Prošlog je vikenda u organizaciji Grada Rovinj-Rovigno, Nature Histrice i Lovačkog društva Rovinj-Rovigno održan skupni lov na divlju svinju na području park šume Zlatni Rt, Škarabe i Cuvi prilikom čega je sa tog područja izlučeno ukupno 7 grla divlje svinje.

U lovu je sudjelovalo 29 lovaca i 10 pasa. Obzirom da se radi o vrlo prostranom i osjetljivom području u samom centru grada velika je pozornost bila posvećena upravo sigurnosnom pitanju kod odvijanja takve aktivnosti.

Angažirano je, stoga, ukupno 18 osoba na osiguravanju područja koje je bilo organizirano od strane Javne vatrogasne postrojbe Rovinj-Rovigno, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Rovinjsko Selo, Lučke uprave, Maistre d.d., Policije i Komunalnog redarstva.

 

''Lučka uprava je sa jednim plovilom osiguravala prilaz sa morske strane dok je Maistra d.d. dodatno angažirala dva zaštitara koji su osiguravali pristup iz turističkih objekata koji neposredno graniče sa područjem odvijanja lovnih aktivnosti. Podsjećamo da je slična aktivnost održana prije gotovo četiri mjeseca na području uvale Cuvi nakon koje je zaključeno da je stanište divljih svinja unutar park šume Zlatni Rt, što se u konačnici i pokazalo točnim rezultatima ove akcije.

Grad nastavlja sa uobičajenim aktivnostima koje se najavljuju svakog tjedna.

Pojedinačni noćni lov odvijati će se po već ustaljenom rasporedu i ovog tjedna na širem području Štanjere, Gripola, Kukuletovice, Španidige i Monsene. U planu su i druge aktivnosti koje će biti organizirati do kraja lovne sezone odnosno do dolaska turista i početka glavne turističke sezone.

Ostvaren kontakt sa kolegama iz ostalih gradova u Istri

''Zahvaljujem se građanima Rovinja-Rovigno, a posebno građanima koji žive u blizini područja na kojima su se provodile lovne aktivnosti na suradnji i na pridržavanju svih uputa i obavijesti o izbjegavanju navedenih područja. Posebna zahvala i medijima koji su pratili naš rad i izvještavali o svim poduzetim aktivnostima'' izjavio je Dragan Poropat, voditelj Odsjeka za vatrogastvo i civilnu zaštitu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Rovinj-Rovigno.

Grad Rovinj-Rovigno prvi se u Istri ozbiljno angažirao na rješavanju ovog problema te se od donošenja Programa zaštite divljači u proteklih 10 mjeseci prikupilo dovoljno iskustva.

Posljednjih je dana ostvaren kontakt sa kolegama iz ostalih gradova u Istri i šire radi razmjene iskustava prilikom donošenja samog Programa, a naročito prilikom kasnije provedbe'' poručili su iz Grada Rovinja.

Tekst i fotografija preuzeti:IstraIN

Svakog jutra, u kompletnom lovačkom odelu, dvogledom oko vrata i puškom o ramenu, na posao upravnice lovišta „Subotičke šume“ Sanja Milošev dolazi sa osmehom. Ne gleda na sat, ne odbrojava do završetka radnog dana, već uživa obilazeći šest hiljada hektara lovišta i brinući o bogatom fondu divljači - muflonima, srnećoj divljači, divljim svinjama, jelenu lopataru, fazanima...

Iako je po struci master ekonomije, šarmantna Subotičanka, koja danas puni 30 godina, ni jednog trenutka ne poželi da radi kao menadžer ili bankar. Ona je završila još jedan master za lovni turizam na Prirodno-matematočkom fakultetu i radi posao iz svojih snova kao referent za lovstvo u JP „Srbija šume“.

- Verujte, nema lepšeg osećaja nego kada radite nešto što toliko volite. Ljubav prema lovu u našoj kući se prenosi sa generacije na generaciju, ona nam je već u genima. Odrasla sam pored Kelebijske šume, u samom lovištu, tako da ja na posao dolazim kroz šumu, vrlo retko kroz grad  – priča nam Sanja u lovačkoj kući „Hrastovača“. – Spojila sam hobi, ljubav i posao i zato uživam u svakom trenutku dok radim. Bude mi malo vremena za sve što želim da vidim i uradim.

