – izuzev noćnih koncerata – nije primila Branka Badžim, predsjednica gradske četvrti Zablaće, koja nas je uputila na "dečke" u lovačkim odorama, a o hranidbenim navikama čopora 8-9 jedinki svjedoči Ive Lucić, prodavač na osamljenoj pomorskoj benzinskoj crpki Lukoila u mandalinskoj uvali Duboka, nekoliko stotina metara preko porta udaljenoj od šibenske rive.

– Prvi put vidio sam cili čopor kada sam dolazio u noćnu smjenu, prije pet godina. Dotad ih nije bilo i mogu vam reći da nam nije bilo nimalo ugodno slušati njihovo zavijanje i jaukanje, ali navikli smo – govori Lucić.Čagljevi se spuste borovim šumarkom niza strminu do njihova kontejnera s otpadom i tu se motaju, privuče ih miris. Nisu baš ni plašljivi, svjedoči naš sugovornik, dodajući da nikakvih neugodnosti nije bilo.

Svatko se bavi svojim poslom, kao onaj vepar, golem kao omanji auto koji je prije nekoliko godina jednog jutra osvanuo pred "Amadrijinim" prvokategornikom hotelom "Ivan", punom turista. Ukipio se na ulazu pred pokretnim vratima i tako nepomičan ostao nekoliko dugih minuta dok se nije okrenuo i mirno odšetao. Kakvu bi samo strku izazvao da je uključio senzor i protrčao pored recepcije?

A sada, ne piva to klapa ispo' volta, nego je čagalj! I dobro je dok piva.

Tekst i fotografija preuzeti:Sibenski

 

U Svrljigu se 17. aprila u organizaciji Kinološkog društva ,,Esferlig” održava treća Nacionalna izlobža pasa svih rasa.Treći CAC Svrljig – Esferlig biće održan na Sportsko-rekreativnom centru ,,Pastirište” u organizaciji KD ,,Esferlig” Svrljig.

Sudije na ovom takmičenju biće: 

– Duško Jovanović
– Petar Mišić
– Zoran Najdovski (Mk)
– Silvana Krsteska (Mk)
– Darko Gegovski (Mk)
– Dragan Krstić

Delegat: Vojislav Al Daghistani

Program izložbe:
– Uvodjenje pasa 8.00 – 10.00
– Otvaranje izložbe 10.30 – 11.00
– Ocenjivanje pasa 11.00
– Nakon završenog ocenjivanja počinje BEST IN SHOW

Kotizacija za prijavu za blagovremenu uplatu do 16. 04.2022. iznosi: prvi pas 1500, drugi pas istog vlasnika 1.000, baby, puppy i veteran 1.000 din.

Ukoliko uplatu vršite na dan izložbe kotizacija je 2.000 dinara po psu, za sve kategorije bez obzira na broj pasa istog vlasnika.

Uplata se vrši na račun KD “Esferlig” Svrljig 325-9500700035284-73 (OTP banka)
Svrha uplate: Prijava za izložbu
Primalac: KD”Esferlig” Svrljig

Prijave će biti otvorene do 12.04.2022.

Link za prijavljivanje:

Info
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
tel: +38163337737
DOBRO NAM DOŠLI
Tekst i fotografija preuzeti:Svrljiske novine
 

Nesvakidašnja nesreća dogodila se večeras na autoputu A1 u Tičićima kod Kaknja, kada je automobil udario vuka.

 

Još nema informacija o eventualno povrijeđenim osobama, a na automobilu je pričinjena materijalna šteta.

Uviđaj na licu mjesta obavili su službenici PS Kakanj, a još je misterija kako se vuk našao na autoputu A1.

