Истакнута ловкиња у ЛД Фазан Краљевец на Сутли, козметичарка Маја Леш (27), једна је од ретких жена посвећених лову на 600 ловаца.

 Ловачка друштва Крапинско-загорске жупаније чине 2.150 ловаца и 68 ловаца, који се баве узгојем, заштитом, ловом и експлоатацијом дивљачи, очувањем њеног природног станишта, његовањем ловачке етике и обичаја и заштитом природе и човјекове околине.
 
 Занимљиво је да су жене, у поређењу са својим колегама, још далеко од ловачке пушке у Хрватској. Али не и Маја Леш (27), истакнута ловкиња у ЛД „Фазан“, Краљевец на Сутли.
 
 Маја је рођена 25.09.1995. године у Забоку. Њену ужу породицу чине мајка Штефица, отац Иван и брат Марко. – До моје 8. године живели смо у Стубичкој Слатини недалеко од Орославја, где сам похађао подручну школу Крушљево Село, 1. разред.
 Прешли смо у Стрмец Стубички, где сам наставио школовање до 4. разреда подручне школе Капелшчак у Стубичким Топлицама.
 
 После 4. разреда отишла сам у Основну школу Орославје, где сам похађала од 5. до 8. разреда, а уписала сам Гимназију Орославје, смер Козметичари. Завршила сам трогодишњу школу за козметичара. 
Одрадио сам двогодишњу праксу после школе у ​​салону у Марији Бистрици, где сам наставио да радим све укупно уз праксу скоро 6 година. Одлучила сам да станем на своје ноге и уз велику подршку и помоћ око свега од породице и добрих пријатеља да отворим свој салон. 
 
Салон се налази у кући мог детињства која ми се допала у Стубичкој Слатини недалеко од Орославја под називом Беаути Центер Змај. Салон ради од 1. фебруара 2022. године – каже Маја. 
 
Овом чину претходила је пракса на Кајкавском фестивалу у Крапини и шминкала је наше диве, а помагала је и шминкеркама на Кајкавском фестивалу у Лисинском. 
 
„Лепо је бити ловац“ Питамо Мају како је дошло до тога да се посветила лову. – Једном приликом сам добио позив да помогнем на Међународним ловачким сусретима хорова и ловачких рогова у Краљевцу на Сутли. 
 
Имао сам прилику да упознам веома драге и вредне људе из наших овдашњих ловаца и шире, као и мештане Краљевца на Сутли. После састанка убрзо сам добио позив да дођем на гађање глинених голубова у Краљевец на Сутли и да видим како је лепо бити ловац. 
 
Саставио сам пријаву за ловачког приправника и послао удружењу ЛУ „Фазан“ Краљевец на Сутли где су ми то одобрили и постао сам Ловачко приправнички савез где сам обављао све своје дужности не само ловачке већ и радне акције на подизању ЛТО високо. чекове, хранилице, солане за дивљач и сл. Послали су ме на ловачки испит новембра 2015. године и тако сам положио испит за ловце и тако постао матични члан удружења 06.12.2015.године у Забоку и добио статус в. ловац! Рекла је.
 
 Учествовала је са неколико чланова удружења на такмичењу удружења Краљевца на Сутли у кувању казана на „Острву љубави“ Драше где је као ЛУ „Фазан“ Краљеве на Сутли освојила 2. место од 16. тим. 
 
На испитима за ловачке псе више пута је била записничар и спремала храну за многе догађаје њиховог удружења. Са члановима удружења била је у многим лововима на госте, од Хрватске до Словеније, у ЛД "Шкале" Велење, ЛД Словењ градец, ЛД Корошка уз аустријску границу, ЛД Пакрац, ЛД Дежановец, ЛД Дубрава код Чазме, ЛД Шчитарјево Велика горица и даље ЛД Пељешац у лову на дивље свиње и детлића. 
 
Учествовала је и на више изложби ловачких изложби у „Старом селу“ у Кумровцу и на изложби у Парохијској канцеларији у Краљевцу на Сутли поводом 90 година постојања свог удружења, као и на обележавању 95 година постојања. Добра коб - На обележавању 95. годишњице, био сам почаствован када сам на свечаној седници ЛД „Фажана“ у Ловачком дому изабран да уручим највеће признање за ловца 2020/2021. уз прелазни пехар покојног ловца Јамбрешића Драгутина Карлека и препознао мој вишегодишњи труд. Доделили су ми орден ИИИ. Орден Хрватског ловачког савеза и захвалница за 95. годишњицу удружења, која је била прошле године, али нисмо могли да је одржимо због ЦОВИД 19, па смо је ове године обележили са осталим удружењима, мештанима Краљевца на Сутли. Када су ми уручили диплому, пехар и прелеп букет цвећа, било ми је драго, а мало су ме дирнуле емоције. Захвалио сам му се и наставили смо дружење у опуштеној атмосфери уз ручак и колаче и добру капљицу из прелазног пехара. 
 