A posao upravnice lovišta nije nimalo lak. Naročito ne za jednu mladu damu.

- Naš najvažniji zadatak je zaštita i unapređenje divljači i njenog staništa. Svakodnevno posmatramo divljač, pratimo je, vršimo sanitarni odstrel ukoliko je potrebno, zimi nosimo hranu za životinje – priča naša sagovornica pojedinosti njenog radnog dana. – Čuvamo lovište i od krivolovaca, koji prave štetu zbog užitka ili koristi. Neretko se desi i da zateknemo migrante kako prave štetu ili seku žicu. Uglavnom ne prave probleme, odu u miru, ali ostave za sobom jako puno smeća i žicu koju moramo da popravljamo. Osim njih, smeće ostavljaju i naši sugrađani i mi za njima skupljamo taj otpad i čuvamo šumu.Bude nekada teško i raznih situacija, priznaje  nam Sanja, ali sve padne u vodu kada se radi ono što se zaista voli. Svojim primerom pokazuje tačnost izreke „izaberite ono što volite i nećete morati da radite nijedan dan“. Međutim, dama koja brine o celom lovištu nije baš svakodnevna pojava.

- Na početku, kada sam počela kao lovočuvar, bilo je mini predrasuda što sam žensko. Ali one nestaju čim krenemo na teren. Žene, realno, oduvek love, ali to nije bilo prihvatljivo i zato nas ima vrlo malo – iskreno će Sanja. – Primera radi, kada sam htela da kupim trofejno oružje, sa podozrenjem su me gledali i nisu hteli „na prvu loptu“ da mi prodaju jer sam žensko. Tek kada sam pokazala kolekcionarsku karticu onda su mi prodali.

Iako je oduvek bila savestan lovac, od kako je u lovištu Sanja na lov gleda drugačijim očima. Osmehom i toplinom sa kojom brine o životinjama, Sanja ruši neko uvreženo mišljenje o lovstvu i menja sliku o ovom sportu.

- Kada ljudima objasnimo šta mi sve radimo kako bi zaštitili životinje, gledaju nas drugačije. Držali smo predavanja na Kelebiji, deci smo na „Festivalu ljubavi“pokazivali šta sve to čini lovca, koji je kodeks, kako mogu da borave u šumi i kakvo sve bogatstvo ona krije...  – ističe naša sagovornica. - Divljač sam uvek poštovala, ali od kako sam ovde, na neke stvari sada drugačije gledam i zaštitnički sam nastrojena prema svim životinjama. Sada mi je samo bitno da je divljač dobro, nekoj smo dali čak i ime. Šakali su predatori, veliki neprijatelji divljači, a počeli su da budu i moji. Ako se ne gazduje sa divljači kako treba ona strada i narušava se ceo sistem. Toliko toga možemo da naučimo iz zakona prirode da nismo ni svesni. A ti zakoni su večni.

TRI SLOBINE KĆERI - Sanja možda nije jedina žena lovočuvar i upravnica lovišta, ali nigde nećete sresti da tri sestre sa ocem idu u lov. - Tata Slobodan je ljubav prema lovu usadio u mene i sestre Marinu i Slobodanku. Sada svi zajedno idemo u lov i uživamo u tome, a u šetnji nam se pridruži i mala Alekseja, sestrina ćerka. Mama nas podržava, kaže da radimo šta hoćemo, samo da ništa ne donosimo kući – smejući se kaže Sanja.

Tekst i fotografija preuzete:SUBOTICA.com

Srna ubijena prije nekoliko dana još jedan je alarm i poziv da se lov potpuno zaustavi makar na godinu, smatraju sagovornici TVCG. Kažu da je potrebno utvrdi tačan broj divljači i napravi bolju strategiju lovstva u Crnoj Gori.

Uplašenu i povrijeđenu srnu od razjarenih lovačkih pasa spasio je Velibor, a da stigne do veterinara tog jutra pobrinuo se Srđa Jakšić.

"Mi smo bili s dvoje auta, ja krećem s mojim autom u kome vozim srnu. Tada iz šume izlaze dva čovjeka u maskirnim odijelima, s bradama, kapama, sa dvije puške na ramenima. Tri, četiri kera", kazao je on.

Predstavili su se lažno i tražili da im se vrati srna, priča Srđa.

