Ovim tekstom želim podstaći ljude da u svojoj ishrani sve više koriste meso od divljači i želim pokazati sve njegove prednosti u čovekovoj ishrani.

Odsustvo stresa u životu divljači u slobodnoj prirodi, neograničena mogućnost kretanja i raznovrsna ishrana, koja uključuje i lekovito bilje, neposredno utiču na ukus mesa divljači. Meso divljači dolazi iz prirode: ukusno, hranljivo, niskokalorično, siromašno mastima. Istovremeno, meso divljači je izvrstan izvor proteina, belančevina, selena i vitamina B kompleksa. Bogato je visokokvalitetnim proteinima, a prehrana koja se temelji na divljači potiče zdravlje imunološkog sistema.

Sadržaj proteina po pravilu premašuje vrednosti mesa od domaćih životinja, čije meso uglavnom koristimo u ishrani. Ove belančevine su pored toga i natprosečne biološke vrednosti. To znači da imaju visok stepen iskorišćenja pri gradnji naših telesnih belančevina. Meso divljači ima vrlo nizak nivo masti. Pošto sadržaj holesterola zavisi od masti, divljač je veoma siromašna holesterolom. Mast je doduše nosilac ukusa, ali dovoljno je dodati jedan do dva posto ako se želi ovo svojstvo popraviti.

U ljudskoj ishrani meso je važna namirnica i izvor belančevina. Problem je međutim što s mesom unosimo previše masti. Upravo u tome leži jedna od bitnih vrednosti „mršavog“ mesa divljači. Tamna boja mesa kod divljači dolazi otuda što divljač nije zaklana, već odstrijeljena pa je meso izgubilo manje krvi. Uz to, meso divljači zadržava i veći nivo materija koje određuju njegovu boju. Zbog pomenutih kvalitativnih prednosti, meso divljači ima i višu etičku i ekološku vrednost od mesa većine domaćih životinja.

Dakle, meso divljači je visoko vredna namirnica koja se odlikuje: lako svarljivim belančevinama, niskim procentom masti, niskim delom vezivnog tkiva i finom strukturom mišićnih vlakana.

četvrtak, 31 maj 2018 20:55

Lov na divlje guske

Lov na divlje guske takođe spada u jedan od interesantnijih vrsta lova jer se kao i lov na divlje patke obavlja u zimskiom periodu i zimskim uslovima što kod lovaca pogotovo onih starsnih koji vole malo specifične uslove za lov izaziva pravo zadovoljstvo.

Divlja guska se razlikuje od divlje patke po tome što je guska dosta krupnija od patke razlikuje se i po mestu staništa, načinu života i ishrane, građi tela, funkciji nogu i kljuna i po načinu ishrane. Divlje guske su za razliku od pataka isključivi biljojedi. Životni prostor su im močvarne sredine, velike bare s travom, šašom i trskom. Od marta do aprila, jednom godišnje, snese 6-10 jaja na kojima ženka leži 28-29 dana. O mladima se brinu oba roditelja. Zbog velikog raspona krila koje im omogućava bolje letenje divlje guske znaju da naprave seobe i po nekoliko hiljada kilometara. Velika specifičnost ove vrste divljači koja je vredna pomene je ta da njihova jata u svojim maratonskim letovima prilikom seoba ni za metar ne pomere svoju ustaljenu maršut. Kada vrše seobe raspoređuju se u obliku slova V a razlog je taj što struja vazduha koji pojedina divlja guska napravi krilima dok leti podiže uvis gusku koja sledi i na taj način jato uštedi veliku količinu energije koja im je potrebna za tako daleke seobe.

Lov na divlje guske počinje u hladne dane a to je najbolje činiti dočekom iz zasede, u blizini mjesta gde guske padaju u vodu ili gde dolaze da se hrane, a najčešće su to polja zasejana pšenicom, ječmom, mladim žitom. Lovac mora utvrditi pravac kretanja jata pri odlasku na pašu i povratku na vodu, kako bi mjesto dočeka bilo tamo gdje jato ima najniži let. Zaklon može da bude rov, ili priručna koliba bez krova. Lovac i mesto odakle čeka guske moraju biti dobro kamuflirani jer će divlja guska sa velike daljine uočiti bilo šta sumnjivo i to mesto će obilaziti u širokom luku . Najbolje je vršiti doček uveče kada se divlje guske vraćaju sa paše na noćenje u bare ili uvaline.

Osim dočeka na preletu, divlje guske možemo loviti i prikradanjem što je dosta zanimljivije ali i teže. Hladnoća, magla i vetar su tada najveći saveznici lovaca. Tada se guske spuštaju nisko pa ih je lakše loviti pretraživanjem. Lovci tada prave krugove po polju, obično se lagano kreću niz kanale ili velike njive sa kukuruzom, i veoma često imaju šanse za pucanje, jer guske koje lete po magli čuju se nadaleko. Guske se u močvarnim predelima mogu loviti i iz čamca koji se po mećavi ili magli pusti da klizi niz obalu.

Divlje guske su krupne i snažne o čemu treba misliti prilikom izbora sačme za lov. Najmanji dopušteni promer sačme za lov na divlje guske je 3,0-4,5 mm a najveća dopuštena daljina gađanja je 50m. Pravi izbor su meci sa sačmom šesticom (4 mm) i punjenja od 36 do 40 g.

ponedeljak, 28 maj 2018 14:14

Lov na divlje patke

Sa završetkom glavne lovne sezone većina lovaca se odluči za uživanje i sabiranje lovačkih utisaka i događaja koji su iza njih. Međutim za određeni broj lovaca koji žele da se uhvate u koštac sa zimom, ledom, snegom pravi užitak je lov na divlje patke. To su pravi ljubitelji zimskog lova i za njih dolazak hladnih dana automatski znači i dolazak različitih jata raznih vrsta plovki.

Progonjeni velikom hladnoćom iz raznih krajeva Istočne Evrope i Azije kod nas doleću velika jata plovki tražeći pogodnu vodenu površinu za prezimljavanje. Što su vremenski uslovi za plovke lošiji to su za lov sve bolji jer po mećavi, magli, jakom vetru patke lete sve niže i tako postaju veoma lak plen za iskusne lovce. Sve vrste plovki u to vreme traže kako bi preživele pliću vodu bez leda radi lova ili poljoprivredene parcele na kojima se nalazi ostatak neke poljoprivredene letine. Lovcima je veoma bitno da poznaju takva mesta jer to im garantuje polovinu dobrog ulova.