Поносни сам ловац у ловачком оделу/униформи и са шеширом на глави. Многи се изненаде када им кажем да ми је хоби лов. Наравно да прво мисле: "Убијаш малог бамбија" али не знају да лов није само одстрел дивљачи већ и брига о дивљачи и прављење хранилица и солана и на крају велики круг пријатеља и добро друштво – закључила је Маја Леш разговор о томе како је постала „Дама са ловом. пушка“ и поздравио нас ловачким поздравом ‘Срећно вам било!’.
 
 Преузимање текста и фотографија; Загорије.цом http://www.zagorje.com/
Policija u Srpcu uhapsila je lica čiji su inicijali D.Ć. i S.T. iz ove opštine, osumnjičena da su odstrijelila srnu, kao i za nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.
 
Iz Policijske uprave Gradiška saopšteno je da je Policijskoj stanici Srbac juče prijavljeno je da je u Gornjoj Lepenici, opština Srbac, pronađena odstrijeljena srna.
 
Policija je prilikom obilaska i pregleda terena, u blizini pronalaska odstrijeljene divljači, kontrolisala putničko vozilo “fijat brava”, kojim je upravljalo lice D.Ć, a sa kojim se u vozilu nalazio suvozač S.T.
 
U vozilu je pronađena lovačka puška, lovački karabin i više komada municije, koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.
 
O događaju je obaviješten okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.
 
Tekst preuzet:BL Portal,foto:Lovacke Price
Састанак начелника Главичића са забринутим суграђанима подстакао је организовање састанка који ће градоначелник одржати до краја мјесеца са представницима свих ловачких друштава на овом подручју како би се изнашло могуће рјешење.
 Заједничким деловањем, доношењем акта о деловању на подручјима на којима нису успостављена ловишта, набавком додатних репелената или средстава за одгон дивљачи, електрични пастири, појачан одстрел или слично покушаће да утиче на бројност дивљих свиња, али и допринесе заштити људи и имовине, пише Глас Истре. 
 
Са оправданим страхом од суграђана и штете која се дешава, у наредном периоду и добром сарадњом са ловачким друштвима, уз већи ангажман и подршку локалне заједнице, креће се у решавање проблема који су све чешћи, посебно на периферији град.
 
 Преузети текст и фотографија: Морски ХР, Фото: Унспласх
Otvaranjem gostujuće izložbe Muzeja afričke umetnosti iz Beograda - "Kultura lova - donso u tradiciji Bamana" u Zavičajnom muzeju Petrovac na Mlavi počela je 18. Evropska noć muzeja.
 
Izložbu su otvorili Žaklina Perić, direktorka Zavičajnog muzeja Petrovac na Mlavi i Milica Josimov, kustos izložbe iz Muzeja afričke umetnosti. Kako je rečeno na otvaranju, izložba „Kultura lova – donso u tradiciji Bamana“ predstavlja organizaciju, etiku, verovanja i poseban status lovaca u društvu na osnovu izbora predmeta koje su sakupili dr Zdravko Pečar i Veda Zagorac u Maliju i drugim zemljama zapadne Afrike 1960-ih i 70-ih godina. 
 
Posetiocima je objašnjeno da je donso tradicionalni naziv za lovca u kulturi bamanaskog naroda, pojam koji je podrazumevao veliko znanje pojedinca o prirodnoj sredini, njenoj flori i fauni, kao i izuzetnu izdržljivost, hrabrost i veštinu u lovu.
 
Svi zainteresovani će imati priliku da posete izložbu do kraja juna, uz prateće programe.
 
Tekst i fotografija preuzeti : https://www.ebranicevo.com/
 
На купалишту Бјелине у Котор Варошу јуче је одржана традиционална котлићијада на којој су учествовале 102 екипе из Републике Српске, Србије, Мађарске, Македоније, Словеније, Италије и Аустрије.
 
Најбољу рибљу чорбу припремила је екипа Удружење жена ,,Венера“ из Котор Вароша, друга је била екипа ,,Лука“ Шипраге, а трећепласирани су били чланови екипe Ловачког удружеа ,,Посавина“ из Суње /Хрватска/.
 