''Sestra je krenula drugim autom, oni su prišli njenom autu i tražili su od nje da ja zaustavim svoje, da im vratim divljač. Jedan čovjek se predstavio kao lovočuvar, čak je imao i kapu lovočuvara, istakao je Srđa Jakšić.

To je Jakšić i ispričao policiji koja ih nekoliko minuta kasnije na tom mjestu nije pronašla. Veterinar Admir Babačić je potvrdio da je na srnu pucano iz vatrenog oružja.

"Dosta je krvarila iz tih rana, čak se vidio i crijevni sadržaj koji je curio iz tih rana što upućuje da su unutrašnji organi trbušne šupljine bili znatno oštećeni", istakao je veterinar Babačić i dodao da je uradio šta je mogao.

"Kad sam je ostavio u Martiniće, slikao sam je dva puta, ona je bila dobra i vesela, ali nedugo zatim Darko me zvao da je nažalost srna umrla", istakao je Jakšić.

Kaže da nisu uspjeli ono što su željeli, a to je da je sačuvaju i vrate gdje i pripada.

Za bilo koju informaciju koja će dovesti do hapšenja ovih krivolovaca Lokalno lovačko društvo i Lovački savez nude do 1.000 eura. Kazna za ubijanje srne čiji je lov trajno zabranjen u Crnoj Gori je do tri godine zatvora.

"Lov nelovnim danima, lov nedozvoljenim sredstvima i lov zaštićenih vrsta je uzeo maha", istakao je Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine.

"Postoje dosta drugih životinja koje stradaju za koje se ne zna", kazao je veterinar Admir Babačić.

Iz Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković je istakao da krivolova ima i da će ga uvijek biti, ali da nema u toj mjeri.

Zbog krivolovaca stradaju pravi ljubitelji lova i prirode, kaže lovac Bahrudin Lekić za kojeg je lov način života.

"Definitivno stariji lovci mogu dati savjet kako da se ponašaš. Jer nije samo dati pušku mladom momku i reći: E, izvoli, kreni!", kazao je.

Agencija za zaštitu životne sredine više od decenije upozorava i da je divljači u Crnoj Gori sve manje. Lovci tvrde suprotno.

Lovac Bahrudin Lekić rekao je da NVO upiru da se lov definitivno zabrani, te da ih on nikad u teren nije sreo da oni broje divljač.

Fotografija koja se prije nekoliko dana pojavila na društvenim mrežama još jedan je alarm i poziv da se lov potpuno zaustavi makar na godinu, smatraju naši sagovornici, utvrdi tačan broj divljači i napravi bolja strategija lovstva u Crnoj Gori.

Tekst i fotografia preuzeti:Foto: Ilustracija, pixabay.com KOLEKTIV.me

Na Kopaoniku je izvršeno naseljavanje trećeg krda – 12 jedinki jelena u prihvatilište za običnog jelena u Nacionalnom parku „Kopaonik“.

„Nacionalni park Kopaonik je deo nacionalnog projekta ‘SRBDEER’, koji je uspeo da obezbedi sredstva da se izgradi savremeno prihvatilište, odnosno uzgajalište za jelena, čime su stvoreni uslovi za njegovu reintrodukciju“ – navode iz Javnog preduzeća „Vojvodina šume“.

Prethodno su uspešno naseljene 24 jedinke jelena (Cervus elaphus L.), a planirana je isporuka još 10-12 jedinki do kraja marta, dodaju.

Cilj ovog projekta je stvaranje nove, bogatije genetske strukture jelena u već postojećoj populaciji. Donošenjem novih gena u već uspostavljen genetski fond, stvara se jača i zdravija populacija evropskog jelena, poručili su iz Nacionalnog parka „Kopaonik“.

Radio Kontakt plus

Tekst i fotografija preuzeti:Kosovo Sever portal

Članovi Lovačke udruge Lisica iz Đelekovca proveli su radnu akciju čišćenja lovišta kojim gospodare. Trenutno su aktualni samo lovovi na grabežljivce pa malu stanku do početka nove lovne sezonu u travnju đelekovečki lovci koriste za uređenje lovišta.

 

– Radnoj akciji, kao i svaki put dosad, odazvali su se brojni članovi. Sve je više neodgovornih građana koji bacaju otpad u šumskim predjelima u našem lovištu, a mi se trudimo održati okoliš čistim – kaže Ivica Cvetković, predsjednik Lovačke udruge Lisica.