Kada nastupe ledeni dani i kada se površina vode pokrije ledom najbolje je loviti na divlje patke dočekom i to najbolje predveče kada dolaze radi hrane. Kao i kod ostalih vrsta lova osmatranje, obilazak i dobro poznavanje terena je jedan od glavnih preduslova kako bi lov bio uspešan. Zaseda se bira tako da u odnosu na pravac odkle patke doleću vidljivost bude najbolja t.j da iza patke koja doleće bude što svetlija pozadina neba. U samom lovu je najbitnije ne žuriti sa pucanjem, treba patke pustiti da se skroz približe a najbolja varijanta je da se puste da oblete dva kruga pre nego što će se zapucati na njih. Nestrpljivo pucanje dok patka nije u efikasnom dometu je česta greška lovaca početnika ali i iskusnijih lovaca koji požure sa pucanjem ili su isuviše sigurni u svoju preciznost. Treba znati da je za lov na divlje patke najmanji dozvoljeni promer sačme od 3,0-4,0mm a najveća dozvoljena daljina gađanja je 40m.

Kako se na lov na divlje patke ide u hladnim uslovima odeća lovca mora biti topla i udobna kako ne bi sputavala pokrete tela. Najbolje je koristiti višeslojnu odeću. Ako se lovi po snegu poželjno je obući beli ogrtač koji će biti dobra kamuflaža a poželjno je i pušku obmotati belom gazom ostavivši slobodne pokretne delove mehanizma. U lovu na divlje patke čekanjem često se desi da na nišan lovcu izađe i poneka zalutala lisica koja izgladnela traga obalom bara ili jezera za hranom tako da u ovakvom načinu lova lovac mora biti spreman i na ovakve situacije.

petak, 18 maj 2018 19:36

Vrste lova na srndaće

Lov na srndaće kod svakog lovca izaziva jedno posebno zadovoljstvo i svaki lovac svoju lovačku karijeru ne smatra potpuno ispunjenu ako nije ustrelio barem jednog srndaća. Srndać se obično lovi čekanjem na livadama na koji pred veče ili rano ujutru dolazi na pašu, ali pored takvog načina postoji još i lov šunjanjem ( vrebanjem ) i lov vabljenjem.

Lov šunjanjem

Lov srndaća šunjanjem ( vrebanjem ) zahteva posebnu proceduru kod koje je veoma važno poznavati biološke poterbe ove životinje kao i njihov način života i navike. Veoma je bitno da lovac jedan duži period promatra srndaća kako bi lov bio uspešan. Takođe lovac mora poznavati i vrednost svakog srndaća kao i njegova starost a takođe veoma je bitno prepoznati slabog ili bolesnog srndaća.

Lov šunjanjem ( vrebanjem ) je individualan način lova koji ima za cilj zavarati jednu od najopreznijih životinja. Mladi srndać, ne samo da dobro čuje i razlikuje mirise, već je sposoban uočiti i najmanji pokret na velikoj udaljenosti. Veoma bitna stvar kod ovakvog načina lova je da lovac tiho prelazi i lagano se kreće šumskim stazama i lovačkim puteljcima. Neophodno je da lovac poseduje dvogled sa kojim će osmatrati okolinu uz često zastajkivanje i kamufliranje bilo delovima šumskog rastinja ili samim šumskim rastinjem. Uvek mora tražiti pogodne delove šume koji gledaju na livade, pašnjake . Takođe veoma je bitno da se lovac uvek kreće uz vetar i da koristi konfiguraciju terena i sitno rastinje kao zaklon tako da bude totalno neprimetan. Na svako reagovanje srndaća lovac mora nekoliko trenutaka ostati nepomičan kako bi se srndać ponovo opustio i kako bi lov bio uspešan. Lovac ne sme nastaviti sa šunjanjem za srndaćem koji je naglo podigao glavu ili koji je naglo spustio glavu u položaj za pašu jer to je lukavost mladog srndaća koji će se praviti da pase i krišom ispod oka pratiće lovca i kada proceni da je pravi momenat hitro će skočiti i pobeći od lovca. Preporučljivo je da lovac bude obučen u maskirnu uniformu koja će se lako stapati sa okolinom. Ne preporučuju se nepromočive jakne jer su prilikom provlačenja kroz granje i šiblje veoma bučne što je dovoljno da lovac bude primećen.

Što se obuće tiče najbolje je da ona bude od mekane gumene potplate kako bi lovac mogao osetiti konfiguraciju terena i hodao što tiše. Odstrel odabranog srndaća se vrši sa umerene udaljenosti t.j najviše 150 m.

Lov vabljenjem

Lov srndaća ovakvim načinom se primenjuje isključivo u vreme parenja srndaća. Na našim prostorima priroda je lovcima podarila odprilike oko mesec dana ovakvog lova kada je vreme parenja srndaća. Za lov vabljenjem je veoma bitno dobro poznavanje terena što iziskuje prethodno promatranje kao i obilaženje terena uz obavezno pronalaženje pravih mesta za vabljenje srndaća. Obično se, ukoliko se zna da se na određenom području nalazi divljač koja se namerava odstreliti (srndaći su obično verni svom staništu i retko migriraju osim u zadnjoj polovini parenja u potrazi za novim ženkama ), pripremaju dva mesta za vabljenje u tom terenu. Dva mesta je veoma bitno odabrati iz razloga što kod lova vabljenjem treba dobro obratiti pažnju na smer duvanja vetra jer uvek bi trebalo pronaći zgodno mesto gde vetar duva iz pravca odakle očekujemo divljač. Stariji srndaći su veoma iskusni i oni mogu osetiti mirisom koji nanese vetar prisustvo čoveka i zato je veoma bitno da izaberemo mesto odakle vetar duva od pravca srndaća ka lovcu kako vabljenej ne bi bilo uzaludno. Najbolje vreme za vabljenje je od rane zore pa do 9 sati pre podne kao i od 18 sati do večeri . Međutim ovo preporučeno vreme se zasniva na nekim procenama iz iskustav lovaca i može u nekim slučajevima biti totalno drugačije što ovakav način lova i čini nepredvidivim i dodatno zanimljivim. Što se uslova vremena za vabljenje tiče najbolje je da to bude sunčan dan bez vetra jer vetar ili kiša mogu svojim tonovima odvući pažnju zvuka vabilice i lov neće biti uspešan. Za vabljenje srndaća koriste se razne vrste vabilica koje mogu biti od različitih materijala ali glavni zadatak vabilice je da proizvodi zvukove koji će privući srndaća. U zavisnosti od materijala i proizvođača vabilice mogu proizvoditi zvuk dozivanja srne ili laneta a često iskusni i prekaljeni lovci uz zvuk lista ili trave mogu inprovizovati ovakve zvukove . Veoma bitno je pomenuti da se vabljenje mora vežbati ali ne na trenu već kod kuće jer samo onaj lovac koji dobro poznaje svoj instrument može da se nada dobrom ulovu. Što se tiče načina vabljenja kod srndaća razlikujemo tri različita perioda i to su : početak parenja, vrhunac parenja i završni deo parenja.