Према оцјени жирија, најбољу ловачку чорбу припремили су чланови екипе Ловачког удружења ,,Борчићи“ из Шипрага, друго мјесто припало је екипи Удружења грађана ,,Плави талас“ из Апатина /Србија/, а треће екипи ,,Сим Техник“ из Шибова.
 
Члан побједничке екипе Раде Нијемчевић рекао је да је за освојено прво мјесто заслужна комплетна екипа која је за припрему котлића одабрала провјерено месо уз неколико тајних састојака.
 
,,Ово је, без дилеме, најбоље организована котлићијада у региону, а уз то и врло посјећена, што само говори да смо у јакој конкуренцији освојили вриједно прво мјесто“, истакао је Нијемчевић.
 
Начелник Котор Вароша Зденко Сакан изразио је задовољство због великог броја учесника манифестације која је одржана у на градском купалишту ,,Бјелине“.
 
,,Ово је 13. котлићијада коју организујемо и сваке године је све масовнија. Радује нас присуство великог броја учесника из сусједних градова, али из иностранства, као и чињеница да је у ревијалном дијелу наступило више од 15 екипа“, рекао је Сакан.
 
Пехаре, дипломе и робне награде најуспјешнијим екипама уручили су начелник општине Зденко Сакан и његов замјеник Младен Тривуновић, те предсједници ловачких удружења са подручја општине и спортско-риболовног друштва „Котор Варош“.
 
Директор Туристичке организације општине Котор Варош Немања Кнежевић је уручио захвалнице Ловачком савезу Републике Српске и Спортско-риболовном удружењу ,,Бањалука„.
 
Захвалнице и пригодне поклоне начелнику и замјенику начелника општине, директору Туристичке организације, Ловачким удружењима са подручја општине и Спортско- риболовном друштву „Котор Варош“, уручили су представници Ловачког савеза Југоисточне Србије и Косова и Метохије.
 
У забавном дијелу програма наступили су чланови Фолклорног ансамбла ,,Котор Варош“.
 
Которварошку котлићијаду организовала је општина у сарадњи са Туристичком организацијом Котор Вароша, Ловачким удружењима ,,Трофеј“, ,,Узломац“, ,,Борчићи“, ,,Јеловка“ и спортско-риболовним друштвом ,,Котор Варош“.
 
http://centarzakulturukv.com/
Džek rasel po imenu Patron, službeni pas ukrajinske vojske, odlikovan je nakon što je nanjušio više od 200 eksplozivnih naprava širom severo-istoka zemlje.
 
Njemu je medalju za služenje zemlji svečano "uručio" ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
 
Patron je zbog svojih aktivnosti na odbrani Ukrajine vrlo brzo postao maskota, piše Gardijan i dodaje da je ovaj pas sada poput nacionalnog simbola. 
 
Uručenju ordenja prisustvovao je kanadski premijer Džastin Trudo, koji je bio u poseti.
 
"Patron nam pomaže ne samo da neutralizujemo eksplozive, već i da naučimo decu koliko je bitno primenjivati sve mere bezbednosti kad postoji minska pretnja", poručio je Zelenski.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Radio021

организовали су за себе и своје пријатеље посебно дружење у познатом повљанском ресторану „Морнар“. Повод за овај леп и за многе учеснике незабораван догађај били су бројни успеси пара, како на пољу лова, тако и на пољу кинологије, које су њих двоје постигли последњих година, како на општинским, тако и на републичким и међународним. првенства и догађаји.. Слави домаћина присуствовали су њихови пријатељи, ловци, и кинолози из завичајног пашког Ловачког друштва „Камењарка“ са председником Ивом Погорелићем, затим председником општине Повљана Предрагом Рукавином са сарадницима, бившим градоначелником Пага Жељком Маржићем, двојицом дугогодишњих пријатеља ловаца италијана и кинолозима из Анконе Клаудио Доразио и Даниеле Нумиди, водитељи. Перић и Роко Павић и многи други. Домаћин Марино је на самом почетку топлим и бираним речима поздравио окупљене у своје лично и име своје породице, истакавши да су он и његова супруга Ивана наставили богату традицију предака коју ће настојати да надограђују у Будућност. Ријечи хвале на позив породице Пернар упутио је начелник општине Рукавина. Он је додао да су импресионирани њиховим резултатима, закључујући да ће општински органи наставити да прате сва дешавања везана за лов, кинологију и ловни туризам на подручју општине Повљана. Окупљенима се са неколико речи обратио и Маринов отац Славко, такође ловац и кинолог, који тренутно има 72 године и 53 године ловачког стажа. – Супруга Станко и ја смо поносни на Марина и његову породицу. Овде са посебним задовољством истичем да се лов и кинологија у нашој породици негују два века. Мој отац Шиме, а такође и мој деда Шиме, били су фењери овог занимања, када су тада ловили као пастири са ловачким оружјем. Не бих да будем погрешно схваћен, али за своје претке и за садашње чланове наше породице могу са сигурношћу да кажем да имамо ловачке педигре каквих је мало ко на острву Паг, закључио је Славко, који је надалеко познат и као вриједан угоститељски и туристички дјелатник на отоку Пагу, граду Задру и шире. Како се још могло чути, Марино је у својој 50. години живота напунио 31 годину ловачког и кинолошког стажа. Иванова жена је ловац 15 година. Ћерка Леа је пре четири године положила ловачки испит, док њен син Мартин има 12 година и вероватно ће кренути очевим и мајчиним стопама. Додајмо овоме како се, између осталог, Марино бави и овчарством. Његово стадо броји око 80 оваца и јагњади. Млеко се углавном продаје, а сир се припрема за сопствене потребе. На крају да истакнемо да овако лепо и истинито дружење није могло да прође без богате трпезе. Тако су се, између осталог, на менију нашли и оригинални повљанско-пашки специјалитети попут надалеко познатог домаћег сира, свјежег сира, јагњетине и сл. Наравно, све је добро прошло уз оригиналну белу и црну Повљану капљицу.