Najviše divljih deponija otpada, dodaje on, niknulo je u dijelu lovišta prema Imbriovcu i Zablatju. Zbog toga će lovci češće obilaziti ta područja te i na taj način pokušati stati na kraj neodgovornim građanima.

– Nepojmljivo je da unatoč reciklažnim dvorištima građani u prirodu bacaju sanitarije, namještaj i sličan otpad. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se spriječi nastajanje novih divljih deponija na području našeg lovišta – kaže Ivica Cvetković.

Udruga će lovnu stanku iskoristiti i za uređenje hranilišta i čeka u lovištu. I to će uređenje biti obavljeno u radnim akcijama.

– Nova lovna sezona počinje 1. travnja i dotad ćemo poboljšati uvjete u našem lovištu. Moram pohvaliti sve članove koji se odazivaju radnim akcijama i daju doprinos u provođenju planiranih aktivnosti – zaključio je Ivica Cvetković.

Teks i fotografija preuzeti:Podrvski list. Nikola Wolf

Чајетина - Једна од најлепших и најпосећенијих српских планина од прошле године има нове,

али и посебне становнике. На пропланке Златибора у оквиру државног пројекта реинтродукције дивљачи, током претходних 12 месеци стигло је до сада укупно 35 јединки, а у четвртом контигенту населило се још шест, три мужјака и три женке.

„Спровођење процеса поновног насељавања ове дивљачи на просторе југозападне Србије одакле је одавно истребљена тече по плану. Ови јелени из четвртог контигента ће са оним који су стигли у јануару ове године формирати крдо које ће из репро центра бити пуштено у природу”, речено је за РИНУ у Ловачком удружењу „Златибор”.

Ускоро би требало да стигне још један контигент ових животиња, у плану је да има укупно 100 јединки, а надлежни се надају да ће у томе и успети. Очекује се да ускоро стигну и први младунци. Неке јединке пристигле прошле године су већ пуштене у природу, неке су прелазиле чак и у Босну и Херцеговину али се ипак враћају на Златибор, а често по храну долазе баш поново у репро центар, где су неколико месеци биле на прилагођавању.

Све пристигле јединке су детаљно прегледане, а кад су стигле на Златибор смештене су у прихватилиште где проводе одређени период прилагођавања и карантина, затим се пуштају у природу.

„Прихватилиште је комплетно обновљено, простире се на 18 хектара ограђене површине. Имају све потребне услове, храну, воду и неопходну негу. Направљене су хранилице за сваку врсту хране као и појилишта и солишта. Након адаптације, пуштају се на отворено подручје ловишта „Златбор”, кажу у ЛУ „Златибор”.

Јелени, кошуте и младе јединке стигли су из Бачког Моноштора и ловишта „Козара“. Не постоји тачан податак од кад јелени не настањују Златибор, али се ради о јако дугачком периоду и сада је коначно јеленска дивљач поново враћена на подручје где је некад давно живела.

Осим Златибора, враћени су и на планине Тара, Златибор и околину Пријепоља. Државни пројекат реинтродукцијне јелена у Зпадној Србији спроводи Управа за шуме при Министарству пољопривреде, шумарства и пољопривреде, а на подручју планине Златибор њиме руководи Ловачко удружење „Златибор“.


Tekst i fotografija preuzeti:РИНА / ГЗС

Lovačko udruženje ima višedecenijsku tradiciju rada i postojanja u našem gradu. Udruženje čine lovačka društva iz svih naseljenih mesta, i svi se manje ili više susreću sa istim pogodnostima i problemima.

„Lovačko udruženje grada Zrenjanina je osnovano 1981. godine, i od tada kontinuirano radi, i najveće je u Srbiji, kako po broju lovaca, tako i po površini na kojoj gazduje. U njegov sastav ulaze lovačka društva iz 22 naseljena mesta. Trenutno, udruženje ima 1100 registrovanih lovaca, iz svih društava. Udruženje gazduje na 121000 hektara, na tri lovišta, Begej – sever, Begej – jug i Tisa. O lovištima se brinu, dugogodišnja upravnica lovišta Milena Romaneli, i dva lovočuvara Terzić Saša i Ivan Janković. Dinamika rada je raznolika, od prihrane divljači, organizovanja lova, pa sve do najsitnijih delatnosti, koje su neophodne za funkcionisanje. Postoje definisani vremenski periodi za lov na određene vrste, a trenutno je dozvoljen lov na predatore, na lisicu i šakala“, pojasnio je sekretar udruženja Damir Kravarušić.