U početku parenja najbolje rezultate daje imitirani zvuk mlade ili stare srne jer su srndaći tada u potrazi za svojim izabranicama. Zvuk vabljenja se sastoji od 3 do 5 tonova iste frekvencije srednje dužine sa pauzom između svakog tona 2 do 4 sekunde.

U vrhuncu parenja srndać je već uz svoju izabranicu srnu i ne odvaja se od nje tako da je vabljenjem bitno privući srnu koja će za sobom povesti i srndaća. To se najbolje postiže ako lovac imitira zvuk laneta ili zvuk laneta u opasnosti. I treba znati da je zvuk laneta dosta viši po tonu od zvuka srne.

Na kraju parenja odziv srndaća na vabilicu je nešto slabiji jer su srndaći prilično umorni od parenja i rezultat se najbolje postiže ako se imitira najpre zvuk prisustva srne a ako taj zvuk ne da rezultata onda se imitira zvuk gonjene srne od strane srndaća kako bi se teritorijalni srndać isprovocirao i kako bi se napravio ljubomornim i samim tim postao meta za lov.

ponedeljak, 14 maj 2018 17:17

Vrste lova na fazane

Lov na fazane je poseban izazov za svakog lovca. Iziskuje veliku preciznost kod svakog lovca i samo oni najveštiji strelci se mogu pohvaliti dobrim ulovom. Fazani se uglavnom love na tri načina : pretraživanjem uz pomoć psa, pogonom i prigonom. Sva tri načina zahtevaju veoma ozbiljnu organizaciju i disciplinu u toku lova radi bezbednosti lovaca . Način lova pretraživanjem uz pomoć psa može biti pojedinačni ili grupni dok su ostala dva načina lova isključivo grupna i to iziskuje dodatne mere opreza jer je učešćem više lovaca u grupi i opasnost za ugrožavanje njihove bezbednosti veća.

Lov pretraživanjem uz pomoć psa

Ovaj način lova se može izvoditi pojedinačno ili u grupi gde se za pretraživanje koristi jedan pas a u grupi ide više lovaca. Za ovakvu vrstu lova najbolje je koristiti psa ptičara pogotovo na terenu gde se može pratiti njegov rad i markiranje. Najbitnije za psa je da bude dobro dresiran kako ne bi otišao predaleko od lovaca. Takođe prilikom ovakvog načina lova treba dobro poznavati karakteristike same divljači a što se fazana tiče može se slobodno reći da se on pravilno drži svojih navika. Ako se u lov ide u ranim jutarnjim satima ( mada je bolje ići kasnije kada se rosa osuši ) fazana treba tražiti na livadama , pašnjacima i strništima gde odlazi na jutarnje hranjenje. U mesecima lova fazani se zadržavaju na ivicama polja, uz dobro obrasle kanale i u blizini šuma jer ga uzbune glasovi lovaca i lovačkih pasa. Kako dan odmiče i fazani se tako povlače sve dublje u skrovitije predele kako bi pronašli zaklon. Međutim često se desi da u tim lovnim mesecima fazani promene svoje navike i izlaze kasnije na hranjenje kako bi izbegli opasnost. Pas kad otkrije fazana zauzme specifičan stav kojim daje lovcima do znanja da je otkrio lovinu, uzlet fazana je bučan i on se naglo podiže. Mladi i manje iskusni lovci često pucaju u fazana dok je u uzletu i tako često promašuju ili ga pogađaju u rep dok iskusniji lovci čekaju da poleti vodoravno. U šumi se na fazana puca bez čekanja i onako kako nam se u trenutku učini najpovoljnije bez oklevanja kod visokog drveća u šumi hitac se mora opaliti pre nego li se fazan dokopa krošnje visokog drveća.

Lov pogonom

Kod ovakvog načina lovci mogu sami podizati i odstreljivati fazane mada se najčešće ovo radi u grupi gde se lovci podele na pogoniče koji podižu divljač. Oni koji podižu divljač se kreću dogovorenom maršutom u lovištu održavajući liniju kretanja i međusobni razmak. Dobro je da se između njih nalazi jedan iskusniji lovac koji će voditi računa o držanju linije i rastojanju. Razmak između lovaca koji odstreljuju bi trebao biti 40 do 50 metara. Na razmak između lovaca najviše utiče predeo na kom se lovi kao i vidljivost . Lovci koji podižu divljač bi trebalo da nekim štapovima udaraju po šipražju i obraslinama ali oprezno kako ne bi ometali i dekocentrisali lovce koji odstreljuju. Ovakav način lova je efikasniji u preglednijim predelima gde lovac ima prilično vremena da se namesti pre hitca.

Lov prigonom

Princip ovakvog načina je sličan kao i kod prethodnog samo se razlikuje u tome što su lovci koji su spremni za odstrel postavljeni na čeke i divljač se diže prema njima. Prigon se može obavljati u jednoj liniji ali je efikasniji kada se vrši u glavnoj liniji i sa dva bočn akrila. Takođe i ovde treba obavezno voditi računa o rastojanju i pravcu kretanja lovaca. I kod ovog načina lova najbolje je loviti psima rase ptičara koji su dobro dresirani. Ako psi nisu dobro dresirani onda je najbolje da se drže na povodcima kako bi lov bio uspešniji. Bez dobro obučenih pasa kod ovakvog načina lova često se desi da ranjeni fazan uspe na nogama da pobegne i zavuče se u neko šipražje gde postane nedostupan za dalji lov. Fazani spadaju u veoma veštu divljač i umeju dosta dobro da izbegavaju načine lova pogonom i prigonom pa zato uvek kada lovimo ovim načinima treba ići uz vetar i dobro držati rastojanje .