Tekst i fotografija preuzeti:Mahalla.ba

Strana 61 od 124

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Ulcinj: Završen Evropski kup u radu pasa…

01-10-2023 Hits:1294 Kinologija Nenad - avatar Nenad

Crnogorskom kinološkom savezu pripala je čast da po prvi put organizuje Evropski kup u radu goniča na divlju svinju, koje se održalo na području barskih i ulcinjskih lovišta. Ulcinj i Lovački klub Ulcinj pokazali su se kao sjajni domaćini, te su ugostili dvanaest ekipa iz osam evropskih zemalja, dok su...

Read more

Šakal ušao u kafić i skakao po stolovima…

20-12-2022 Hits:1719 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Na sisačkoj gradskoj pijaci u subotu je uhvaćen zalutali šakal, koji je nakratko ušao u jedan od kafića prestravivši goste, a zbrinuli su ga članovi sisačkog Skloništa za životinje, prenose hrvatski mediji. Šakal je u kafić uletio ujutru, oko 8.30 sati. Preplašena divlja životinja počela je da skače između stolova i...

Read more

Zaštita poljoprivrednih kultura od divlj…

29-08-2013 Hits:147061 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Problem šteta na poljoprivrednim kultura od divljači svake godine evidentan je, u mnogo slučajeva predmet je sudskih sporova između poljoprivrednika i korisnika lovišta za nadohnadu pričinjene štete i u većini slučajeva obe strane su nezadovoljne epilogom. Zakon o divljači i lovstvu jasno propisuje pravo na nadohnadu štete u članu 88...

Read more

Početak glavne jesenje lovne sezone

18-10-2013 Hits:58252 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Na početku lovne sezone korisnici lovišta su obavestili lovce o merama bezbednosti u lovištima tokom lova o tome smo već pisali. Ove lovne sezone u lovištima gde se izlovljavala poljska jarebica ostrel će izostati jer nadležno Ministarstvo Uprava za Šume obustavilo je lov poljske jarebice do marta 2015 godine, izlovaljavaće se...

Read more

U Doboju danas održan Lovno-kinološki ku…

29-10-2022 Hits:2185 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Dejan Rakočević iz Srbije pobjednik je Lovno-kinološkog kupa Sveti Hubert "Memorijal Slavko Jovičić", koji je danas održan u Doboju. Drugoplasirani pas je vlasnika Andrije Blaževića iz Hrvatske, treći je pas Elvira Velića iz Sarajeva, a četvrti Miroslava Vučenovića iz Srbije.   Organizator kupa je dobojsko Kinološko udruženje “Prim. dr Zoran Janjušević”, čiji je...

Read more

Susret sa večitim rivalom u Vranju

07-02-2017 Hits:7080 Manifestacije i dogadjaji Bojan Stanković - avatar Bojan Stanković

Kao u svakom dobro organizovanom LU tako i LU “Fazan” iz Vranja uveliko vrši pripreme za predstojeći “okršaj” sa večitim rivalom. Tradicionalni sabor lovaca biće održan 12.02.2017.godine mesto realizacije tradicionalnog sabora lovaca biće na planini Goč nadomak Vranja. Pored redovnog pogona na predatore puna pažnja posvećena je i organizovanju takmičenja u...

Read more

Srećna nova 2018-ta godina

30-12-2017 Hits:4290 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

 Želimo Vam puno uspeha u novoj 2018 godini, Srećni praznici   Dobar pogled

Read more

Blace 2016. Vuku u pohode

22-01-2016 Hits:5898 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

XIX Tradicionalna međunarodna manifestacija Vuku u pohode, održaće se 30. i 31.01.2016 u Blacu. 30.01.2016 u 06:30h okupljanje lovaca isped hotela ,,Jezero,, u Blacu. 31.01.2016 u 06:30. okupljanje lovaca ispred lovačkog doma u Blacu. U lovu mogu da učestvuju samo lovci koji dobiju odobrenje (overenu prijavu) od strane lovačkog udruženja. Lov je dozvoljen...