 
 Преузимање текста и фотографија: Задарски.хр

Пролеће је период када се рађају младунци који се могу сакрити у трави.

 Морамо да пазимо да их не повредимо или чак не убијемо.
 Срне ових дана рађају младунчад и остављају их на ливадама, па опрез при косидби није сувишан!“, стоји на Фејсбук објави једног од корисника друштвених мрежа. 
 
Љубазно моли све пољопривреднике да пре кошења ливаде провере. „Разумем да је сваку ситуацију тешко спречити, па вас молим, поштовани пољопривредници, да и после кошења брзо проверите ливаде. 
 
Последњих дана били смо принуђени да еутаназирамо две заклане животиње, маче без обе предње шапе и јелена без све четири“, наставила је Лара. Без стручне помоћи, повређене животиње би патиле још неколико сати.
 
Обе животиње су пронађене у веома лошем стању, без стручне помоћи, мучили би се још неколико сати. Он упозорава све власнике паса да буду опрезни током шетњи – штенци морају бити привезани и стално под надзором.
 
 „На такве ситуације се заиста никада не навикнете и никад нису пријатне – зато вас молим да будете обазриви, поштујте природу и њене становнике“, рекла је она.
 
 Текст преузет са Љубљанаинфо Фото: Фејсбук профил Лара Пуц
U Peći je 9. i 10. maja održana međunarodna izložba pasa na kojoj su učestvovali takmičari iz regiona i Evrope.
 
Predsednik Kineloškog saveza Kosova Saut Kejtazi kaže da je nakon korone ove godine na takmičenju došlo puno ljudi iz različitih zemalja.
 
„Dolaze nam ljudi iz cele Evrope, imamo takmičara iz Švajcarske, Holandije, Finske i stvarno bude internacionalna izložba. Imamo ljude iz celog regiona, Makedonije, Crne Gore. Ove godine iz Srbije niko nije došao ali očekujemo da će doći narednih godina“, rekao je Kejtazi.
 
Među onima koji su prvog dana osvojili nagrade ima ljudi i iz regiona koji kažu da su zadovoljni učešćem na takmičenju.
 
„Ja sam na Kosovu po drugi put, bila sam i prošle godine u drugom gradu. Jako je lepo, ovde su super ljudi, super hrana“, rekla je Sabina Keza iz Austrije.
 
„Ja sam iz Sofije iz Bugarske, došli smo sa dalmatincom koji će se takmičiti u juniorksoj klasi“, rekla je Aleksandra Hristova.
 
„Ja dolazim iz Skoplja, ovo je Bison koje nije moje kuče več od mušterije“, rekle je Aleksandra Samuilovska.
 
Sudije su pored brojnih gostiju i publike bili glavni gosti, među njima je bilo sudija iz Hrvatske i Makedonije.
 
„Ja sudim već drugi put ovde na ovu međunarodnu izložbu, velika mi je čast što sudim, to je valjda što je organizator bio zadovoljan pa me je pozvao po drugi put“, reko je jedna od sudija na ovom takmičenju Gabrijel Stibel.
 