nedelja, 06 maj 2018 16:33

Rad u lovu lovačkih pasa

Lovački pas je veoma bitan pomoćnik svakog lovca. Dobro utreniran i dobro obučen pas može nam u startu garantovati dobar ulov. Veoma bitan faktor za dobru obuku lovačkog psa je dobar rad u polju . Svaki lovac kada nauči I uvežba psa poslušnosti i donošenju plena veoma je bitno da obrati pažnju I na praktičan rad u polju. Uz dobru hranu veoma je bitno da je pas fizički spreman. Preporučljivo je da svaki pas trči sat do dva dnevno uz bicikl . Tako trenirani psi imaju lepe obilke jer sui m mišići pravilno razvijeni a glavna svrha ovakvog treninga je dobra izdržljivost. Često se u lovu desi da psi ujutru rano par sati dobro rade a kasnije kad malo sunce zagreje brzo iznemognu i traže priliku da legnu ili da se zavuku u neku debelu hladovinu. Najveći krivac za takvo stanje psa je lovac koji nije pripremio psa da bude izdržljiv. Idealnu izdržljivost ima pas koji sa istim elanom, brzinom i ažurnošću dočeka kasne popodnevne časove lova.

Da bi se postigla dobra izdržljivost psa nije dovoljno vežbati psa sedmicu dve pre lova. Minimum za razvoj njegove fizičke izdržljivosti je mesec dana pre lova. treba raditi sistemski i postepeno kako bi se postigli dobri rezultati i ovakav tempo treninga treba psu nametati od rane mladosti kako bi ih on sa voljom prihvatio i navikao se na njih. I najbolji psi odličnog njuha ili koji su dobri aporteri lovcu su od slabe koristi u lovu ako nisu fizički dobro pripremljeni.
Dugodlaki i tamnodlaki psi najviše preko leta upijaju sunčevu toplotu i takvim psima je poterbno tokom lovnog dana češće omogućiti da uskoče u neku vodu kako bi rashladili svoje telo jer su nakon toga oni opet sveži i orni za lov. U lovu treba dobro ispalnirati da se nekoliko puta u toku lova prođe pored nekog potoka ili reke ( neke bare ) kako bi se pas mogao rashladiti i napiti vode. Ovo je preporučljivo naravno u vreme letnjeg lova kada se lovi po velikoj žezi. Ukoliko znamo da na trenu u koji odlazimo da lovima nema takvih predela obavezno treba poneti sa sobom određene zalihe vode za psa kao i njegovu posudu za vodu, treba znati i to da pas svoj znoj ne izbacuje kao čovek kroz kožu nego kroz jezik i zato je u letnjem period jezik psa često vlažan i sluzav jer pas preko njega gubi dosta vlage.

Takođe veoma bitna stvar za dobar rad psa u lovu je da već u mladosti obučimo psa da ne jurca za divljačima koju podigne i da ne divlja posle opaljenog hica. Često se dešava da lovac nema psa na oku prilikom podizanja pernate divljači i on počne da juri za njom ili se dešava da na prve opaljene hice pas krene da jurca i kidiše prema pravcu opaljenog hica. U tim slučajevima pomaže dugačka uzica, praćka ili zviždaljka one u tim ranim danima kada se pas obučava za lov moraju uvek da su lovcu pri ruci. Utom period lovac bi trebao da zanemari količinu ulovljene divljači već glavna preokupacija bi trebalo da mu bude da dobro i pravilno obuči psa da se ponaša i dobro radi u lovu. Najveću grešku prave lovci koji puštaju psa da na prvi hitac puste psa da potrči i zgrabi ranjenu ili preplašenu divljač. Pas bi trebalo najpre da legne i da neko vreme sačeka i tek na lovčevu komandu treba da krene po ustreljenu divljač.

Veoma je bitno da lovac dobro rezonuje stavari da mu u toku lova možda i pobegne ne ustreljena ranjena divljač i na taj način dobro nauči psa kako treba da se radi nego da puštanjem psa da divlja i pojuri za divljači iskvari psa jer mnogo truda kasnije treba uložiti za ispravku takvih stvari kod psa. Ako je divljač pred psom ostreljena dobro je dva tri puta ne davati mu komandu da je donese već tražiti od njega da kada je digne ostane u ležećem položaju i čeka dalju komandu jer tako će pas shvatiti da je njegov zadatak najpre da podigne divljač. Naročito treba obratiti pažnju kod pasa ptičara jer su oni puni lovačke strasti i imaju neodoljivu želju za gonjenjem divljači, međutim lovac mora naći način da ga obuzda bez kažnjavanja jer takvi ptičari u lovištu prave veću štetu nego korist. Najbolje je takve pse češće voditi u lovišta na treninge i dobro ih hvaliti i nagraditi kada pravilno postupe.

Ni jedno poboljšanje rada psa u lovu nije se ostvarilo preko noći. Lovac mora biti strpljiv i uporan u radu i treningu sa psom kako bi pas poboljšao rad u lovu a samim tim i lovac imao što bolji ulov.

ponedeljak, 30 april 2018 18:36

Vrste lova na lisice

Lisica je kod nas najrasprostranjeniji divlji predstavnik porodice pasa. Spada u red grabljivica koja ugrožava našu lovnu populaciju i to uglavnom pernatu divljač i zečeve. Pri tome uopšte nije umerena u jelu i zbog toga spade u velike štetočine kako u lovu tako i na poljoprivrednim imanjima. Veoma je podložna raznim bolestima kao npr. besnilo koje se prenosi ugrizom zaražene lisice na druge životinje a ta bolest je opasna i po čoveka. Pogotovo je po čoveka opasna “ lisičja pantljičara “ koja se u organizam čoveka može uneti konzumiranjem sirovih ili slabo termički obrađenih šumskih plodova.

Lov na lisicu, zbog njene inteligencije, opreznosti i lukavosti, zahteva strpljenje, izdržljivost, koncentraciju i veštinu, a svaki od načina lova se zasniva na nadmudrivanju sa lisicom. Lisica ima veoma razvijeno čulo sluha i mirisa dok joj je vid malo slabije razvijen pa teže raspoznaje nepokretne predmete, tako da lovci ove činjenice moraju dobro uzeti u obzir ako žele uspešan lov.

Postoji šest vrsta lova na lisice i to: lov prikradanjem, lov na spavanju, lov vabljenjem, lov čekanjem, lov jamarenjem, lov prigonom.