Damir Kravarušić je sekretar već nekoliko godina, a nedavno su na čelo društva došli Bojan Janjić na funkciju predsednika, i Davor Radosavljević kao njegov zamenik.

Kako postati lovac?

Pored osnovne zainteresovanosti, i ljubavi prema ovakvom vidu života, svako ko želi da postane lovac, mora proći i niz opštih i zakonskih regulativa.

„Za lovce se kaže da to postaju iz ljubavi i tradicije, jer su većini i dede i očevi bili lovci, a i zato što vole da se druže. Lovačka društva su svugde jako dobro organizovana. Da bi neko postao lovac, prvo mora  da se opredeli za pripadnost određenom lovačkom društvu, i da ga to društvo primi kao člana na godišnjem zboru lovaca. Nakon prijema dolazi do udruženja, i udruženje mu potvrđuje članstvo. Lovac mora da položi test rukovanja oružjem, a nakon toga ide u Novi Sad, kako bi u savezu polagao lovački ispit. Deo lovačkog ispita čine opšta saznanja o poznavanju divljači, i potrebnih informacija o vrstama. Nakon položenog ispita, plaća se lovačka članarina, i predaje se zahtev za nabavku oružja“, naveo je sekretar.

Problemi, druženja i jubileji

Dinamika rada lovačkih društava u naseljenim mestima je mahom ista, kao i problemi sa kojima se susreću. Većina društava nema svoj zvanični lovački dom, a nažalost ni potrebna sredstva da ih obnove ili naprave. Takav je slučaj i sa društvom u Banatskom Despotovcu, gde je Damir predsednik.

„Kada je u pitanju lovačko društvo iz Banatskog Despotovca, trenutno smo u fazi ponovne izgradnje lovačkog doma, jer nam je prethodni izgoreo pre dve godine. Na našu veliku žalost, to se dogodilo odmah nakon završetka izgradnje, a šteta je bila totalna. Mi smo tek krenuli u obnovu i izgradnju, i imamo još puno posla. Pomaže nam grad, kao i prijatelji, i pojedine firme. Mi sami obavljamo sve poslove oko obnove, i organizujemo akcije. Ne može se predvideti kada ćemo završiti, jer je potrebno još puno toga uraditi. Svaki vid pomoći kako nama, tako i drugim društvima, je uvek potrebna“, istakao je sekretar Damir Kravarušić.

Pored svih problema, lovci vole da se okupe, organizuju druženja, i obeleže jubileje na svakih pet ili deset godina. Tom prilikom dodeljuju nagrade, odlikovanja, pohvalnice i zahvalnice svojim članovima, donatorima i prijateljima. Kada su u pitanju druženja, svako ih organizuje prema svom nahođenju, a kao najomljeniji specijalitet lovaca, Damir je istakao, naravno lovački gulaš.

Tekst i fototografija preuzeti:ilovezrenjanin.com

Udruženje lovaca “Komić” iz Milića je hajkom na vuka danas i zvanično otvorilo ovogodišnju lovnu sezonu u kojoj učestvuje više od 100 lovaca.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković je na početku akcije u svojstvu predsjednika Udruženja “Komić” pozdravio lovce pred polazak u hajku.

Višković je rekao Srni da se hajka na vuka u Milićima organizuje prve nedjelje u martu i da je već postala tradicionalna.

– Nismo u poziciji da biramo vremenske uslove. Danas je težak dan, sa dosta magle i padavina, zbog čega ćemo skratiti prvobitno zamišljeni lov na prostore gdje je ranije lociran vuk koji čini štetu – rekao je Višković.

On je istakao da će Lovačko udruženje “Komić” do kraja aprila organizovati manje hajke, pokušavajući da što više vukova neutrališu sa ovog terena.

Višković je rekao da je danas u lovu na vuka, osim milićkih, dosta lovaca iz Srbije, kao i iz Podrinja i Semberije, te sa Romanije, koji su dragi prijatelji od davnina.

– Mislim da ćemo imati uspješan lov – rekao je Višković, koji je lovcima poželio dobar pogled.

On je lovce pozvao na tradicionalno druženje nakon lova kod lovačke kuće u selu Vrtoče.

