Divljač se može naseljavati na područja koja do sada nisu naseljavala (introdukcija) i na područja koja su pre naseljavala, ali su iz nekog razloga, iščezla (reintrodukcija). Unošenje novih vrsta divljači na predele na kojima nisu obitavala je zahtevan i složen posao, jer takva naseljavanja nisu predvidiva i mogu da imaju niz neželjenih posledica. Ovo se dešava zbog nedovoljnog poznavanja i nepredvidivosti prirodnih uslova, kao i nedovoljnog poznavanja biologije divljači. Novonaseljena divljač mora da zauzme određeni prostor u ekološkoj niši, zatim da se prilagodi životu s konkurentskom divljači, koja već naseljava dato područje. Postojeća divljač se bolje snalazi u lovištu, bira bogatije delove lovišta i brani ih od druge divljači, što je nepovoljno za novo - naseljenu divljač. Iz navedenih razloga za divljač koju naseljavamo, bilo bi poželjno obezbediti jedan ograđeni prostor kao prihvatilište u koju bi se prvo ispustila i privikla pre puštanja u slobodnu prirodu. Introdukcija neke vrste divljači ne može se obavljati bez saglasnosti resornog ministarstva.
Kada je reč o ponovnom naseljavanju divljači (reintrodukciji) na prostore na kojima je bila nastanjena, moraju se pre svega utvrditi faktori koji su uticali na nestanak vrste, pa tek potom preći na ponovno naseljavanje. Ukoliko je uzrok nestanka divljači s jednog područja prekomerni lov, uznemiravanje i progon divljači, onda su izgledi za ponovno naseljavanje veći, za razliku od toga, ako su loši ekološki uslovi uticali na istrebljenje iste, tada su i izgledi manji. Samostalno naseljavanje neke vrste jednog područja se vrlo retko može desiti, međutim, enormna ekspanzija šakala u Srbiji, a naročito na području Vojvodine u poslednjoj deceniji ovo opovrgava. Kako bi novo pridošla divljač mogla opstati, na novom području moraju biti ispunjeni mnogi uslovi. U prvom redu klimatski uslovi, temperature, biljni i životinjski sastav vrsta kao i sličnost sa staništem koje je divljač naseljavala. Pogodni faktor je vegetacijska sličnost dva područja, bilo da se radi o hranidbenom sastavu ili načinu uzimanja hrane. Pre naseljavanja trebalo bi uvideti i mogućnosti komplementarnosti s drugim vrstama. Strogo se mora pratiti unesena divljač, da ne bi ubacivanjem nove vrste došlo do degradacije već postojećih vrsta. Unošenjem novih vrsta menja se ekološka niša lovišta, odnosi predator i plen, menja se parazitološka situacija. Poteškoće se mogu javiti prilikom naseljavanja vrsta na prostore koji su udaljenim od matičnih područja. U ovakvom naseljavanju ima i pozitivnih i negativnih rezultata, kao što je naseljavanje kunića u Australiju, širenje parazitarne bolesti američkog metilja preko belorepih jelena unetog u Češku i kod nas (Karađorđevo).
Međutim, ovakva naseljavanja nisu imala previše uspeha, naročito kada je u pitanju sitna divljač, tako da se može reći da bi najefikasniji vid bio održavanje i pravilno gazdovanje postojećim matičnim fondom, te pravovremeno uviđanje i otklananje faktora koji utiču na smanjenje broja dvljači. U ugroženim područjima praktikuje se naseljavanje divljači da bi populacija iznedrila kvalitetnije jedinke, te da ne bi došlo do parenja u srodstvu. U prirodi se međutim takvo parenje retko dešava, pošto se uglavnom mladi po polnom sazrevanju odvajaju od roditelja i traže nove teritorije.
Program naseljavanja divljači
Ako je lovnom osnovom planirano naseljavanje divljači, izrađuje se program naseljavanja divljači, koji je sastavni deo lovne osnove.
Program naseljavanja divljači sadrži:
- studiju izvodljivosti, koja sadrži stručnu opravdanost realizacije programa naseljavanja divljači, bio-ekološke aspekte i ekonomske aspekte naseljavanja divljači, kao i cilj izvođenja programa naseljavanja divljači
- osnovne podatke o prihvatilištu sa dokazom o ispunjenosti uslova, koji se uređuju u skladu s propisima o veterinarstvu, zaštiti životne sredine i lovstvu
- postupke nabavke i unošenja divljači u prihvatilište, praćenja divljači u prihvatilištu i praćenje divljači posle ispuštanja
- dinamiku realizacije pojedinih faza programa
- očekivane rezultate realizacije programa
- podatke o nosiocima realizacije programa
- specifikaciju troškova potrebnih za realizaciju programa naseljavanja divljači
- tabelarni prikaz podataka o ogradama i objektima koji su sastavni deo prihvatilišta
- preglednu kartu lovišta u razmeri 1:10.000 s mestom i položajem prihvatilišta kao i s prostornim rasporedom objekata
- preglednu kartu u razmeri 1:100.000 s lokacijom prihvatilišta i dela lovišta u koji se planira ispuštanje divljači u odnosu na naseljena mesta u okruženju.