Lov prikradanjem je najuspešniji po snegu i to na otvorenom ravničarskom terenu ispresecanom jarugama nasipima I šumarcima. Najbolje vreama za ovakav način lova je rano jutro . Lovac se mora kretati polako , oprezno obavezno mora koristiti priručne zaklone uz česta zastajkivanja i osmatranja svih tragova koji mogu ukazivati na kretanje lisice. Lovac treba biti maskiran I trebalo bi da se kreće sa vetrom u lice a posebno treba obratiti pažnju na špiceve šumaraka kao I na krajnje ivice šuma. Glavni zadatak je da lovac primeti lisicu pre nego ona na bilo koji način primeti njega. Lisica zimi uvek nešto lovi tako da je njena pažnja usmerena na potragu za hranom i tada se ona dosta kreće tako da je za lovca bitno da kada uoči lisicu dobro osmotri i njenu putanju kretanja . Uz dodatnu opreznost lovac mora polako da se prikrada sve dok ne dođe do daljine sigurnog hica. U slučaju da se kreće po brisanom prostoru bez nekog vidnog zaklona lovac mora proceniti kojom putanjom će se lisica prebaciti sa polja na polje tako da u adekvatno vreme treba na toj putanji postaviti zasedu.

Lov na spavanju je varijanta lova na lisice prikradanjem. Pri ovakvom lovu bitno je da lovac primeti lisicu iz daljine tačnije uoči mesto gde lisica spava. Kako lisica zimi za spavanje retko koristi svoju jazbinu trba obratiti pažnju na zaklonjena mesta okrenuta prema suncu. Uspavanoj lisici treba prilaziti oprezno I to obavezno uz vetar čak i ako je lovac primeti u položaju niz vetar. U tom slučaju lisici treba prilaziti u širokom luku . Prikradanje opreznoj lisici može ponekad da traje i više od dva sta jer lovac mora paziti da se na svako njeno pomeranje i osluškivanje pritaji I zastane kako bi lov bio uspešan. Na otvorenim terenima lovac kao paravan može koristiti snop raširenih šumskih grana . I kod ove vrste lova osmatranje je veoma bitan deo taktike , a kao veoma bitan taktički detalj treba koristiti dvogled.

Lov vabljenjem se zasniva na ispuštanju zvukova koji lisici deluju primamljivo. Na glasove cijuka miša, kmečanje zeca ili ranjene ptice, lisica obavezno reaguje. Lisica će oprezno i polako prići mestu odakle dolazi zvuk ali ukoliko primeti bilo šta sumnjivo od lova neće biti ništa. U lov vabljenjem treba ići predveče kada i lisica kreće u svoj lov za hranu. . Lovac treba da se smesti u zaklon na ivici šume prema proplanku, okrenut nasuprot strujanju vetra i prostoru odakle lisicu očekuje . Nakon 15 ak minuta čekanja kreće sa vabljenjem . Posle toga lovac mora mirovati I osluškivati kretanje u svojoj okolini . Ako se lisica ne pojavi vabljenje ponavlja nakon 10 – 15 min i tako dalje u tim intervalima sve dok se lisica ne pojavi ili dok se vidljivosti ne smanji do te mere da lov više nije bezbedan.

Lov čekanjem se praktikuje na poznatim lisičijim premetima kraj lisičijih jazbina. Mesto premeta uočiće svaki iskusniji lovac koji poznaje svoje lovište pošto lisica uvek koristi dobro poznate staze kojima ide I vraća se iz lova za hranom. Kod ovakve vrste lova veoma je bitna I dobra infrastruktura t.j čeka. Kod ovakve vrste lova uz mesto koje je odabrano za čeku koristi se I mesto koje se naziva “ strvinište “. To je mesto gde se namerno duže vreme odlažu ostaci hrane mesa ili ribe koje će privući lisicu da tu pronađe svoj izvor hrane. Obavezno treba utvrditi da li jazbina oko koje je planirano postaviti čeku “ radi “ t.j da li lisica boravi u njoj.

Lov jamarenjem uz pomoć pasa jamara je veoma interesantan. Kao pomoćnici lovaca koriste se psi jazavičari svih vrsta a takođe u ovakvoj vrsti lova su se dobro pokazali i terijeri. Kada je lovac pronašao jedan od ulaza u jazbinu pretražuje bližu okolinu kako bi pronašao i ostale ulaze. Ulazi se markiraju i postavljaju lovci uz njih, a potom se pušta samo jedan pas. Pas će ući u jazbinu i ukoliko se lisica ili ( jazavac) u njoj nalazi oglasiće se lavežom. U tom momentu lisica može krenuti prema jednom od izlaza, pri čemu lovci moraju biti spremni da je dočekaju, ili će ući u borbu sa psom . To će se saznati po javljanju s jednog mjesta. U tom slučaju je nephodno da na utvrđenoj poziciji lovac započne kopanje kako bi pomogao psu. Početak kopanja će uznemiriti lisicu i ona će pokušati da se izvuče pa lovci na izlazima moraju biti pripravni. Ukoliko je lisica u tome onemogućena, borba između psa i lisice će se nastaviti a glasovi iz jazbine će biti siguran pokazatelj za mesto na kome treba kopati sve dok lovac ne dođe u priliku da upotrebi pušku. Pravilo je da se prilikom ovakvog lova ne puštaju dva psa zajedno jer će jedan drugome smetati, a pravilo je i da se psi jamari uopšte ne puštaju na stenovitom tlu, gde se psima ne može pomoći kopanjem.