Glavni lovovođa u Udruženju “Komić” Siniša Aleksić rekao je Srni da se danas okupilo više od 100 lovaca u želji da ulove vuka i možda donesu trofej.

– Vrijeme je loše. Trudićemo se da lov bude uspješan, organizovaćemo se u dvije grupe, a lovićemo u rejonu Crvene stijene – Višnjica – izjavio je Aleksić.

Boban Dimitrić iz ovog udruženja, koji se bavi lovom od 2000. godine, kaže da se nada da će ulova biti i danas, očekujući da odstrijele bar jednog vuka.

– Bilo je ulova dobrih na raznim lokacijama. Radujem se današnjem druženju uprkos lošim vremenskim uslovima i vjerujem da ćemo uspješno završiti hajku – izjavio je Srni Dimitrić, koji je prije četiri godine odstrjelio je dva vuka.

Branislav Tanasijević, član Lovačkih udruženja “Čauš” iz Bratunca i “Јavor” iz Srebrenice, koji je 20 godina lovac, Srni je izjavio da ga ni snijeg, ni kiša ne mogu omesti u lovu i dobrom druženju.

– Ovo je jedina hajka u regiji Birač, na čemu smo zahvalni domaćinima što je prerasla u tradiciju. Uvjeren sam da ćemo uloviti vuka jer je dosta ljudi prijavilo štetu – izjavio je Tanasijević.

Tekst i fotografija preuzeti:BL Portal

 

Organizacija ovogodišnjeg Europskog prvenstva u radu pasa ptičara pripala je Hrvatskom kinološkom savezu i kinološkom društvu Dalmatinski pas iz Zadra. Pokroviteljstvo je preuzelo Ministarstvo poljoprivrede, te Zadarska županija i Grad Zadar, a sponzor u nagradama i hrani za pse je Nekmar Pet Nutrition Hrvatska.

Na Europskom prvenstvu bilo je prijavljeno 74 psa iz 18 zemalja, a sudilo je 10 sudaca iz 6 Europskih zemalja. Nakon dva dana natjecanja dobili smo i pobjednike: Italija je postala ekipni pobjednik, dok je ovogodišnji individualni Europski prvak u radu pasa ptičara postao je njemački oštrodlaki ptičar Bolivia Lisovichy Rancho, vlasnika Oleksiia Konshyn iz Ukrajine. Ukrajinska himna zaorila je Zadrom, ponosno i dostojanstveno dočekali smo pobjednika i sretni smo što su kompetencija, kvaliteta, vrijednost i sportski duh prevladali.

Branko Šare, predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza osvrnuo se na organizaciju Europskog prvenstva u radu pasa ptičara:

“Hrvatska je na kinološkoj karti odavno prepoznata kao jedna od top destinacija kada su u pitanju natjecanja s psima ptičarima. Veliku ulogu tome su doprinijeli domaći lovci koji kroz svoje udruge štite prirodnu poljsku jarebicu, zahvaljujući kojoj se manifestacije ovog tipa mogu uspješno održavati. Ovo Europsko prvenstvo se po četvrti put održava u Hrvatskoj, na ovim prekrasnim lovnim terenima u zadarskoj okolici, tako da sam uvjeren da smo nazočili uzbudljivim takmičenjima na kojima nas je trebao voditi sportski duh, pokazujući kulturu lova sa psom ptičarom koja karakterizira modernog lovca, kinologa i sportaša kako uživa u prirodi i njenim zakonima uz vrhunski obučenog psa ptičara. Ovim putem se zahvaljujem ministrici poljoprivrede gđi. Mariji Vučković na razumijevanju značaja kinologije, što je iskazano pokroviteljstvom ovih prestižnih kinoloških manifestacija isto kao Zadarskoj županiji i Gradu Zadru koji nas konstantno prate i podržavaju u našim kinološkim aktivnostima.”

Tekst i fotografija preuzeti:Zadarski.hr

Hajka je organizovana 12. februara Meštane sela Trešnjevak početkom februarauznemirila je pojava vukova.Tragovi ove krupne životinje uočeni su na potezu oko samog sela.U pitanju je evropski vuk koji je nastanjen u Srbiji, a najviše na obroncima Gledićkih planina. On je klasičan predator i hrani se isključivo krupnom divljači.

Lovačko udruženje "Šumadija" iz Kragujevca organizovalo je 12. februara hajku na vuka na osnovu dozvole za lov krupne divljači.