Read more

Radnici JKP Drugi oktobar vratili majci …

11-06-2023 Hits:965 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Da posao JKP „Drugi oktobar“ nije samo odnošenje smeća, seča grana, čišćenje i da su zaposleni svakom radnom zadatku na terenu izuzetno posvećeni svedoče i događaji poput jučerašnjeg.   Naime, u Malom Središtu, odnoseći granje i šiblje sa seoskog groblja, radnici Zelenila i Građevinske operative pronašli su lane. Nije bilo povređeno, ali...

Read more

Povrede pasa goniča u lovu

25-12-2018 Hits:6045 Kinologija Urednik portala - avatar Urednik portala

Psi goniči tokom lova izloženi su prilikom rada na terenu sa dosta opasnosti po njihovu bezbednost i zdravlje. Dešavaju se slučajevi da psi goniči prilikom gonjena divljači u lovištu “upadnu” u zamku za divljač koju postavljaju za ne zakoniti lov “nepoznata lica” i nažalost tragično stradaju u teškim mukama. Najčešće...

Read more

Zabranili lov u Albaniji

06-02-2014 Hits:14886 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Albanija će na dve godine zabraniti lov da bi zaštitila životinje kojima zbog krivolova preti izumiranje, irekao je albanski ministar za životnu sredinu Lefter Koka. "Primorani smo da primenimo stroge mere kako bismo zaštitili divlje vrste kojima preti izumiranje zbog krivolova", rekao je Koka, ocenjujući da ono što se već dve...

Read more

Vukovi ovce kolju, država slabo pomaže

17-04-2023 Hits:1574 Lov u svetu Nenad - avatar Nenad

Težak plasman jagnjadi, sve veći broj šakala i vukova na terenu, a sve manje radne snage, dovelo je do toga da mnogi pljevaljski stočari prodaju stada ovaca.   Mnogi stočari u neposrednoj blizini grada rasprodali su stada jer su, kako tvrde, svakodnevno trpjeli napade čopora pasa lutalica. U pljevaljskoj Veterinarskoj ambulanti tvrde...

Read more

Peć: Međunarodna izložba pasa spaja ljud…

13-05-2022 Hits:2075 Kinologija Nenad - avatar Nenad

U Peći je 9. i 10. maja održana međunarodna izložba pasa na kojoj su učestvovali takmičari iz regiona i Evrope.   Predsednik Kineloškog saveza Kosova Saut Kejtazi kaže da je nakon korone ove godine na takmičenju došlo puno ljudi iz različitih zemalja.   „Dolaze nam ljudi iz cele Evrope, imamo takmičara iz Švajcarske, Holandije...

Read more

Kako se rešiti insekata u lovu

27-03-2018 Hits:4278 Edukacija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Pred nama je prolećna sezona lova. Nema ništa lepše od lova po lepom prolećnom vremenu. Šetnja šumom i poljanama odmara i ispunjava svakog lovca. Međutim tu postoji i jedan problem a to su insekti. Sa nastupanjem ovog godišnjeg doba polako kreće aktivnost svih insekata : grinje, krpelji, komarci, buve. Insekti mogu...

Read more

MUP: Od početka godine u Srbiji 1.430 po…

03-03-2022 Hits:1500 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Pripadnici Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije apelovali su na građane da ne pale travu i nisko rastinje na otvorenom prostoru, jer na taj način može doći do proširenja požara i izazivanja veće materijalne i ekološke štete, a u najgorem slučaju do smrtnih posledica i povređivanja lica. Aleksandar Radosavljević iz Uprave...

Read more

Kako se ponašati kada divlju životinju s…

19-10-2022 Hits:1697 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Na društvenim mrežama često možemo videti komentare građana koji se iznenađuju prisustvom lisica, divljih svinja i drugih životinjama koje se pojavljuju u urbanim sredinama.Neki od njih su zabrinuti, a neki ne znaju kako bi trebalo da se ponašaju i koga bi trebalo o takvom susretu da obaveste.O tome smo razgovarali...

Read more