Lov prigonom se praktikuje bez korišćenja pasa. Pri ovoj vrsti lova treba najpre odrediti prostor na kojem će se loviti, a prema smeru vetra lovci treba da se rasporede u širokom luku, ne uznemiravajući divljač. U dogovoreno vreme, najbolje bez ikakvog zvaničnog signala, učesnici prigona u tišini kreću u ravnomernoj liniji gledajući jedan drugoga. Pri tome udaraju štapovima po granju, uvijek pazeći da se kreću u ravnomjernoj liniji. U tom kretanju lovci dižu svu divljač pred sobom pa i onu koja nije predmet lova. Da se divljač ne bi prekomerno uzbudila i zbog toga panično bežala, potrebno je da prigon kreće lagano. U takvoj prilici će lovci na čekama, imati bolje uslove da osmotre o kakvoj se divljači radi, ocene priliku i odgovarajuće reaguju. Radi sigurnosti lovaca, pucanje dolazi u obzir tek kada divljač prođe liniju čeka . Naravno, lovci na čekama ne smeju samovoljno menjati poziciju niti se pomerati. Korist lova prigonom je i u tome što se mogu isterati i druge grabljivice iz prostora koji se pretresa i orjentaciono utvrditi brojno stanje ostalih vrsta divljači.

petak, 20 april 2018 09:36

Vrste lova na zečeve

Poljski zec je kod lovaca omiljena vrsta divljači za lov. Poljski (obični) zec potiče iz stepskih područja. Vrlo lako se prilagođava okolini pa je raširen na celom području naše zemlje. Zec je dnevna divljač mada u sezoni lova preko dana miruje u svom skrovištu ispred koga vešto zamrsi i prikrije tragove. U našim krajevima lov na zeca počinje u jesen kada se posle poljskih radova teren malo očisti kako bi se dobilo na vidljivosti a završava se na proleće pre zablatnjavanja oranica jer lepljivo blato otežava kretanje lovaca. Lov na zečeve se obavlja grupno ( 3-5 lovaca ) ili društveno (veća grupa lovaca koja se taj dan odluči za lov na zeca). Grupni lov je pokretljiv i primenjuje se sa uspehom gde je teren ispresecan i vrši se najčešće tkz. četkanjem terena i pogonom i prigonom. Društveni lov se primenjuje na očišćenim terenima i to kao : kružni lov, potkovica , hvatanje živih zečeva. Svaki od ovih načina lova ima terače i čekače. Zadatak terača je da dobro „ četkaju „ teren a zadatak čekača je da budu jako strpljivi.

Kružni lov se zasniva na tome da svi lovci koji toga dana reše da love zeca formiraju jedan krug sa razmakom između svakog lovca od 100 do 150 metara. Na znak za početak lova svi lovci se kreću ka zamišljenom centru kruga. Lovci se kreću polako i u cik-cak kretnji sa povremenim zastajkivanjem kako bi se zečevi dizali iz svojih skrovišta. Lovac puca na zeca kojeg podigne ili kojeg drugi lovac podigne ispred sebe ali ako zec krene van kruga tada lovac puca na zeca ali samo sa svoje leve strane. Kada se lovci približe centru na oko 500-600 metara tada se daje znak za prekid pucnjave a sme se pucati samo na zečeve koji beže iz kruga .

Potkovica

Kod lova sistemom potkovice raspored lovaca je isti kao kod kružnog lova samo što krilni lovci sa leve i desne strane ne zatvaraju krug u potpunosti već prave oblik potkovice. Zadatak krilnih lovaca je da se kreću u određenom pravcu i navode ostale lovce da se kreću do zadatok odredišta. Obično krilni lovci sa sobom vode istrenirane pse koji će hvatati ranjene zečeve. Ovaj način lova se smatra humanijim jer se divljači pruža veća šansa da pobegne.

Hvatanje živih zečeva

Hvatanje živih zečeva se vrši tako što se prvo pravolinijski postavi mreža za hvatanje zečeva, potom se na od prilike 50m od mreže napravi zaklon od prirodnih materijala i to da bude što manje upadljiv. Hajkači se postave na nekih 1200m od mreže u polukrug i kreću se polukružno na dati znak praveći buku i galamu kako bi se zečevi uplašili i podigli. Zečevi se u strahu podižu i beže u suprotnom pravcu od hajke i utrčavaju pravo u mrežu tada se iz zaklona aktiviraju hvatači koji odmah potrče za zecom i svakog uhvaćenog zeca odlažu u sanduk.

Za lov na zečeve najbolje je koristiti pse goniče mada neki lovci tvrde naravno provereno iz prakse da za lov na zeca mogu poslužiti i psi ptičari koji se najčešće koriste u lovu na pernatu divljač.

Ne postoji lovac koji nije upoznat sa biljkom koja nosi narodno ime „ Popino prase „ . „Popino prase“ je klas trave koji je vrlo rasprostranjen na svim livadama a ima ga i po gradskim travnjacima. Ova bezazlena biljka može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme kod lovačkih pasa. Lovački pas u najvećoj meri dolazi u dodir sa ovom biljkom u toku lova dok se kreće po livadama ili njuši tragove divljači .

Šetajući se kroz travu i njušeći i valjajuči se po njoj pas može na svoju dlaku da nakači priličan broj „ popinih prasića „ međutim problem nastaje u trenutku ako se neki od ovih čičaka zabode u kožu ili upadne u uho ,njušku ili oko psa. Dešava se da lovac tokom šetnje po livadi u lovu primeti da pas tokom njuškanja i kretanja po travi zacvili, počne da trese glavom ili naginje glavu na jednu stranu. To obično znači da je čičak „ popinog praseta upao u uvo psa. Najveći problem je to što pas može ove simptome pokazivati i dva tri sata nakon tog događaja i onda se učini da pas bez nekih vidljivih razloga ispoljava takvo ponašanje. Ovakve reakcije neiskusniji vlasnici pasa ignorišu pa proroblemi sa zdravljem psa mogu se dosta iskomplikovati. Pas može da reaguje dramatično, pri čemu njegovo ponašanje ima sve spoljne odlike epileptičnog napada. Ponekad se događa da se simptomi primire na neko vreme pa da se kasnije opet pojave što dodatno otežava zdravstvenu situaciju psa.

Da je „ popino prase „ upalo u oko možemo sa lakoćom konstatovati ako pas posle lova ili šetnje počne intenzivno da češe oko ili trlja glavu o pod, žmirka ili potpuno zatvori oko ili ako burno reaguje prilikom pokušaja da se to oko otvori . Što problem duže traje oko sve više suzi i oko oka se pojavljuje lepljiva sluz.

U slučaju da pas njuškajući po livadi uvuče u nos čičak „ popinog praseta „ simptomi mogu biti sledeći : intenzivno kijanje koje se javlja u napadima, krvarenje iz nosa a često dolazi i do pojave nosnog iscetka. Pas će u takvim situacijama trljati njušku o pod a kijanje će se pojavlivati u naletima.