Nakon izložbe pasa u Peći očekuje se da će ove godine u avgustu mesecu ovakvo takmičenje ponovo biti organizovano i u Prištini.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Radio Gorazdevac

Grad Zrenjanin odlučio se za vrlo morbidan potez - umesto da novac iz budžeta za zaštitu životne sredine koristi za uklanjanje divljih deponija, finansiraće "suzbijanje" šakala.

 
Šakali se, inače, hrane na deponijama. Godinama unazad u javnosti se diže panika i pominje ogromna brojnost šakala, a neretko u ovim kampanjama učestvuju oni koji od odstrela najviše profitiraju - lovci. Čak su proteklih godina po pojedinim gradovima u Vojvodini najavljivane čitave hajke na šakale, a Zrenjanin prednjači u namerama da se ove zakonom zaštićene divlje zverke odstrele.
 
Lovačko udruženje "Zrenjanin" smatra da šakal nema neprijatelja osim čoveka.
 
"Oni prave velike štete u našim lovištima jer je smanjen prirast srneće divljači. Šakali napadaju lanad, ali i ptice koje se gnezde na zemlji, pošto im uništavaju jaja i mladunčad. Velika je opasnost da, kad u lovišta unesemo fazane, oni budu uništeni, pogotovo dok su mladi i nespremni za život u prirodi. Zveri napadaju i manja stada ovaca i koza, ako nema u blizini pasa da ih odbrane. Velike glavobolje zadaju i meštanima sela na teritoriji grada. Upadaju noću u dvorišta i prave velike štete u kokošinjcima", objašnjavaju neimenovani zrenjaninski lovci za portal zrenjaninski.com.
 
Svojevremeno je Lovačko udruženje pokušalo da reši problem tako što je svakom lovcu koji odstreli šakala davalo dve kutije municije. Međutim, osim što se šakali teško love, njihov odstrel ni ne utiče na smanjivanje brojnosti, objasnio je direktor Prirodnjačkog muzeja dr Milan Paunović za RTS još 2019. godine.
 
Zašto onda Grad Zrenjanin finansira "suzbijanje" i šta tačno ovaj termin znači?
 
Reč je o konkursu za raspodelu sredstava za sufinansiranje programa lovačkih udruženja u svrhu suzbijanja šakala na teritoriji Grada Zrenjanina za 2022. godinu. Na konkursu mogu da učestvuju registrovana lovačka udruženja, a novac potiče iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Zrenjanina. Ukupno se dodeljuje 700.000 dinara, a "realizacija" je do 31. decembra. 
 
Udruženja imaju rok da se prijave do 16. maja, a prijava je na obrascima koji su gotovo identični obrascima za uobičajeno projektno sufinansiranje. Tako se od udruženja traži da navede "programske aktivnosti" i koje će pozitivne efekte osetiti ciljne populacije, opis problema i objašnjenje održivosti projekta.
 
Konkurs je problematičan iz više uglova. Pre svega, iz teksta konkursa nije jasno kojim metodama će se vršiti "suzbijanje" šakala, te koliko je problem zaista prisutan. Nema ni nikakvih informacija o brojnosti šakala u Gradu Zrenjaninu, te da li će se finansirati nabavka municije, oružja ili nečeg trećeg.
 
Ono što stručnjake najviše zabrinjava je posledica po ekosistem - postoji opravdani strah da šakali neće biti odstreljeni, već otrovani, te da će zbog ove namere stradati i drugi živi svet.
 
Ornitolog Ružić: Nastavak izvlačenja javnog novca za nezakonito trovanje šakala
 
Izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, ornitolog Milan Ružić kaže za 021.rs da prvi put na ovom konkursu čuje da se za divlje, domaće, autohtone životinje i lovnu divljač koristi reč "suzbijanje".
 
"Suzbijanje se obično koristi za bespoštedno uništenje neke pojave poput zaraze, ili organizovanog kriminala. Nije jasno koje su namere lokalne samouprave u Zrenjaninu. Koga štite od šakala? Šakali su prvenstveno sanitarci, što su pokazale studije dr Duška Ćirovića i njegovog tima sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Tačno je da šakali šire svoje rasprostranjenje u Evropi i da se povećava njihov broj. Razloge za to možemo da potražimo u izmenjenim stanišnim uslovima, promeni klime, ali pre svega u stalnoj i kvalitetnoj ponudi hrane na sve većim poljoprivrednim površinama. Svake godine u Srbiji se u prirodu baci više od 200.000 tona mrtvih životinja i klaničnog otpada, a sve to je neograničen izvor hrane za šakale", kaže Ružić.On napominje da lovačka udruženja, kao korisnici lovišta, treba da se drže svojih planova i programa, što znači da moraju da znaju kojim fondom raspolažu, koliko je dozvoljeno za odstrel i koliko divljači ostaje kao matični fond. Ako se, napominje naš sagovornik, usled raznih uslova sredine neki balans poremeti, može doći i do promena u populacijama divljači - a o tome bi trebalo izvestiti sve nadležne organe. Problem je što se kod nas samo iznose problemi, bez ikakvih dokaza.
 