- Lov je organizovan 12. februara. U lovu je učestvovalo ukupno 160 lovaca. Išli smo sa planom da ga namamimo - kažu za Telegraf.rs iz Lovačkog udruženja "Šumadija".

Lovci su organizovano išli kroz lovište i pravili su buku kako bi oterali vuka ka određenom terenu gde su ga čekali drugi lovci.- Kada je vuk bio namamljen i kada je stigao na odredište u mestu Golič, jedan od lovaca ga je sačmom pogodio u prednji deo grudnog koša i usmrtio ga je - kažu iz Lovačkog udruženja.

Iz Lovačkog udruženja "Šumadija" kažu da ranije nisu prijavljivane materijalne štete koje su izazivali vukovi, te da nisu bili zabeleženi napadi na domaću stoku.

Strana 52 od 54

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

У дворишту Дамљановића поред пса и мачке…

26-07-2022 Hits:1216 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Горњи Милановац - У горњомилановачком селу Коштунићи, двориштем Душана Дамљановића поред пса и мачке трчкара и једно малено лане.   Душан је лане нашао у подножју Равне Горе, када је имало свега пар килограма и одлучио да га понесе кући, јер само у шуми не би могло да преживи. „Нашао сам је под...

Read more

Ponašanje lovca u slučaju nevremena

23-10-2018 Hits:4146 Edukacija Aleksandar  - avatar Aleksandar

Svaki lovac se bar jednom našao u situaciji da se sprema nekakvo nevreme a iz nekih razloga nije uspeo na vreme da se povuče i dođe do nekog bezbednog zatvorenog mesta i zbog toga nije na odmet znati nekakve činjenice o grmljavini i munjama i kako se ponašati ako se...

Read more

Novi objekat za prihvat odstreljene divl…

14-10-2022 Hits:2496 Informacije za lovce Nenad - avatar Nenad

U sklopu prihvatilišta za fazansku divljač - fazanerije Lovačkog udruženja "Trest" iz Petrovca na Mlavi, završeni su radovi na prvoj fazi izgradnje pomoćnog objekta za prihvat odstreljene krupne divljači. U okviru ovog objekta koji će imati više prostorija planirano je klanično odeljenje, odeljenje za hlađenje i zamrzavanje divljači, odeljenje za pandlovanje...

Read more

Uz veselje i talambase krenuli da odstri…

03-07-2023 Hits:1028 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede i svesrdnu pomoć Upravnog odbora Lovačke organizacije Bijelo Polje, krivolovci sa ovih prostora su krenuli danas da odstrijele dva vuka, rekao je za Portal Analitika predstavnik lovaca iz Vraneške doline Vladimir Rakočević.   Kaže kako lovci i ljubitelji prirode ne mogu vjerovati što se to danas dešava na...

Read more

Vukovi u pljevaljskom naselju Komini zak…

17-04-2022 Hits:1261 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

U ovom napadu vukova još deset jagnjadi zadobilo je teže i lakše povrede i o njima se stara veterinarska služba, kaže vlasnik stada Goran Knežević. Da vukova na prostoru pljevaljske opštine ima sve više i da se oni u potrazi za hranom spuštaju do gradske zone, govori podatak da su ove...

Read more

Dva miliona evra za spašavanje lanadi u …

21-05-2023 Hits:934 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Najvažnije je da poljoprivrednici imaju osećaj da moraju zaštiti divljač. Zašto i kako? Nemačko ministarstvo poljoprivrede nastavlja s finansiranjem nabavke dronova za spašavanje lanadi, ali i drugih divljih životinja koje svako proleće stradaju prilikom kosidbe. Ove će godine za tu namenu lovačkim udruženjima biti na raspolaganju dva miliona evra. Pri kupovini...

Read more

Displazija lakta kod psa (elbow dysplasi…

10-10-2018 Hits:3409 Kinologija Aleksandar  - avatar Aleksandar

U ovom tekstu pokušaću da skrenem pažnju na jednu sve česću bolest kod lovačkih pasa i na taj način pomognem lovcima da što pre dijagnostikuju ovu bolest i tako pomognu svojim ljubimcima. Uzgajivačima rasnih pasa, većih i velikih pasmina, dobro je poznat pojam displazija kukova, a manje je poznata bolest pod...