Popini prasići se vrlo lako zabadaju u kožu između prstiju pasa, i ako ih vlasnik ne primeti na vreme, za kratko vreme mogu da je probiju. U većini slučajeva pas počinje da šepa i da štedi nogu, intenzivno liže i grize povređenu šapu. Javlja se crvenilo i otok kože između prstiju, a pas nerado prihvata pregled bolnog mesta. Najveći problem u ovoj situaciji predstavlja struktura ove biljke jer zbog iglica od koje se sastoji čičak on se non stop kreće i može se desiti da se svojim pomeranjem totalno udalji od mesta uboda. Što dodatno komplikuje zdravstveno stanje psa.

Za tačnu i preciznu dijagnozu potrebno je psa odvesti kod vetreinara jer u slučaju da se konstatuje problem izazvan čičkom „ popinog praseta „ svaki dalji zahvat mora obaviti stručno lice uz adekvatan pribor na adekvatnom mestu ( ambulanti ). Za vađenje čička iz oka , uha i nosa potrebni su specijalni instrumenti dok vađenje čičaka ispod kože u šapi predstavlja jedan pravi operacioni zahvat pa se stoga preporučuje da se otklanjanje ovakvih problema ne vrši u kućnim uslovima.

Ubod čička u oko kod psa može da izazove i trajno oštećenje vida jer svojim oštrim ivicama čičak može da ošteti vitalne delove oka. Najveći problem kod ovih povreda je što ne postoji preventivna zaštita od njih. Najbolje je da se pas tokom lova ne kreće ili što manje kreće po ovakvim terenima a nakon svakog lova da se pas dobro isčetka i da se dobro pregleda oko šapa kako bi se odklonili čičci „ popinog praseta „ ukoliko su se zalepili na dlaku ili kožu psa.

Dolaskom toplih proletnih dana zmije izlaze iz svojih zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom. Njihova aktivnost najpre zavisi od temperature okoline pa se tokom dana mogu primetiti kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. I ako zmije žive samotnjačkim životom u nekim slučajevima se grupišu i tako uzajamno razmenjuju toplotu kojaim prija. Period parenja je takođe vremenski period kada se na jednom mestu može skupuiti grupa zmija bilo da se radi o ritualnim borbama gde se mužjaci udvaraju ženkima ili samom činu parenja. I u jednom i u drugom slučaju radi se o prirodnim nagonskim pojavama a ne o najezdi zmija.

Lepo i toplo vreme je razlog dužeg i češćeg boravka u prirodi kako lovaca tako i drugih ljudi koji vole šetnje i boravak u prirodi. Samim tim se i povećava mogućnost sretanja sa zmijama. Kao glavna preporuka je nošenje odgovarajuće odeće i obuće (dugačke pantalone, čizme, duboke cipele). Treba voditi računa gde se staje i ne dirati nepregledna mesta rukama.

U slučaju nailaska na zmiju najpre je treba lagano zaobići ili bezbedno zaplašiti truptanjem nogom o tlo i pustiti da sama ode u svoje skrovište. Zmije nemaju spoljni slušni organ već preko kostiju donje čeljusti odlično osećaju vibracije pa zato one ne čuju zvuk koji se prenosi vazduhom već reaguju na vibracije tla i zato ih svako udaranje bilo nogom ili štapom o tlo plaši. Takođe veoma je bitno znati da zmija neće sa namerom krenuti prema čoveku sve do trenutka dok se ne oseti ugrožena.

U slučaju zmijskog ugriza zmiju ne treba hvatati i ubijati kako bi se odnela vetreinaru jer bi u tom slučaju mogla još nekog povrediti a i troši se dragoceno vreme koje se treba upotrebiti za pomoć osobi koja je povređena i transport takve osobe u najbližu ambulantu.

Za ugrize otrovnih zmija veoma se uspešno se koristi protiv otrov i osobu koju je ugrizla zmija u najkraćem mogućem roku treba prebaciti do najbliže ambulante. Osobu koju je ugrizla zmija najpre treba smiriti koliko je to moguće potom poskidati sa mesta ugriza nakit i delove odeće jer će doći do nadimanja ugriženog mesta ,a ranu treba pustiti da slobodno krvari bez zasecanja ugriznog mesta ili isisavanja otrova. Po mogućstvu ranu ne bi bilo loše isprati i očistiti i izvršiti imobilizaciju dela tela gde se nalazi ugriz uz pomoć zavoja i nekog čvrstog predmeta. Najčešća mesta ujeda zmija su ruke i noge ali dešava se da zmija ujede i za vrat ili glavu ti ujedi mogu biti dosta opasniji i tada bi u najkraćem mogućem roku povređenog trebalo transportovati do lekara.

Najrasprostranjenije vrste otrovnica u Srbiji su : Poskok, Šarka, Šargan, Smuk Zmije treba uvažavati jer su deo prirodnog bogatstva i važne su za očuvanje ekosistema. Izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodara i insekata te tako umanjuju rizik od prenosa zaraznih bolesti.

Strana 2 od 3

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Zabranili lov u Albaniji

06-02-2014 Hits:14156 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Albanija će na dve godine zabraniti lov da bi zaštitila životinje kojima zbog krivolova preti izumiranje, irekao je albanski ministar za životnu sredinu Lefter Koka. "Primorani smo da primenimo stroge mere kako bismo zaštitili divlje vrste kojima preti izumiranje zbog krivolova", rekao je Koka, ocenjujući da ono što se već dve...

Read more

Јосипу Молварцу се остварио сан о којем …

06-10-2022 Hits:730 Lov u svetu Nenad - avatar Nenad

Права ловачка срећа осмјехнула се недавно Јосипу Лончару, члану Удружења фазана из Молва, који је одстријелио првостолницу, четрнаестогодишњег јелена.     Изласци у ловишта удружења Молвар Јосипу су се коначно исплатили и имао је најсрећнији ловачки дан.    - Лов ми је хоби већ 22 године, а пре четрнаестогодишњег јелена није било инвеститора.    Никада се око...

Read more

Kako izabrati najbolji lovački nož?

06-09-2017 Hits:8922 Edukacija Borivoj Vesković - avatar Borivoj Vesković

Stariji lovci kažu da ne treba uzimati nož od drugoga, već treba imati svoj i koristiti ga za sebe. Izbor lovačkog noža kao i druge lovačke opreme prvenstveno treba da zavisi od njegove namene, tačnije od navika koje ima vlasnik. Nož se danas biti sa tri segmenta, estetskog, statusnog i...