"Pitanje je: ko je i kako brojao šakale, koliko šakala ima, koje metode brojanja su korišćene, ko je obučen da sprovodi takvo praćenje, da li zaista postoje štete na domaćim životinjama i ko je te štete utvrdio? Ono što dodatno podgreva sumnje je orkestrirana kampanja u pojedinim medijima gde se bez ikakve osnove govori o nekakvim velikim štetama od šakala, a pominje se i opasnost po ljude. Ovo svesno izazivanje panike ima elemente krivičnog dela iz člana 343 Krivičnog zakonika, a takođe je i pravdanje 'suzbijanja' u kasnijim akcijama. Napominjem: šakali ne predstavljaju pretnju po ljude, posebno ne direktnu. Besnilo je odlično sprovedenim aktivnostima peroralne vakcinacije iskorenjeno u Srbiji. Šakali su životinje veličine osrednjeg psa koje ne prilaze ljudima budući da ih se plaše, već ih uspešno izbegavaju, čak i kada žive u blizini naselja", napominje izvršni direktor DZPPS.Na pitanje 021.rs koje su sve potencijalne opasnosti po ptice, Ružić objašnjava da je istovetan scenario već viđen u Apatinu. Taj slučaj pratili su, kaže, korupcija i masovna namerna trovanja životinja. 
 
"U selima oko Apatina tokom nekoliko godina otrovano je više od 150 ptica grabljivica, od čega je pronađeno oko 50 mrtvih orlova belorepana. Mračni umovi su se dosetili da truju šakale jer je to mnogo lakše od sedenja na čeki pored mrciništa i lova puškom. Potom su sekli repove, nosili ih negde i tamo dobijali naknadu od nekoliko hiljada dinara za svaku mrtvu životinju. U medijskim tekstovima koji opisuju problematiku suzbijanja šakala u Zrenjaninu navodi se da lovci ne mogu da kontrolišu brojnost lovom, tj. ubijanjem iz pušaka. Pa čime će sada da ga 'suzbijaju'? Jedini zakonom dozvoljen lov šakala moguće je ostvariti upravo puškom. Sve druge metode, poput trovanja i hvatanja u klopke, zabranjene su", navodi on.
Kako je i 021.rs pratio, tokom marta i aprila ove godine bilo je više masovnih stradanja divljih ptica, strogo zaštićenih vrsta, a usled trovanja nezakonitim pesticidom furadanom. U svim tim slučajevima ciljane su divlje vrste - lisice i šakali, što su utvrdile i policijske istrage, dodaje naš sagovornik.
 
Pomenuli smo da je Grad Zrenjanin preuzeo da se bavi brigom za lovstvo i da ubijanje životinja naziva zaštitom životne sredine. Ružić kaže da je sramotno to što lokalna samouprava poput Zrenjanina nije prepoznala desetine divljih deponija kao problem i radila na tome da ih sanira. 
 
"Na tim divljim smetlištima se nalaze na tone mrtvih životinja koje su izvor hrane za šakale. Ako bi se šakalima uskratio taj nepresušan resurs, verovatno je da bi se i njihova populacija smanjila. Dodatni nonsens je i to što neko pokušava da suzbije populaciju visoko inteligentne i prilagodljive divlje životinje na uskom geografskom području. Pojednostavljano rečeno: ako se negde izlovi pet šakala, iz okolnih područja će se u roku od par dana doseliti novi šakali jer njih svuda okolo ima. Šakali su pritom 'sanitarci', životinje koje iz naše zajedničke prirode svake godine pojedu hiljade tona mrtvih životinja i klaničnog otpada koji ilegalno dospeva tu. Na to treba spomenuti i milione jedinki glodara poput voluharica, miševa i pacova koji su im takođe važna hrana, a ti glodari su značajni prenosnici bolesti i štetočine ako se prenamnože", navodi Ružić.
 
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije za 021.rs najavljuje da će se javiti svim nadležnim institucijama povodom ovog slučaja jer, kako kažu, odgovorno smatraju da hitno treba prekinuti ovaj konkurs.
 
Prema Zakonu o divljači i lovstvu, zabranjeno je trovanje divljači, ali situacija na terenu pokazuje da je trovanje vrlo prisutno.
 
