Jelenska divljač, 24 košute i 10 jelena, koja je nestala u majskim poplavama 2014. godine sa područja Bosutskog i Spačvanskog šumsko-lovnog basena, JP „Vojvodinašume” je naselilo, u istom broju u Bosutski šumski basen.

Po prvi put u Srbiji, jelenska divljač je obeležena telemetrijskim GPS ogrlicama, čime je omogućeno njihovo online praćenje u određenim vremenskim intervalima, kao i signalizacija u slučaju uginuća ili krivolova.

Jelenska divljač je stigla iz Rumunije, sa područja istočnih Karpata, sa teritorije poznate po kvalitetnom odgajanju jelenske divljači. Kvalitet područja će se značajno odraziti i na povećanje genetskog potencijala postojećih matičnih fondova.

Ukupno je naseljeno 24 košute starosti tri do pet godina i 10 jelena starosti tri godine. Sve jedinke su čipovane i obeležene ušnim ID markicama, a 17 grla imaju i  telemetrijsko praćenje, 10 košuta i 7 jelena.

U narednih dve godine 17 jedinki jelenske divljači emitovaće ukupno 22.984 GPS pozicija. Obradom podataka dobiće se tačni podaci o dnevnom kretanju, sezonskim i godišnjim migracijama, koje su od posebne važnosti u slučaju ponovljenih poplava u budućnosti.

Ispuštanje jelenske divljači organizovano je u okviru prekograničnog IPA projekta „FORESTFLOW“ – koji za cilj ima obnovu područja ostećenih u poplavama 2014. godine. Obnovu odvodnih kanala i pristupnih puteva u svrhu zaštite od poplava, podizanje svesti o poplavama itd. Projektom je predviđeno i naseljavanje jelenske divljači u Bosutske šume i u Spačvansko šumsko-lovni basen, čime bi se fondovi jelenske divljači doveli na optimalna brojna stanja pre poplava iz 2014. godine i unapredio genetski potencijal postojeće populacije jelenske divljači.

Ispuštanje jelenske divljači u Spačvanski basen predviđeno je za mart 2018. godine.

informacije i fotografije preuzete sa sajta Vojvodina šume.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uprava za veterinu je izdala brošuru kao upozorenje na opasnosti od afričke kuge.

Afrička kuga svinja je virusna, veoma opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, bolest se širi:

• kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama;
• ishranom svinja pomijama u kojima ima kontaminiranih ostataka hrane;
• kontaminiranom hranom, vodom;
• inficiranim krpeljima;odećom i obućom;
• kontaminiranim predmetima i opremom;
• prevoznim sredstvima;
• stajnjakom; leševima uginulih i zaklanih
• životinja;
• glodarima;
• insektima.

Na ovom linku možete preuzeti uporonje koje je Ministarstvo izdalo.

Po nekim informacijama koje imamo u Evropskoj uniji ima oko 6 miliona registrovanih lovaca, za njih su atraktivne destinacije za lov kako u svojim zemljama tako i u zemaljama u okruženju. Gde je tu Srbija?

Primer susedna Mađarska, od lovnog turizma zarade više od milijardu evra godišnje (Hrvatska ostvari prihod od oko 180 miliona evra), Srbija prihoduje oko 5 miliona evra.

U Srbiji ima 321 ustanovljena lovišta (7 miliona hektara ukupna površina lovišta), a na listi najpoznatijih lovnih destinacija su: Deliblatska peščara, Karađorđevo, Golija, Crni Lug, Deli Jovan i Alija kod Negotine, Stara planina, Zlotske šume kod Bora, Apatinski rit, Bosut i Bosutske šume Apatin, Bođanski rit Bač, Donje podunavlje, Jaruge, Kamarište, Karakuša, Karaula, Koviljak, Koviljski rit, Krivaja, Neoplanta i Gornji Srem, Plavna i Ristovača, Stara Tisa i Ajlaš, Subotičke šume, Varoški rit, Vršačke planine, Beogradski rit, Trešnja, Cer - Vidojevića, Boranja, Zapadno-Moravsko lovište Čačak, Južni Kučaj, Kukavica, Kacer-Zeleničje i Valmište, Sokobanjska lovišta, Veliki Jastrebac, Severni Kučaj, Timočke šume, Rtanj, Toplica, Sokolovica i Sumata, Šargan i Južna Morava.

JP Vojvodinašume u okviru svojih lovišta ima 15 lovačkih kuća koje svojim smeštajnim kapacitetima i pratećim sadržajima zadovoljavaju potrebe, pre svega, inostranih lovaca. Za razvoj lovnog turizma od značaja je ne samo brojno stanje divljači, već i vrste lovne divljači, kao i trofejna struktura divljači. U Srbiji je potreban veći broj lovno tehničkih objekata kako bi ponuda za strane lovce bila potpuna. Takođe i činjenica da udruživanje lovačkih udruženja i predstavljanje svoje ponude kao i pravljanje specijalnih programa za lovce koji dođu iz inostranstva za lov u Srbiji bi jako puno pomogla da se ova privredna grana podigne na viši nivo.