Read more

Predlog nacrt zakona o oružju

07-12-2013 Hits:23490 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Predstavljamo vam Predlog nacrta Zakona o oružju koji će po prvi put biti i predmet javne rasprave kojom prilikom će i građani dati svoje mišljenje odnosno primedbe i predloge. Nosioci javne rasprave su Privredna komora Srbije Udruženje za privatno obezbeđenje i Nacionalna asocijacija za oružje Srbije. Javna rasprava će se voditi...

Read more

Smrt dva lovca kod Zaječara

29-06-2017 Hits:9455 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Obojica pronađena mrtva između Vratarnice i Zagrađa! Između zaječarskih sela Vratarnica i Zagrađe, u šumi policija izvršila uviđaj koji će utvrditi da li na telima ima tragova nasilne smrti. Jutros je jedan od lovaca otišao u lov, a kako ga nije bilo celog dana, njegovi drugovi krenuli su po šumi...

Read more

Зборовање ловаца на Варди

14-09-2022 Hits:391 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

РУДО – Домаћини овогодишњег зборовања ловаца ЛУ “Варда“ из Рудог била је секција Бијело Брдо. Више од двије стотине ловаца, њихових колега из Прибоја, Вишеграда, Чајетине, Ужица, Сарајева и других крајева БиХ и Србије дружило се протеклог викенда у прелијепом природном амбијенту Раванаца на планини Варда.   У оквиру првог дана зборовања...

Read more

Vukovi zaklali 40 ovaca i jagnjadi na ka…

28-06-2022 Hits:449 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Stočar Darko Krgović, koji je izdigao stoku na katun Crvene lokve, u blizini sela Barice, na tromeđi bjelopoljske, pljevaljske i mojkovačke opštine, ostao je bez 40 ovaca i jagnjadi.   Kako kaže, tokom prekjučerašnjeg dana vladalo je veliko nevrijeme, praćeno jakom kišom i grmljavinom. Bilo je i udara groma, tako da stoku...

Read more

Nacionalna izložba pasa svih rasa u Ražn…

17-04-2017 Hits:4380 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

K.D "Sokol Ražanj" dana 07.05.2017 organizuje III nacionalnu izložbu pasa svih rasa na terenima F.K Bukovik Ražanj u Ražnju sa početkom u 10h. <p ">Sudije na izložbi: 1. Ljubiša Nikolić - I i III FCI grupa 2. Dejan Radenković - deo II (rotvajler, doberman, kane korso,dogo argentino) i V FCI grupa 3. Nebojša Nedeljković...

Read more

9. međunarodni sajam lova ribolova lovno…

21-05-2017 Hits:3975 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

U četvrtak 25 maja od 11:00 na Šumadija sajmu u Kragujevcu zvanično će biti otvoren deveti po redu „Međunarodni sajam lova,ribolova ,lovnog turizma i nautike.“ Na sajmu će biti zastupljene firme iz oblasti proizvodnje i prometa sportskog i lovačkog oružja, lovačkog i ribolovačkog pribora i opreme, lovačke municije, kao i organizacije...

Read more

Lomljenjem leda na pojilištima pomažemo …

01-01-2015 Hits:5352 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Niske temperature ovih dana su prouzrokovale stvaranje leda na mnogim manjim vodotocima ili stajaćim vodama na kojima divljač koristi vodu. Niske temperature već nekoliko danu stvaraju debele naslage lega koji divljač nije uvek u stanju da probije i da na taj način dođe do sveže pijaće vode. Dobro je da se...

Read more

Stotinu godina Lovačkog udruženja „Prosa…

05-11-2022 Hits:393 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

GRADIŠKA – Na svečanosti održanoj sinoć u Gradiški, povodom 100 godina od formiranja Lovačkog udruženja „Prosara“, uručeno je više pohvala, povelja i drugih priznanja lovačkim sekcijama te udruženjima iz susjednih opština i država.   „Prosara“ uručio je Darko Ćulum, predsjednik Skupštine Lovačkog saveza Republike Srpske.   Svečanosti su prisustvovali i predstavnici lovačkih udruženja i...

Read more

Uprkos lošem vremenu 2. po redu Kotlićij…

21-05-2023 Hits:239 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Uprkos lošem vremenu 2. po redu Kotlićijada “Kruškik 2023” odkupila veliki broj učesnika Juče je u Kruškiku održana druga kotlićijada pod nazivom “Kruškik 2023”. Iako su vremenski uslovi bili loši, učesnike to nije spriječilo da naprave vrhunske kotliće.   Kako kaže Zoran Stanić, jedan od organizatora manifestacije, zadovoljni su odzivom ekipa i posjetilaca.   “Uspjeli...

Read more

Vratila se kući za praznike: Srna Tina

31-12-2022 Hits:443 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Ne zaboravlja dobročinstvo svoje spasiteljice Marije Kalinić. Pomislila je da se više neće vidjeti, jer je jesenas nestala u prirodi, otišla u svoj svijet slobode, a onda je srna Tina, koju je spasila i othranila Marija Kalinić iz lijevčanskog sela Laminci, o čemu smo pisali, iznenada se pojavila pred praznike, posljednjih...

Read more

Четврти контигент јелена стигао на Злати…

09-03-2022 Hits:473 Predstavljanje lovišta Nenad - avatar Nenad

Чајетина - Једна од најлепших и најпосећенијих српских планина од прошле године има нове, али и посебне становнике. На пропланке Златибора у оквиру државног пројекта реинтродукције дивљачи, током претходних 12 месеци стигло је до сада укупно 35 јединки, а у четвртом контигенту населило се још шест, три мужјака и три женке. „Спровођење...

Read more

Због стравичног призора обешеног вука у …

08-12-2022 Hits:325 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

'Осуђујемо, али разумемо очај људи који су изложени нападима...' У априлу прошле године на улазу у Грачац, а у уторак вече код путоказа Унешић, стравичне сцене обешеног и стрељаног вука.    На овој, коју су на државној цести у Шибенско-книнској жупанији уочили пролазници, окачен је натпис    „Око за око, зуб за зуб“, а...

Read more

Naseljeno 34 grla Evropskog jelena u Bos…

21-12-2017 Hits:3367 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Jelenska divljač, 24 košute i 10 jelena, koja je nestala u majskim poplavama 2014. godine sa područja Bosutskog i Spačvanskog šumsko-lovnog basena, JP „Vojvodinašume” je naselilo, u istom broju u Bosutski šumski basen. Po prvi put u Srbiji, jelenska divljač je obeležena telemetrijskim GPS ogrlicama, čime je omogućeno njihovo online praćenje...

Read more