Šakali su lovostajem zaštićena divljač i, ukoliko se nalazi van lovišta, mogu se loviti samo uz saglasnost Ministarstva. Nelovne površine su: naseljena mesta, površine koje su na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja i stambenih i pomoćnih objekata izvan naseljenog mesta, dvorišta seoskog domaćinstva, dvorišta industrijskih i drugih objekata.
 
Grad Zrenjanin nije odgovorio na pitanja 021.rs u vezi sa ovim spornim konkursom.
Tekst i fotgrafija preuzeti:Radio 021 Novi Sad:Foto: Pixabay
Strana 45 od 54

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

Period opasnosti od požara

13-07-2013 Hits:1073717 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Visoke dnevne temperature, vreme žetve i sasušene travne i žbunaste vegetacije izuzetno su povoljni uslovi za pojavu požara, još ako dodamo i neopreznost čoveka može doći do ozbiljnog narušavanja uslova za divljač.Obaveze sprovođenja mera protivpožarne zaštite proističu iz: za šumsku vegetaciju iz članova 46. i 47. Zakona o šumama ("Sl. glasnik...

Read more

Premijer Višković učesnik tradicionalne …

07-03-2022 Hits:1273 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Udruženje lovaca “Komić” iz Milića je hajkom na vuka danas i zvanično otvorilo ovogodišnju lovnu sezonu u kojoj učestvuje više od 100 lovaca. Premijer Republike Srpske Radovan Višković je na početku akcije u svojstvu predsjednika Udruženja “Komić” pozdravio lovce pred polazak u hajku. Višković je rekao Srni da se hajka na vuka...

Read more

Ostrel šakala u Đurđevu

14-10-2018 Hits:3862 Vaše lovačke priče Vaše lovačke priče - avatar Vaše lovačke priče

Dana 10.10.2018 godine u lovnom reviru LD Đurđevo (Udruženje "STARA TISA") ,član lovačkog društva Stojan Boroja je odstrelio u jednom izlasku, lovom čekanjem, četiri šakala. Populacija šakala je u ekspanziji a samo u toku ovog meseca je odstreljeno 8 komada ovog opasnog predatora na teritoriji našeg lovačkog društva. Tekst nam poslao Vladimir...

Read more

Otkriven krivolov

29-08-2023 Hits:1393 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Otkriven krivolov u Livanjskom i Duvanjskom polju Akcija je imala za cilj da se razotkrije korištenje zakonom zabranjenih zvučnih mamaca poznatih kao "vabilice" za lov na prepelicu, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za osjetljiv ekosustav ovog područja.   U zajedničkom naporu da se suzbiju nelegalne lovačke aktivnosti koje prijete prirodi, dva udruženja građana, Centar...

Read more

Vrste lova na zečeve

20-04-2018 Hits:9707 Edukacija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Poljski zec je kod lovaca omiljena vrsta divljači za lov. Poljski (obični) zec potiče iz stepskih područja. Vrlo lako se prilagođava okolini pa je raširen na celom području naše zemlje. Zec je dnevna divljač mada u sezoni lova preko dana miruje u svom skrovištu ispred koga vešto zamrsi i prikrije...

Read more

120 godina Lovačkog saveza Srbije

22-10-2016 Hits:5052 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovački savez Srbije ove godine obeležava značajan jubilej, 120 godina rada i postojanja, koji će biti obeležen pod pokroviteljstvom Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Republike Srbije. Svečana akademija održala se u subotu, 22. oktobra 2016. godine, u Domu sindikata, u Beogradu, sa početkom u 12.00 časova. Ovom svečanom akademijom u...

Read more

Uspešan lov na vuka u Stopanske planine

15-01-2014 Hits:13918 Lov na predatore Urednik portala - avatar Urednik portala

Jedna od uspiješnijih lovačkih grupa LU"Borčić" iz Šipraga, Republika Srpska, je grupa koja se svake godine okiti i sa nekoliko trofeja vuka. Takođe i ove godine su imali uspijeha. Grupu su sačinjavali Borko Spasojević, Savo i Zoran Milovanović, Radojica Đurić i dr Zoran Ž. Semiz koji je ovaj put imao...

Read more

Kvalitet mesa od divljači kao i njegova …

09-10-2018 Hits:10726 Edukacija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Ovim tekstom želim podstaći ljude da u svojoj ishrani sve više koriste meso od divljači i želim pokazati sve njegove prednosti u čovekovoj ishrani. Odsustvo stresa u životu divljači u slobodnoj prirodi, neograničena mogućnost kretanja i raznovrsna ishrana, koja uključuje i lekovito bilje, neposredno utiču na ukus mesa divljači. Meso divljači...