Read more

Delovi roga kod Srndaća

02-06-2012 Hits:134721 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Jedna od glavnih karakteristika srneće divljači - srndaća je rog. Rog kod živog srndaća nazivamo Parogovlje, kao odbačen Rog i kada je obrađen trofej Rogovlje sa lobanjom. Parogovi su koštani izraštaji na glavi srndaća koji svake godine izrastaju na čeonoj kosti iz rožišta. Svake godine srndać odbacuje parogove i izrastaju drugi. Na...

Read more

III tradicionalna, specijalizovana izlož…

01-06-2016 Hits:5609 Manifestacije i dogadjaji  - avatar

22.05.2016. godine kinolosko Društvo ‘’KD Zlatar’’ iz Nove Varoši organizovalo je III specijalizovanu izložbu pasa u kategoriji EX - JU goniča. Izložbu je otvorio predsednik kinološkog društva KD ‘’Zlatar’’ Zečević Boris. U ulozi ‘’Delitelja pravde’’ ove manifestacije, našli su se: Djokić Zoran iz Valjeva i Goljović Miro iz Raške, dok...

Read more

Ловачки дом изгорео до темеља, узрок пож…

28-07-2022 Hits:1324 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Ватрогасцима у укроћењу пожара помогао је полицијски хеликоптер. Јуче, око 14.30 часова, цељски полицајци су обавештени о пожару на подручју Луча.    Запалио се мали ловачки дом на Забрложници, власништво Ловачког друштва Солчава.    Узрок пожара јуче није могао бити утврђен, саопштено је из Полицијске управе Цеље, додајући да се наставља прикупљање информација и...

Read more

Kako treba da zvuče lovačke priče (iz ko…

14-07-2011 Hits:48126 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovačka priča ne treba da zvuči kao laž, već duhovito i iskrivljeno preterivanje u opisivanju doživljaja u lovu. Prava lovačka priča uveseljava lovačka društva, tako da susreti preteknu u veselom i vedrom raspoloženju. Moglo bi se reći da je u pitanju slobodno umetničko izražavanje bez granica, da bi priča bila...

Read more

FOTO: Privrednik u Kraljevu bez dozvole …

03-06-2022 Hits:1775 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Policija je izvršila uviđaj na prostoru privrednika u Kraljevu čiji je vlasnik bez dozvole u kavezu na otvorenom držao dve jedinke mrkog medveda - strogo zaštićene vrste. Ovo su učinili pripadnici novoformirane Jedinice MUP-a za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštite životne sredine, u saradnji sa policijskim službenicima PU Kraljevo, Ministarstvom zaštite...

Read more

VI grupni lov na fruškogorskog šakala i …

30-01-2014 Hits:14399 Lov na predatore Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovačko udruženje Zec iz Vrdnika u nedelju 09.02.2014. godine organizuje vać tradicionalni VI grupni lov na fruškogorskog šakala i lisicu. Skup lovaca od 07:00 do 08:00 časova u Vrdniku u prostorijama Kulturno-umetničkog društva. Lovi se isključivo lovačkim puškama - sačmaricama, krupnoćom sačme do 6,2 mm. Obavezno poneti obeležavajući prsluk to jest marker. Posebno...

Read more

Vratila se kući za praznike: Srna Tina

31-12-2022 Hits:1578 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Ne zaboravlja dobročinstvo svoje spasiteljice Marije Kalinić. Pomislila je da se više neće vidjeti, jer je jesenas nestala u prirodi, otišla u svoj svijet slobode, a onda je srna Tina, koju je spasila i othranila Marija Kalinić iz lijevčanskog sela Laminci, o čemu smo pisali, iznenada se pojavila pred praznike, posljednjih...

Read more

Takmičenja u radu pasa ptičara

02-03-2016 Hits:9030 Kinologija Branko Đurđević - avatar Branko Đurđević

Izraz ,,fild trajals“ Englezi su dali koncepciji za takmičenje koju su zasnovali još 1865.godine. Cilj joj je ustanovljavanje pogodnog metoda selekcije kroz rad mladih pasa da bi upotrebom u priplodu jedinki koje se ističu kvalitetom urođenih osobina, poboljšavali ptičarske rase za potrebe lova. Po svojoj sadržini i kriterijumima, koncepcija je...

Read more

Srećna nova 2018-ta godina

30-12-2017 Hits:4285 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

 Želimo Vam puno uspeha u novoj 2018 godini, Srećni praznici   Dobar pogled

Read more