Read more

Prihranjivanje divljači (zeca i fazana)

11-06-2016 Hits:9669 Edukacija Branko Đurđević - avatar Branko Đurđević

Prihranjivanje zečeva Većinu svojih potreba u toku vegetacije zec zadovoljava hranom iz prirode ili sa oranica. Deficit hrane može da se javi u toku zime, pre svega u vreme dubokog snežnog pokrivača, kada zec pravi i velike štete u voćnjacima guleći koru mladim voćkama. Zec je poznat po osobini da ponuđenu...

Read more

„Dani lova na Radanu 2023“

20-10-2023 Hits:1176 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Lovci iz Toplice učestvovali na manifestaciji „Dani lova na Radanu“ BOJNIK- Lovačko udruženje „Podgora“ iz Bojnika i Turistička organizacija Bojnik organizovali su po drugi put manifestaciju „Dani lova na Radanu“. Lovci su se u ranim jutarnjim časovima okupili na platou ispred sportske hale u Bojniku, odakle su, posle dogovora, organizovano izašli...

Read more

CAC Kosjerić 2011

11-05-2011 Hits:46464 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

CAC Kosjerić, 14.05.2011. sportski centar Kosjerić. Sudijska lista: Saša Ješić:2. FCI grupa - DOBERMAN, svi ŠNAUCERI, NEMAČKA DOGA, deo 2. FCI grupeTijana Konrad:2. FCI grupa – PATULJASTI PINČ, ENGLESKI BULDOG, 8. FCI grupa, 9. FCI grupa, 10. FCI grupadr.Mile Aleksoski (MK)1. FCI grupa, 2. FCI grupa – NEMAČKI BOKSER, KANE KORSO...

Read more

Mrtav srndać leži na pešačkom prelazu na…

24-05-2022 Hits:1220 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

Beograđani su jutros zatekli nesvakidašnju scenu, kada je automobil udario srndaća na pešačkom prelazu u Bulevaru Mihajla Pupina na Novom Beogradu.   Policija se trenutno nalazi na terenu.   Nije poznato kako se životinja zadesila na Novom Beogradu.   Pretpostavlja se da policija čeka nadležnu službu, kako bi odvezli srndaća.   Kako Nova.rs saznaje, osoba koja je udarila...

Read more

XIV Sabor lovaca Golija 2013

08-02-2013 Hits:48667 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Organizatori XIV sabora lovaca na Golija 2013 godine su Lovačko udruženje Čemernica Ivanjica, Lovačko udruženje Baljevac iz Baljevca i Lovačko udruženje Raška iz Raške. Sabor lovaca Golija 2013 godine održaće se 16. Februara 2013 godine sa početkom u 08:00h u Devićima. Program manifestacije.. Skup lovaca do 8:00 časova u Devićima. Početak lova na...

Read more

Niš 2017 Sajam Lova i Ribolova (foto izv…

27-04-2017 Hits:5319 Manifestacije i dogadjaji Bojan Stanković - avatar Bojan Stanković

Tačno u podne 26.04.2017. i zvanično je otvoren sajam u Nišu u sportskoj hali “Čair”. Cena pojedinačne ulaznice staje 150 din. dok je grupna karta za više od 20 lica 100 din. Besplatan ulaz je u nedelju kada je i poslednji dan sajma. Što se tiče ponuđene opreme za lov od...

Read more

Sa 80 metara lovci iz Nove Varoši odstre…

12-04-2022 Hits:2889 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Nova Varoš – Nikada do sada lovci na planini Zlatar dve večeri zaredom nisu ostvarili ovakav uspeh i odstrelili čak 19 lisica. Čekajući u zasedi i po nekoliko sati, lovci iz udruženja “Kozormor” bistrog oka i velikog strpljenja da namame a zatim i odstrele predatore koji su im mesecima unazad...

Read more

Uzgoj i svestranost nemačkog oštrodlakog…

14-03-2016 Hits:14480 Kinologija  - avatar

Nemački oštrodlaki ptičar (NOD) spada u VII FCI grupu kvalifikacije pasa. Matični klub u Nemačkoj i Svetski savez oštrodlakih nemačkih pasa poslednjih godina vode upornu kampanju da se ova rasa više ne naziva nemačkim oštrodlakim ptičarem već nemačkim oštrodlakim psom i to zbog svestranosti i lovne upotrebljivosti ove rase. Suštinski ova...

Read more